Hrvatskog isusovca i znamenitog misionara u Meksiku, o. Ferdinanda Konšćaka (1703.-1759.), prisjetilo se u njegovu rodnom gradu Varaždinu u petak 3. prosinca, na dan njegova rođenja.

U dvorani Biskupskog ordinarijata o tom je velikanu bilo riječi na predstavljanju časopisa "Gazophylacium" čiji je prošlogodišnji broj 3-4 bio posvećen 250. obljetnici njegove smrti. Prof. dr. sc. Alojz Jembrih, glavni i odgovorni urednik časopisa, izložio je sadržaj desetak radova toga dvobroja koji u znatnom dijelu predstavlja Konšćakov život, i to kroz rad prof. dr. sc. Mije Koradea koji je sudjelovao na međunarodnom znanstvenom skupu održanom prošle godine u Donjoj Kaliforniji u Meksiku. Kazao je kako se taj časopis jedini u Hrvatskoj prošle godine na neki način spomenuo Konšćaka u prigodi obljetnice njegove smrti. Prošla 2009. bila je u toj meksičkoj zemlji godina Ferdinanda Konšćaka, osnivača Donje Kalifornije, a osobito svečano obilježena je u mladom biskupskom gradu Ensenadi. Jembrih je kazao kako se Konšćakom Varaždin uistinu može ponositi jer je zadužio zemlju u kojoj je cijeli svoj radni vijek djelovao na dobrobit domaćeg stanovništva. Izrazio je nadu da će Varaždinska biskupija u budućnosti poraditi na povezivanju grada Varaždina sa zemljom u kojoj je i za koju je o. Konšćak živio i radio.

Mijo Korade, koji se već dva desetljeća bavi istraživanjem Konšćakova života i rada, zaželio je da se svake godine u Varaždinu spomene toga velikana, o kojem je prošle godine najveći živući meksički povjesničar Miguel Leon Portilla kazao kako je on zajedno s drugim misionarima donio najvredniji civilizacijski doseg u kolonijalno doba, a to je ne samo kršćanstvo, nego i novi pristup životu koji je omogućio razvoj tih krajeva. Meksički narod osobe poput Konšćaka ne smatra osvajačima i tlačiteljima, nego ih poštuje i smatra svetima, pa su za neke misionare već pokrenuti postupci za kanonizaciju. Dr. Korade kazao je kako mu je biskup Sigifredo Noriega Barcelo iz Ensenade, biskupije osnovane 2007. godine, posvjedočio da je upoznat s Konšćakovim djelima te da je uvjeren kako je to bio sveti čovjek koji je učinio najveće čudo, a to je obraćenje brojnih meksičkih Indijanaca koji su godinama po Konšćakovoj smrti dolazili žalovati na njegov grob u misiju San Ignacio. Biskup Ensenade kazao je kako će njegova biskupija potaknuti postupak za njegovo proglašenje svetim. Korade je zatim naglasio kako je Konšćak imao sjajan osjećaj i veliko srce za domaće Indijance te je bio začetnik ljudskih prava, pa se u nastavku osvrnuo na brojna Konšćakova postignuća poradi kojih se smatra osnivačem Donje Kalifornije. Njemu u čast brojni toponimi nose njegovo ime, a jedna regija u toj državi također je izrazila želju da ponese upravo ime Fernanda Consaga.

Biskup Mrzljak podsjetio je kako su se okupili u zgradi nekadašnje isusovačke gimnazije koju je pohađao Konšćak, i to na blagdan sv. Franje Ksaverskoga kojem je prije točno 300 godina, 1710., posvećena raskošno uređena pokrajnja kapela uz glavni oltar isusovačke crkve, današnje varaždinske katedrale, u koju je zalazio i mladi Konšćak. Ujedno je istaknuo kako grad Varaždin, u svojoj bogatoj prošlosti ima mnogo znamenitih ljudi koji su djelovali diljem svijeta i o kojima se na žalost, malo zna, pa ih je potrebno otrgnuti zaboravu i dati im zasluženo priznanje. Na kraju je kazao da će Varaždinska biskupija svakako stupiti u kontakt s biskupijom Ensenada kako bi izvijestila tamošnjeg biskupa da se njegov rodni grad prisjeća Konšćaka s poštovanjem te da podržava pokretanje postupka za proglašenje svetim tog velikog čovjeka.

