322. zavjetno hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj vjernika grada Varaždina, kojem se svake godine pridružuju i druge župe Varaždinske biskupije, održano je u subotu i nedjelju 2. i 3. srpnja, a središnje sadržaje hodočašća vodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Još po mraku u subotu rano ujutro više od 600 hodočasnika uputilo se pješice iz Varaždina i okolnih župa prema Mariji Bistrici. Među njima bilo je i nekoliko svećenika, redovnika i redovnica. Većina hodočasnika najprije se okupila zajedno na Službi riječi i molitvi blagoslova u varaždinskoj katedrali kako bi se od Majke Uznesene na nebo uputili okrunjenoj Majci Božjoj Bistričkoj. Pješake je vodio vlč. Stjepan Najman, župnik najstarije varaždinske župe sv. Nikole biskupa, koja je ove godine bila nositelj organizacije hodočašća.

Na Vinskom vrhu sabrali su se hodočasnici pješaci svi zajedno te u procesiji ušli u svetište Majke Božje u Mariji Bistrici. Nakon odmora i prigode za ispovijed u večernjim ih je satima pohodio biskup Mrzljak kako bi s njima slavio svetu misu te predvodio Put svjetla sa svijećama na bistričkoj Kalvariji.

U nedjelju rano ujutro u svetište je pristiglo još nekoliko tisuća hodočasnika iz raznih krajeva Varaždinske biskupije organiziranim autobusima, vlakom i osobnim automobilima. Najprije su sudjelovali u pobožnosti križnog puta postajama na Kalvariji koju je predvodio biskup Mrzljak. Zatim je više od 6.000 vjernika zajedno proslavilo svečanu zavjetnu euharistiju u crkvi blaženog Alojzija Stepinca na otvorenom.

Misi je prethodila svečana procesija 20-tak svećenika na čelu s biskupom Mrzljakom, te brojne asistencije i ministranata različite dobi iz raznih župa koje su hodočastile toga dana. Procesiju je pratila zajednička molitva litanija Ivana Pavla II. koju je predmolio rektor svetišta preč. Zlatko Koren koji je ujedno poimence pozdravio sve župne zajednice grada Varaždina i Varaždinske biskupije, sudionice ovogodišnjeg 322. zavjetnog hodočašća. Hodočastilo je 20-tak župa od međimurskih Murskog Središća, Svetog Martina na Muri i Svetog Jurja na Bregu preko župa grada Varaždina i bliže okolice, te Ivanca, Remetinca i Mađareva do podravske Ždale.

Na početku slavlja, tijekom kojeg je liturgijsko pjevanje uzveličao zbor varaždinske župe sv. Nikole uz orguljašku pratnju Višeslava Jaklina, biskup Mrzljak svima je uputio srdačan pozdrav. Kazao je kako je prve nedjelje u srpnju početak i jedne velike devetnice od devet nedjelja u srpnju i kolovozu kojom se želi pripraviti vjernike mjesne Crkve – Varaždinske biskupije – za veliki jubilej 600. obljetnice “ludbreškog euharistijskog čuda“, kako je to nazvao papa Benedikt XVI. u Zagrebu. Nazočnima je biskup priopćio kako je dan ranije u Vatikanu objavljena vijest da Sveti Otac na središnju proslavu šalje svog posebnog izaslanika slovačkog kardinala Jozefa Tomka iz Rima, kojeg se svi sjećamo sa sprovoda našeg kardinala Franje Kuharića. Pozvao je vjernike Varaždinske biskupije da se kroz ova dva mjeseca priprave za tu veliku proslavu “ludbreškog euharistijskog čuda“, te dodao da se to čudo događa na svakoj euharistiji kojom slavimo Isusovu slavnu Muku, Smrt i Uskrsnuće i slušamo Božju Riječ kojom se želimo okrijepiti i ojačati da bismo mogli krenuti u svakidašnji život.

