325. obljetnica zavjetne crkve sv. Roka u Novom Selu Rok, filijali čakovečke župe sv. Nikole biskupa, proslavljena je u nedjelju 21. kolovoza misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Na početku svečanosti blagoslovljen je kip sv. Roka koji je zatim prenesen u svečanoj procesiji od crkve do ljetnog oltara na otvorenom.

Mnoštvo okupljenih na početku je pozdravio Franjo Vuković, predstavnik vjernika Novog Sela Rok, koji je rekao da su se sabrali oko crkve koja nije velika u dimenzijama, ali je velika u važnosti za njihovo mjesto, ne samo u vjerskom, nego i svekolikom društvenom pogledu. Naglasio je da su se okupili da bi zahvalili na djelu svojih predaka te predali svoje preporuke i molitve svom nebeskom zaštitniku, sv. Roku.

Misno slavlje biskup je predvodio u zajedništvu s više svećenika, među kojima su bili i gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdić, kapelan fra Anđelko Rakhel koji već niz godina vodi brigu o vjernicima te filijale, te domaći sin fra Ivan Sršan. U propovijedi se biskup Mrzljak osvrnuo na život svetog Roka čiji je život već stoljećima nadahnuće brojnim naraštajima vjernika da budu zauzeti u činjenju dobra svojim bližnjima, ali i onima u potrebi koje ne poznaju. Kazavši kako je njihov nebeski zaštitnik bio hodočasnik na zemlji koji se osobito istaknuo u činjenju dobra, potaknuo je okupljene da i sami budu hodočasnici dobrote koji ne zaboravljaju one u potrebi, koji prepoznaju potrebe drugih i time postaju bolji ljudi i bolji kršćani. Primjetivši kako se danas govori da su ljudi mudriji i pametniji nego što su nekad bili, biskup je upitao jesu li ljudi današnjice i bolji ljudi, te odgovorio kako ljudi svih vremena trebaju promišljati o tome kako da u njima dobro pobijedi zlo te o tome koliko svaki pojedinačno pridonosi pobjedi dobra nad zlom u društvu i svijetu.

U prinosu darova sudjelovali su predstavnici više mjesnih društava i skupina, od mladih do vatrogasaca, lovaca i nogometaša, a pjevanje je uzveličao ženski zbor čakovečke župe. Na kraju mise župnik Belobrajdić podsjetio je kako je zavjetna crkva sv. Roku podignuta u zahvalu što je Međimurje oslobođeno od kuge koja je harala ovim područjem od 1681. godine, a prestala je kad se narod zavjetovao da će njemu u čast izgraditi kapelu. Bilo je to u vrijeme Adama Zrinskog koji je darovao zemljište za gradnju kapele, a zatim je proširena sredinom 18. st. Na misi je zahvaljeno za sve župnike i župne vikare prijašnje župe sv. Mihovila u Mihovljanu i kasnije novoosnovane čakovečke župe sv. Nikole koji su zajedno s mještanima vodili brigu o crkvi, a prisjetilo se i graditelja crkve te svih pokojnih vjernika tog mjesta. Svečanosti su nazočili i predstavnici Zrinske garde Čakovec te svjetovne vlasti, međimurski župan Ivan Perhoč i predstavnici Grada Čakovca. Domaći župnik zahvalio je Gradu Čakovcu na darovanom zemljištu oko crkve, spomenuvši da je na tom prostoru 1887. godine boravio austro-ugarski car Franjo Josip I. koji je nadgledao vojnu vježbu s oko 4.000 vojnika. Ujedno je zahvalio svim mještanima koji su se odazvali pozivu da se na svečanosti pojave u narodnoj nošnji te zaželio da se ta nekadašnja lijepa tradicija ponovno obnovi i nastavi. Zahvalio je na odazivu biskupu Mrzljaku i svima okupljenima, osobito domaćim duhovnim zvanjima, franjevcu Ivanu Sršanu i sestri Moniki Ružaj, uz spomen odsutnih Ivanke Vuković i Anice Sršan, te potaknuo da se nastavi i ta tradicija u mjestu koje je dalo veći broj zvanja.

Završnoj misi proslave nebeskog zaštitnika prethodila je trodnevnica od blagdana sv. Roka 16. kolovoza.

Jasminka Bakoš-Kocijan