Od:
Do:

Župa svete Marije Magdalene u Štrigovi proslavila blagdan svetog Jeronima

Župa svete Marije Magdalene u Štrigovi proslavila blagdan svetog JeronimaŠTRIGOVA, 30. 9. 2018.
U nedjelju 30. rujna Župa svete Marije Magdalene iz Štrigove svečano je proslavila blagdan svetog Jeronima, koji se uz svetu Mariju Magdalenu, zaštitnicu Župe, te svetog Urbana, zaštitnika vinara i vinogradara, posebno slavi i štuje u Štrigovi, mjestašcu u sjevernom Međimurju na samoj granici sa susjednom Slovenijom.

Središnje je misno slavlje tim povodom u crkvi svetog Jeronima predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, u zajedništvu s nekoliko svećenika iz Štrigovskog dekanata.
Crkva svetog Jeronima pripada u značajnu kulturnu i umjetničku baštinu Hrvatske, posebno zbog freski koje je naslikao poznati hrvatski pavlin Ivan Ranger, dok sama Štrigova, drevni Stridon, stoljećima slovi kao rodno mjesto crkvenog naučitelja sv. Jeronima. Upravo je to u uvodu svete mise spomenuo i biskup Mrzljak.

- Možemo pretpostaviti da je kao maleni dječak skakao po ovim lijepim brežuljcima. Ne možemo sa stopostotnom sigurnošću reći da je sveti Jeronim rođen ovdje u Štrigovi, ali to zapravo i nije toliko važno. Važno je da ostane među nama svijest njegove prisutnosti u Crkvi, a posebno u ovom kraju u njegovoj crkvi. Svetog Jeronima Crkva prepoznaje kao velikog crkvenog naučitelja, a i mi danas želimo biti u školi svetoga Jeronima te poput njega osluškivati Božju riječ - poručio je uvodno mons. Josip Mrzljak

U svojoj homiliji sabranim vjernicima u Štrigovi biskup Mrzljak je govorio o tome kako su prvi kršćani, Isusovi apostoli, a i kasnije drugi vjernici, od blagdana imali samo nedjelju. Toga su se dana, kazao je biskup, sastajali i obnavljali sjećanja na Isusa, u prvom redu onog događaja kada su Njegov grob našli prazan, odnosno kada su povjerovali da je Krist živ i da se Uskrsli Gospodin želi sastati s njima.

- Prvi kršćani bili su svjesni kako ne mogu živjeti bez nedjelje i euharistije, i to toliko da su se sastajali tajno te su i svoj život davali svjedočeći. Car Konstantin 313. godine proglašava Crkvu slobodnom te se kršćani više nisu morali skrivati, već su slobodno mogli ispovijedati svoju vjeru. Upravo se u tom 4. stoljeću ovdje rađa sveti Jeronim koji kasnije odlazi u Rim i Betlehem. On je postao svjestan kako kršćani neće moći živjeti bez Božje riječi, te je shvatio kako zapis o Isusovom životu mora ići šire i dalje od hebrejskog i grčkog jezika. Zato je preveo Sveto pismo na latinski jezik te time kršćanstvo malo pomalo dobiva svoje mjesto u društvu. Rimsko carstvo je propadalo, nije imalo budućnost, a kršćanstvo se u tim trenucima pokazuje kao neki ‘hit’, kao nešto novo u čemu su ljudi vidjeli ono vrijedno po čemu se može živjeti. Jeronim je neprestano bdio nad čistoćom i ispravnim Isusovim naukom. Zato Jeronima možemo gledati kao na sveca koji je život dao za Božju riječ. On je rekao ono što svakako vrijedi i danas, a to je da Sveto pismo nije knjiga koja se pročita, već koja se neprestano čita. Knjiga koja je uvijek nova. Danas, kada se iz 21. stoljeća vraćamo u to 4. stoljeće, moramo svakako imati na pameti kako Biblija ima poruku za svako vrijeme te ona postaje svjetlo za život ljudima - poručio je biskup Mrzljak.

Dodao je mons. Josip Mrzljak kako smo kao ljudi 21. stoljeća napredovali u mnogim znanostima, no postavio je svima nama pitanje jesmo li napredovali u dobroti, ljubavi, poštenju, istini…

- Tražimo li način na koji ćemo urediti ljudsko društvo da ono bude bolje? Svjedoci smo mnogo toga rastrganoga u svijetu, mnogi bježe od rata i gladi, traže novo prebivalište. Pitajmo se jesmo li zapravo napredovali. Gledamo to naše kršćanstvo u kršćanskoj Europi te se pitamo stidimo li ga se možda. Živimo u ujedinjenoj Europi izrasloj na kršćanskim korijenima, jer kršćanstvo je u Europu i naš hrvatski narod puno toga unijelo. Kako to danas koristimo i cijenimo? Kakvi smo danas kršćani ako u naše društvo ne unosimo kršćanske vrednote? Bojimo se što će naši mladi učiti na vjeronauku, pa kažemo kako ga treba maknuti iz škola. Sveti Pavao govori Timoteju kako Riječ Božja može odgojno djelovati. Zašto bismo se onda bojali reći da je vjeronauk u školi nešto dobro što koristi čovjeku? Bez obzira na vjeru ili nevjeru, ovo su postulati evanđelja koji vrijede za svakog čovjeka. Pokušajmo se sjetiti kada smo čuli nekoga da citira Isusa i kaže kako treba nešto činiti ili kako živjeti. Kao da se stidimo Isusovog nauka. Upravo nam primjer svetog Jeronima može pomoći da hrabro čujemo Božju riječ i po njoj živimo. Jeronim je dao cijeli život za to da Biblija ne bude samo pročitana, već čitana. Poruka svetog Jeronima je da zaista čitamo i slušamo što nam Bog govori, uspoređujemo Božju riječ s drugim stvarima u svijetu, odvagujemo i uspoređujemo te dolazimo do odgovora kako bismo trebali živjeti. To je poticaj svima nama - zaključio je biskup Mrzljak u propovijedi.

Na kraju mise domaći župnik Kristijan Kuhar je zahvalio svim svećenicima, kao i svim drugim župljanima, koji su pridonijeli euharistijskom slavlju.

- Oče biskupe hvala Vam što ste nam izrekli svoju pastirsku riječ i pokazali brigu za nas koji živimo ovdje na granici i pokušavamo biti oni koji će povezivati i stvarati mostove prema susjednim zemljama, ali i svim ljudima dobre volje ugledajući se u svetog Jeronima - poručio je vlč. Kristijan Kuhar.
 
Goran Damjanić


Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima_mons. Josip Mrzljak
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima_mons. Josip Mrzljak
Slika Župa svete Marije Magdalene proslavila blagdan svetog Jeronima_mons. Josip Mrzljak