U homiliji je biskup istaknuo kako je svima zasigurno još u sjećanju veliko zajedništvo vjernika prije mjesec dana na susretu sa Svetim Ocem, kada nisu samo gledali, nego i slušali što Papa želi poručiti kako bi mogli promišljati o njegovim riječima koje su na neki način putokaz vjernicima u kršćanskom životu. Kad se nalazimo u ovom svetištu u crkvi na otvorenom, kojom dominiraju kip Majke Božje i velika slika blaženog Alojzija Stepinca, možemo se još jednom podsjetiti na ono što nam je Sveti Otac poručio o tom našem blaženiku, kazao je biskup te u nastavku okupljene podsjetio na Papine poruke “o neustrašivom pastiru, primjeru apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija“, koje je uputio na molitvi večernje u katedrali na Stepinčevu grobu. Papa je tada govorio o odvjetniku vjernika i branitelju Boga te podsjetio na Stepinčeve riječi kako “ili jesmo ili nismo katolici, jer ako jesmo onda se to mora očitovati na svim područjima našega života“.

Biskup Mrzljak dodao je kako je kako je blaženi Alojzije bio kršćanin u herojskom smislu, ali je svjestan svoje pastirske službe i odgovornosti želio u tom pravcu usmjeriti svakog kršćanina katolika koji je bio na poseban način povjeren njegovoj pastirskoj brizi i službi. “Zato na poseban način možemo ovdje govoriti o njegovom nastojanju da upravo Marija Bistrica bude hodočasničko središte gdje će ljudi dolaziti učvršćivati svoju vjeru. On nije htio samo urediti ovo svetište, nego i cijelom narodu omogućiti mjesto iskonskog susreta s Bogom“, kazao je biskup.

Podsjetio je na Stepinčevo pismo jednom svećeniku 1940. godine na početku rata i tmurnog vremena koje se nadvijalo nad našom domovinom i cijelim svijetom, u kojem je izrazio želju da Marija Bistrica postane naš hrvatski Lurd, a “uz pomoć Majke Božje mogla bi postati veliki moralni kapital i igrati veliku ulogu u moralnom preporodu naroda, koji nam je najpotrebniji, i to baš sada kad se podzemne sile razornog komunizma dižu na nas gore nego nekad Turci“. Biskup je kazao da su to bile vizije blaženog Alojzija o svetištu Majke Božje Bistričke koje ima tako dugu tradiciju da je ugostilo već 322. zavjetno hodočašće grada Varaždina, jedno od najstarijih zavjetnih hodočašća u ovo svetište.

“Iako blaženi Alojzije iz svima nama poznatih razloga nije mogao ostvariti svoje vizije, on sam postaje, kao što je rekao za svetište, veliki moralni kapital hrvatskog naroda. U današnjem evanđelju čuli smo kako je i sam Gospodin Isus doživljavao neuspjehe pa sve do same smrti na križu. I u tim trenucima neuspjeha on je upravljao svoje molitve i hvale Ocu Nebeskom. Tako i mi želimo danas u poniznosti slušati Božju Riječ i poruke pape Benedikta, promatrati život i put blaženog Alojzija koji kroz poraz vodi u pobjedu. Ponekad se čini da se nešto gubi, da se na koncu gubi i sam ovozemaljski život, kao što su ga izgubili i sam Gospodin Isus i mnogi mučenici, među njima i blaženi Alojzije. Činilo se da su njegovi planovi u onom trenutku prestali, ali dogodilo se to da ovo svetište, još i više nego je on planirao, postaje mjesto gdje promatramo veliki moralni kapital i iz tog velikog blaga duhovnog poklada našeg naroda mi crpimo snagu za naš svagdašnji život“, poručio je biskup Mrzljak u homiliji.

U nastavku mise vjernici varaždinske župe sv. Nikole prinijeli su prigodne darove, među kojima su bili simboli vjernosti i crkvenosti varaždinske mjesne Crkve, te su uputili nadahnute riječi u molitvi vjernika. Prinesena je također zavjetna svijeća koja gori već 322 ljeta kao simbol pradjedovskog zavjeta gradskih otaca i varaždinskog puka.

Na kraju mise svim sudionicima zahvalio je župnik Najman. U popodnevnim satima priređena je u bazilici oproštajna procesija.

U ponedjeljak 4. srpnja biskup Mrzljak predvodit će misu zahvalnicu za zavjetno hodočašće u varaždinskoj katedrali u 19 sati.

Jasminka Bakoš-Kocijan