Više od dvije i pol tisuće hrvatskih hodočasnika i slovenskih “romarja“ bilo je sudionicima 4. zajedničkog susreta koji je održan u središnjem marijanskom svetištu Mariborske nadbiskupije na Ptujskoj Gori u Sloveniji u subotu 2. srpnja.

Već tradicionalno zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće, ovaj put pod geslom “Marija, naša Kraljica“, priređeno je na blagdan Ptujskogorske Majke koja se posebno časti u bazilici Marije Zavetnice na vrhu Ptujske Gore poznate kroz stoljeća kao Gore milosti.

Misno slavlje u bazilici predvodio je mariborski nadbiskup i metropolit mons. Marjan Turnšek, a propovijed je u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Suslavili su još četvorica slovenskih i isto toliko hrvatskih biskupa, među kojima su bili izaslanik zagrebačkog nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića pomoćni biskup Valentin Pozaić, požeški biskup Antun Škvorčević, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak i pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić, te više od 50 svećenika.

Uoči mise u omiljeno slovensko svetište na uzvisini pokraj grada Ptuja pristizali su mnogobrojni hodočasnici iz raznih krajeva Slovenije i Hrvatske, a ponajviše iz sjeverozapadne Hrvatske koja graniči s Mariborskom nadbiskupijom, pa je tako samo iz Varaždinske biskupije autobusima stiglo gotovo 500 hodočasnika. Po dolasku u crkvu, koju je papa Benedikt XVI. uzdignuo na čast bazilike prošle godine uz 600. obljetnicu svetišta, hodočasnici su se poklonili Mariji zaštitnici, prikazanoj s plaštem i Djetetom u naručju u kamenom reljefu na glavnom oltaru te su s pjesmom na usnama i molitvom u duši obilazeći glavni oltar sudjelovali u marijanskim pobožnostima koje je animirao rektor svetišta Majke Božje Bistričke preč. Zlatko Koren.

Misi je prethodila i svečana procesija iz samostana franjevaca konventualaca, koji od 1937. godine vode pastoralnu skrb u svetištu i župi. Liturgijsko pjevanje euharistijskih i marijanskih pjesama predvodili su udruženi zbor više slovenskih župa te župni zbor iz Margečana u Varaždinskoj biskupiji.

Mnoštvu nazočnih, okupljenima u bratskom zajedništvu na Gori Marijinih milosti, pozdrav je uputio fra Milan Kos, OFM conv., provincijal slovenskih “minorita“, u ime svoje subraće koji skrbe o svetištu na Ptujskoj Gori, koji je kazao da ih je, iako dolaze iz različitih krajeva i država, pod Marijinim plaštem sabrala zajednička vjera, molitva i ljubav do nebeske majke Marije. Svima je zaželio da uz Mariju, kao i međusobno osjete dobrotu i milost nebeske majke Marije kako bi istinski bili “bratje in sestre“ po vjeri, te da Franjin pozdrav “mir i dobro“ iz Ptujske Gore prijeđe sve granice i sve poveže u jedno Božje ljudstvo.

Mariborski nadbiskup uputio je dobrodošlicu svima “pri Mariji, Kraljici Hrvata i Slovenaca“ te zaželio da ih sve primi pod svoj duhovni plašt i da ih kao jednu “družinu“ preda svojem Božjem Sinu. Pozdravio je sve hodočasnike i one koji su misu pratili putem Radija Ognjišče i Hrvatskog katoličkog radija. Nadbiskup Turnšek kazao je kako je baklja goruće molitve za blagoslov i pravi napredak oba susjedna naroda putovala s Trsata do Ptujske Gore četiri godine. Naime, po dogovoru hrvatske i slovenske biskupske konferencije određeno je da se svake dvije godine održi zajedničko hodočašće u jednoj od zemalja, a susretima su domaćini marijanska svetišta. Prvi susret priređen je 2003. u Mariji Bistrici, zatim 2005. u slovenskom Brezju, te 2007. na Trsatu. Stoga je nadbiskup izrazio želju da njihov ponovni susret bude ispunjen zahvalnošću za mnoge zajedničke milosti kojih su bili dionici u prošlosti, ali i molitvom za ozdravljenje mnogih zajedničkih rana koje su oba naroda doživjela u nedavnoj prošlosti. Potaknuo je na goruću molitvu Majci punoj milosti kako bi izmolila potrebne milosti za duhovni i sveukupni razvoj oba bratska naroda, osobito za čvrstoću vjere u obiteljima i za nova duhovna zvanja. U Službi riječi sudjelovali su hrvatski i slovenski vjernici, a kako je misa bila dvojezična, evanđelje je na hrvatskom navijestio varaždinski đakon Petar Mlakar.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak u homiliji je istaknuo da su se sa raznih strana Slovenije i Hrvatske sabrali ondje gdje “Gorska Mati Božja že stoletja razgrinja svoj materinski plašč in sprejema vsakega, ki se zateka pod njeno varstvo“, dodavši da je Marijin plašt tako velik da pod njim ima mjesta za svakoga tko želi doći. Zahvalio je slovenskim biskupima i sinovima sv. Franje, čuvarima svetišta, koji su predložili da se 4. hodočašće održi u ovom starodrevnom svetištu kamo već stoljećima dolazi pobožni puk iz Slovenije, ali i iz susjedne Hrvatske. Podsjetivši da su se mnogi važni događaji u povijesti spasenja dogodili “na gori“, biskup je istaknuo da penjanje na goru ima i svoje duhovno značenje jer čovjek mora ostaviti svoje svagdanje brige i poslove i popeti se u sferu duha i duhovnog života. Upozorio je kako živimo u  materijaliziranom svijetu, u svijetu konzumizma i potrošnje, u svijetu koji poziva na beskrajno uživanje svih mogućih zemaljskih dobara. “A mi danas želimo ovdje razmišljati i usvajati neke druge vrijednosti koje nam nudi Marija donoseći na svijet utjelovljenu Božju riječ – Isusa Krista. Noseći pod srcem Sina Božjega Elizabeti, ona ga nosi svima nama. Nosi ga ovome svijetu u svakom vremenu i svakom naraštaju, svakom čovjeku“, poručio je biskup Mrzljak.

