ZAGREB, 30. 4. 2015.

Nakon što su vidjeli i druge znamenitosti glavnoga grada Hrvatske, klenovničke osnovce je ispred katedrale dočekao mons. Nedjeljko Pintarić te im je govorio o povijesti najveće hrvatske sakralne građevine, s posebnim osvrtom na sadašnji izgled zagrebačke katedrale, nastalim nakon potresa 1880. godine. Mons. Pintarić je podsjetio da je obnova zagrebačke katedrale od 1880. do 1906. godine rađena prema nacrtima bečkog graditelja Friedricha von Schmidta te da je gradnju vodio Hermann Bollé, kome je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt priređena velika izložba pod naslovom "Herman Bollé - graditelj hrvatske metropole".

U tumačenju unutrašnjeg izgleda katedrale, mons. Pintarić je posjetiteljima iz Klenovnika svrnuo pozornost na poveznice iz Katedrale s poviješću Klenovnika. Ponajprije je povezanost Klenovnika s plemićkom obitelji Gyulaj, koja je početkom 16. stoljeća izgradila prvi i najstariji sakralni objekt današnje klenovničke župe - kapelu sv. Volfganga. Iz obitelji Gjulay u povijesti Zagrebačke nadbiskupije pamti se biskup Volfgang Gyulaj koji je bio zagrebački biskup od 1548. do 1560. godine i obogatio Riznicu zagrebačke katedrale čuvenom gotskom mitrom, obnovivši je 1549. godine i uresivši je biserima i zlatnim pločicama s novozavjetnim prizorima.

Obitelj Drašković, koja je 1616. godine u Klenovniku podigla najveći dvorac u Hrvatskoj, stoljećima je imala sjedište u tom malenom mjestu, zaželjevši tom dvorcu, kako piše na latinskom jeziku u unutrašnjem dvorištu – "Nek' stoji dom taj dok mrav ne ispije more i kornjača ne obiđe svijetom". Crkveni velikan te obitelj, biskup Juraj Drašković, Zagrebačku je biskupiju vodio od 1563. do 1578. godine, veoma zapaženo sudjelovao kao legat cara Ferdinanda II. na Tridentskom saboru te osnovao zagrebačko Sjemenište. Grb plemićke obitelji Drašković nalazi se na jednom od vitraja u zagrebačkoj katedrali, čiju su izvedbu sponzorirali Draškovići, nakon što su tada, tek nedavno postavljeni vitraji stradali u potresu, pa je Odbor za obnovu katedrale poz­vao hrvatsko plemstvo da se uključi u obnovu.

Susret sa spomenom na blaženoga Alojzija Stepinca za klenovničke osnovce bio je poseban doživljaj. Najprije im je na njegovu grobu mons. Pintarić govorio o Stepinčevoj ljubavi i poštovanju prema Bogu i svakome čovjeku, a na sarkofagu su vidjeli i prikaz Stepinčeva utamničenja u Lepoglavi, u sjeni nekadašnje pavlinske crkve, čija je panorama Klenovničanima jako dobro poznata. Zatim su obišli i Muzej bl. Alojzija Stepinca, gdje ih je kustosica s. Anđelita Šokić prigodnom molitvom potaknula da u svoj život ugrađuju Stepinčeve životne ideale. Prigodne sličice i srca s porukama bl. Alojzija Stepinca, dar Muzeja, s radošću su mali Klenovničani uzeli i ponijeli svojim kućama.