U zagrebačkoj katedrali u petak 29. travnja proslavljena je sveta misa zadušnica za hrvatske velikane Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, koju je u prigodi 340. obljetnice njihove mučeničke smrti predvodio gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović.

Misno slavlje i ove je godine organizirala udruga građana Zrinska garda iz Čakovca koja na ovogodišnji Zrinsko-Frankopanski dan proslavlja 10. obljetnicu osnutka i djelovanja.

Uoči mise predstavnici Zrinske garde, Međimurske županije, Družbe “Braća hrvatskog zmaja“, Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski“ iz Zagreba, Grada Hrvatska Kostajnica i Općine Zrinski Topolovac položili su vijence kod groba s posmrtnim ostacima Zrinskog i Frankopana koji počivaju u katedrali u kripti ispod oltara. Liturgijsko pjevanje uzveličao je župni zbor iz Preloga, sredine koja je dala velik broj članova i donatora Zrinske garde, a sudjelovali su i članovi preloške “Seljačke sloge“ u narodnim nošnjama. U prinosu darova gardisti Zrinske garde prinijeli su veliku trobojnu gardijsku svijeću i hrvatsku zastavu, a prineseni su i originali čuvenih oproštajnih pisama Zrinskog i Frankopana svojim suprugama koji se čuvaju u katedralnoj riznici. Suslavili su postulator Stepinčeve kauze mons. dr. Juraj Batelja, rektor katedrale preč. Josip Kuhtić, preloški župnik preč. Antun Hoblaj, čakovečki gvardijan fra Stanko Belobrajdić i drugi svećenici.

U propovijedi je biskup Bogović govorio o hrvatskim stradanjima kroz prošlost kao polazištu za nova nadanja. Uvodno je istaknuo zadovoljstvo što može predvoditi misu u katedrali, središnjoj crkvi domovine Hrvatske, u kojoj su počivalište našli i zemni ostaci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koji su pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Primijetivši kako se spomenom na taj događaj okrećemo prošlosti, biskup Bogović kazao je kako spašavati povijest znači spašavati istinu, a nijekati povijest je uvod u laž svake vrste dodavši da se treba čuvati onih koji okreću nepročitane listove povijesti, a traže da se čita samo što oni napišu. Upozorio je kako ljudska zloća prisvaja sebi pravo iz cjeline izdvojiti ono što joj je potrebno pa iz tih isječaka složiti svoju cjelinu na način kako joj odgovara, a tako rade oni koji nam ne žele dobro i zato iskrivljuju našu povijest. Naglasio je zadaću naše generacije da spasimo povijest u kojoj su svoje časno mjesto zauzeli i Petar i Fran Krsto, koji su se u teškim prilikama ponijeli kao pravi kršćani. “Naš narod pamti Zrinske i Frankopane i kao hrvatske državnike koji su prepoznati kao uzori u vrijeme kada se razvila ideja o samostalnoj hrvatskoj državi“ rekao je biskup podsjetivši da je i nadbiskup Alojzije Stepinac rekao da se hrvatski narod opredijelio za svoju državu te da bi bio ništarija kada to njegovo pravo ne bi poštivao. “No, i on je osjetio žalosnu istinu da se od moćnika ta ideja smatra nečim grešnim, nečim što se kažnjava kao zločinački pothvat. Takav stav velikih provlači se od presude Zrinskom i Frankopanu“, poručio je biskup Bogović dodavši da tu hipoteku nosi i stvaranje hrvatske države nakon pada komunizma. “Nedavna haška presuda našim generalima to jasno pokazuje“, upozorio je biskup.

U nastavku je govorio o stradanjima i krizama koje mogu biti milosno vrijeme, kako se to pokazalo kroz prošlost, pa i nakon smrti Zrinskog i Frankopana. Tako je i zajedništvo koje se pokazalo od 1991. do 1995. godine bilo plod patnje koja je trajala više od 50 godina, a nevolja s haškim presudama uspjela je ponovno ojačati osjećaj zajedništva, primijetio je biskup dodavši da je to pod tim vidom milosno vrijeme. Podsjetivši kako je papa Ivan Pavao II. u Hrvatima vidio narod nade koji je sačuvao mnoge vrijednosti koje su bogati i moćni odavna potrošili, biskup je naglasio da su mali narodi poput slabih u društvu. “Oni se ne mogu nametnuti silom, nego vrednotama“, istaknuo je biskup Bogović dodavši da ljudski krivi sudovi okreću misli i osjećaje prema Pravednome te povećavaju našu glad i žeđ za pravdom, povećavaju naše razumijevanje prema svima drugima koji trpe nepravdu i koji su u potrebi. “Zar ima bolji dokaz za to od Isusova puta, a posebno od mjesta osude do mjesta raspeća. No, na toj istoj Kalvariji zbilo se uskrsnuće – po križu do svjetla – ili po Franovu 'Navik on živi ki zgine pošteno'“, zaključio je biskup Bogović u homiliji.

Prije mise Zrinska garda održala je smotru svoje povijesne postrojbe na Trgu sv. Marka gdje je predala prijavak predsjednici Vlade Jadranki Kosor.

Jasminka Bakoš-Kocijan

snimio B. Čović