Nazočnima je kazao kako na ovom susretu ljudi s raznih strana Slovenije i Hrvatske možda ne razumiju svaku riječ koju izmjenjuju međusobno, ali razumiju Božji govor, razumiju govor Marije i Elizabete, jer susret dviju žena i njihovih sinova izaziva radost i posebnu prisutnost Duha Svetoga. Stoga je zaželio da i ovaj susret vjernika iz dvaju susjednih naroda, koji stoljećima žive jedni uz druge, koje povezuje pripadnost jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi, bude još više znak zajedništva i međusobnog poštovanja. “Među ljudima i narodima ima i nerazumijevanja, ponekad i raznih sukoba, ali uvijek postoji mogućnost susreta u međusobnom poštovanju i kršćanskoj ljubavi. Uvijek postoji mogućnost da jedni drugima nosimo Boga, kao što ga je Marija nosila Elizabeti, i kao što ga neprestano nosi čovjeku. Pravi vjernik će uvijek prepoznati taj Marijin dar“, rekao je biskup te se upitao nisu li Marijanska svetišta diljem svijeta, diljem Slovenije i Hrvatske upravo znak susreta čovjeka s Bogom i međusobnog povezivanja pod Marijinim plaštem. “Koliko bi nam toga mogla ispričati Marijina svetišta u Mariji Bistrici, u Brezju, na Trsatu, na Ptujskoj Gori i mnoga druga, veća ili manja, gdje se posebno na Marijine blagdane okupljaju njezini štovatelji donoseći svoje molitve i prošnje u raznim životnim teškoćama, ali isto tako i radost i zahvaljivanje za mnoga dobročinstva koja smo primili zagovorom i posredovanjem Marije, naše Kraljice?“, upitao se. Podsjetivši kako hodočasnici dolaze iz naših dviju domovina koje ove godine obilježavaju 20. obljetnicu svoje neovisnosti i samostalnosti, biskup je kazao da su zajednička hodočašća prigoda da se svega toga sjetimo i jedni drugima zahvalimo. “Mi u Hrvatskoj skupo smo platili svoju slobodu. Mnogi su branitelji dali svoje živote, mnoga su djeca ostala bez svojih roditelja, mnogi supružnici bez bračnih drugova, mnogi roditelji bez svoje djece. Mnogi su bili protjerani sa svojih ognjišta. Mnogi su tražili utočište po cijelom svijetu. Neki su je našli i u Sloveniji. Kako ne bismo bili zahvalni jedni drugima na međusobnoj pomoći u raznim životnim prilikama i neprilikama kojima smo bili izloženi tijekom povijesti“, primijetio je biskup dodavši da je slavlje euharistije najveće zahvaljivanje kojim čovjek zahvaljuje Bogu na svim dobročinstvima.

Podsjetivši na Marijino predanje Božjoj volji i njezinu ulogu u Isusovu otkupiteljskom poslanju, o čemu je i papa Benedikt XVI. pisao u apostolskoj pobudnici Sacramentum Caritatis,  biskup je kazao da “zbog toga svaki put kada u euharistijskoj liturgiji pristupamo Tijelu i Krvi Kristovoj, pristupamo i onoj koja je, u posvemašnjoj poslušnosti, primila Kristovu žrtvu za čitavu Crkvu. Sinodalni su oci s pravom istaknuli da s Marijom započinje dioništvo Crkve u Otkupiteljevoj žrtvi. Ona bezgrešna bezuvjetno prihvaća dar Božji, te na taj način biva pridružena djelu spasenja. Marija iz Nazareta, ikona Crkve koja se rađa, uzor je za sve nas koji smo pozvani prihvatiti Isusovo sebedarje u Euharistiji“, naglasio je biskup Mrzljak.

