Povijest biskupijeBiskupKatedralaStolni kaptol Blažene Djevice Marije na Nebo uzneseneČazmansko-varaždinski zborni kaptol Svetoga DuhaSvećeniciŽupeRedovničke zajedniceIn memoriam

Smještaj i ustroj biskupije

Varaždinska biskupija zauzima prostor od 3.100 četvornih kilometara na sjeverozapadu Hrvatske. Prije podjele Zagrebačke nadbiskupije, ta je nadbiskupija sa 22.795 četvornih kilometara bila po veličini među većim biskupijama u svijetu. Požeška biskupija teritorijalno je dvostruko veća od Varaždinske, no ima gotovo upola manje stanovnika. Na području Varaždinske biskupije u tri županije - Međimurskoj, Varaždinskoj i dijelom u Koprivničko-križevačkoj, živi oko 400.000 stanovnika, najvećim dijelom rimokatoličke vjeroispovijesti. U područje Varaždinske biskupije pripadaju i neke župe s područja Bjelovarsko-bilogorske, Krapinsko-zagorske i Virovitičko-podravske županije.

Prirodnu granicu između sadašnje Zagrebačke nadbiskupije i Varaždinske biskupije čine gora Ivančica, te područja Kalnika i Bilogore. Sjevernu granicu Varaždinske biskupije predstavljaju rijeke Mura i Drava, odnosno državna granica Republike Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom. Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Varaždinska biskupija sastoji se od 11 dekanata i 105 župa. U trenutku osnivanja Biskupija je imala 97 župa i 9 dekanata. Zbog pastoralnih potreba osnovani su Ludbreški i Čakovečki dekanat te je ustrojeno nekoliko novih župa.

Od 105 župa na području Biskupije, njih 8 vode redovnici, a ostale dijecezanski (biskupijski) svećenici. U Biskupiji se nalazi i šest redovničkih samostana te 15 vlastitih kuća časnih sestara (različitih družbi), koji djeluju u 27 župa. Biskupija trenutačno ima oko 160 dijecezanskih svećenika, a na njezinom području djeluje i 25 redovničkih svećenika, nekoliko braće redovnika i oko 130 redovnica.

Od redovnika na području Biskupije nalaze se samostani i kuće franjevaca u Čakovcu, Varaždinu i Koprivnici, kapucina u Varaždinu, konventualaca u Novom Marofu i Molvama, te trećoredaca u Kloštru Podravskom. Redovnice svoje samostane i kuće imaju u Virju (dominikanke), Belici (karmelićanke Božanskog Srca Isusova), Koprivnici i Svetom Iliji (kćeri Božje ljubavi), Čakovcu (kćeri milosrđa III. samostanskog reda sv. Franje i školske sestre franjevke), Ivanečkom Vrhovcu (klanjateljice Krvi Kristove), Novom Marofu (franjevke misionarke iz Asiza) te Varaždinu (uršulinke). Također milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog djeluju u samostanima i kućama u Ludbregu, Molvama, Varaždinskim Toplicama i Varaždinu, a služavke Malog Isusa u Kloštru Podravskom, Pitomači i Varaždinu.