Glasoviti isusovac i misionar, istraživač i kartograf Ferdinand Konšćak rođen je 3. prosinca 1703. godine u Varaždinu, a od 1732. godine do smrti u 56. godini života djelovao je u Meksiku, na području gornjeg dijela kalifornijskog poluotoka, odnosno u današnjoj meksičkoj državi Baja (Donja) Kalifornija. Kao misionaru sjedište mu je bilo u misiji San Ignacio, no ostvario je nekoliko istraživačkih ekspedicija prema pustinjskom sjeveru poluotoka, osobito na području današnje regije i biskupije Ensenada. Na dan 250. obljetnice njegove smrti 10. rujna 2009. godine u Ensenadi je u sklopu simpozija priređen niz popratnih manifestacija, među kojima i otkrivanje nekoliko spomen-ploča osnivaču Donje Kalifornije: "Misionaru isusovcu Ferdinandu Konšćaku koji je donio civilizaciju i zapadnu kulturu ... pobijedivši središnju pustinju, djelujući među Indijancima i imajući veliko povjerenje u tu zemlju, postavio je temelje te velike regije. Njegovo je djelovanje bilo naporno i ... ispunio je svoj život na veličanstven i plodan način", stoji na ploči koju su mu podigli narod i uprava Ensenade odajući mu počast u znak zahvalnosti i priznanja.

Konšćak je prvi istražio dotad nepoznatu pustinjsku unutrašnjost sjevernog dijela poluotoka, utemeljio je veliku misiju Santa Gertrudis, te je bio u stalnoj potrazi za vodom i krajevima pogodnima za osnivanje novih naselja i misija. Premda je ostavio velik trag kao isusovački misionar i apostol, u svjetskim razmjerima zadužio je kartografiju i antropologiju istražujući Donju Kaliforniju na kopnu i s mora. Istražio je čitavu zapadnu obalu kalifornijskog zaljeva i pustinjske krajeve do pacifičke obale, imenovao mnoge lokalitete i izradio brojne karte pomno bilježeći svoje dnevnike koji su objavljeni i bili korišteni još za njegova života, a u desecima izdanja izašli su na mnogim jezicima nakon njegove smrti. Njegovi su dnevnici prava riznica geografskog, antropološkog, astronomskog, prirodoslovnog i geološkog znanja. Na temelju njegovih zemljopisnih karata španjolska vlada službeno je proglasila Kaliforniju poluotokom, dotad smatranu otokom. Domaće stanovništvo naučio je sadnji novih kultura od vinove loze do žitarica i kukuruza, te je razvijao poljodjelstvo i stočarstvo. Iako je i danas taj kraj slabo nastanjen, područje Ensenade danas proizvodi 95 posto od ukupne meksičke proizvodnje vina. Izvanredno je poznavao i prirodne znanosti te govorio više jezika, među kojima i jezik Indijanaca. Iskazivao je veliku ljubav i razumijevanje za domaće Indijance koji su ga zbog toga cijenili i nakon njegove smrti.

Povjesničari ističu kako je Konšćak bio jedan od najvećih pionira Kalifornije, a o njemu je zapisano kako su "uzorne vrline i apostolski rad neumornog Konšćaka svrstali među najslavnije u Kaliforniji", te da je "Konšćakovo djelo jedan od najvećih doprinosa Hrvatske američkoj kulturi i civilizaciji". Konšćakov subrat i suvremenik o. Francisco Zevallos, koji je napisao njegov životopis, vrlo je cijenio Konšćaka i isticao njegovo "hrvatsko podrijetlo, besprimjerne svećeničke vrline i jedinstveni način na koji je prihvaćao Indijance". Otac Konšćak se, kaže Zevallos, "s mnogo revnosti trudio podučavati katekizam, krstiti i ako je bilo moguće, obratiti cijelu Kaliforniju". Meksički isusovac, povjesničar i njegov suvremenik Francisco Javier Clavijero o Konšćaku pak je zapisao kako je taj "sposoban misionar uzorna života skoro uvijek bio bolestan, a nakon što bi na svojim putovanjima prevalio kilometre stanke ne bi iskoristio za odmor tijela, nego bi se bacao na koljena radi molitve za korist duše".

Uoči predstavljanja, biskup Mrzljak u spomen na o. Ferdinanda Konšćaka, predvodio je misno slavlje u varaždinskoj katedrali u zajedništvu s više svećenika.

Jasminka Bakoš-Kocijan