Nazočnima je poručio kako je misa čin u kojem se okuplja cijela Crkva, ona živuća, ali i pokojni te proslavljeni među njima. “U misi mi molimo i za naše pokojne. To danas na poseban način činimo za mnogobrojne žrtve totalitarnih sustava, a posebno zločinačkog komunističkog sustava u kojem su stradali mnogi nevini koji su mučeni i ubijani bez suda i bez dostojanstvenog ukopa. Njihove zemne ostatke, njihove kosti još uvijek otkrivamo u mnogim jamama kojih posebno ima u Sloveniji, ali i diljem Hrvatske kuda je prolazila kolona ljudi koju danas s pravom nazivamo križni put“, istaknuo je biskup Varaždinske biskupije na čijem je području osobito velik broj stratišta i grobišta. Izrazio je žaljenje što državne vlasti ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj nemaju više sluha za osudu zločina i zločinaca, ali i dostojanstvenog obilježavanja i ukopa njihovih zemnih ostataka, na što po svim međunarodnim konvencijama imaju pravo. “Kao kršćani nastojat ćemo im se odužiti svojim molitvama, moleći za njih, za njihove krvnike, ali i za sve nas da nas ne obuzme mržnja nego da nas uvijek prožimaju ljubav i dobrota“, naglasio je biskup Mrzljak u homiliji zaključivši je riječima zborne molitve: “Svemogući Bože, uzdamo se u zaštitu Marije Gorske, majke našeg Spasitelja. Daj da po njezinu zagovoru budemo oslobođeni svakoga zla, te postanemo dionicima vječnog veselja u nebesima“. Sažetak homilije zatim je na slovenskom pročitao celjski biskup Stanislav Lipovšek.

U nastavku mise molitvu vjernika uputili su hrvatski i slovenski hodočasnici, pozvavši pritom na molitvu za duhovna zvanja, za one Slovence i Hrvate koji su izgubili vjeru i osjećaj pripadnosti svome narodu, za dobrobit Hrvatske i Slovenije uz 20. obljetnicu samostalnosti, za razborito djelovanje svijeta kulture i medija, te sve one koji su položili vlastite živote za svoju domovinu i njezinu dobrobit. S nekoliko duhovnih misli uoči molitve Očenaša obratio se okupljenima biskup Huzjak, a uvod u darivanje mira jednih drugima uputio je biskup iz Novog Mesta Andrej Glavan. Nakon pričesti nadbiskup Turnšek na slovenskom i biskup Mrzljak na hrvatskom jeziku predvodili su posvetnu molitvu Mariji Majci Crkve, kojom su joj povjereni kler, mladi i cjelokupne obitelji.

Na kraju mise riječima zahvale obratio se najprije biskup Mrzljak koji je kazao kako su na zajedničkom susretu zasigurno učvrstili svoju vjeru i prijateljstvo u zajedništvu hrvatskog i slovenskog naroda. Zahvalio je svim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama koji su poticali vjernike na ovaj lijepi susret, kao i svim hodočasnicima koji su se odazvali te je najavio idući peti susret u Hrvatskoj.

Nadbiskup Turnšek zahvalio je svima nazočnima, osobito za njihove gorljive molitve i učvršćeno prijateljstvo. Zaželio je da se obilje radosti koje je ispunilo Mariju i Elizabetu na njihovu susretu, razlije također u oba naroda po susretu slovenskih i hrvatskih vjernika. Zahvalio je i organizacijskom odboru koji je nakon četiri godine pomogao na neki način “oživjeti“ ovo zajedničko hodočašće, te biskupu Mrzljaku na jasnim, poticajnim i srdačnim riječima. “Dragi bratje in sestre, naj se Božji blagoslov kot Marijin plašč razprostre nad vami!“, zaželio je nadbiskup uoči završnog blagoslova.

Nakon mise okupljena zajednica molila je litanije Majci Božjoj. Tijekom molitve, koju su predvodili biskupi i svećenici, hodočasnici su u ophodu oko glavnog oltara častili Mariju Zavetnicu koja je bila ukrašena cvjetnim grbovima obje države.

Duhovni program hodočašća završen je u bazilici nastupom nekoliko hrvatskih i slovenskih pjevača i sastava. Slovenski organizatori na čelu s prelatom dr. Janezom Grilom u suradnji s Varaždinskom biskupijom uložili su velik trud u program hodočašća te su tom prigodom izdali i hodočasničku dvojezičnu knjižicu.

Jasminka Bakoš-Kocijan