MEĐUBISKUPIJSKI SUD PRVOGA STUPNJA U ZAGREBU

Tribunal interdioecesanum primae instantiae in civitate Zagrebiensi

HR-10001 Z a g r e b,  Kaptol 31, p.p. 553

___________________________________________

Ur. broj: 27/2011.                                                                

Zagreb, 25. ožujka 2011.

Predmet: Odluka o odbacivanju Tužbe

Dana 4. ožujka 2011. godine Međubiskupijski sud prvoga stupnja u Zagrebu zaprimio je od Inicijativnog odbora za ostanak u župi Varaždinske Toplice »tužbu za poništenje odluke o izdvajanju sela Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripajanje župi Jalžabet«.

Sudski vikar dr. Josip Šalković, kao sudac pojedinac, ustanovio je 25. ožujka 2011. godine da rješavanje predmeta nije u mjerodavnosti Suda te je istoga dana

odlučio

da se »tužba za poništenje odluke o izdvajanju sela Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripajanje župi Jalžabet« odbacuje jer Međubiskupijski sud prvog stupnja u Zagrebu nije mjerodavan za rješavanje ovog predmeta (usp. kann. 1505, § 2, 1°; 1400, § 2).

Obrazloženje

 Inicijativnom odboru za ostanak u župi Varaždinske Toplice (dalje u tekstu: Predlagatelji zahtjeva), kao vjernicima, na temelju kan. 221, § 1, pripada da prava koja u Crkvi imaju zakonito zahtijevaju i prema pravnoj odredbi štite na mjerodavnom sudu. Predlagatelji zahtjeva u tužbi zahtijevaju da se »poništi« odluka mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskoga, donesena 24. studenoga 2010. godine, o izdvajanju sela Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripajanju župi Jalžabet. Ako predlagatelji zahtjeva traže »poništenje odluke« tada se treba provesti postupak o upravnim utocima (kann. 1732-1739), a ne sudski postupak. Sporovi koji su nastali iz čina upravne vlasti mogu biti podneseni samo poglavaru ili upravnome sudu (usp. kan. 1400, § 2). Međubiskupijski sud prvog stupnja u Zagrebu u ovom predmetu nije niti poglavar niti upravni sud. Mjerodavni poglavar u ovom predmetu jest papa Benedikt XVI., Kongregacija za kler (usp. Pastor bonus, čl. 97, br.1) i mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, a upravni sud u Katoličkoj Crkvi je vrhovni sud Apostolske signature.

Protiv odbacivanja tužbe stranka ima uvijek neokrnjeno pravo u roku od deset iskoristivih dana uložiti razlozima potkrijepljen utok bilo na prizivni sud bilo na vijeće (kan. 1505, § 4).

Podnositelji zahtjeva dužni su podmiriti sudske troškove u iznosu od 500,00 kuna, u skladu s Taksovnikom sudskih troškova Međubiskupijskih sudova u Zagrebu, od 5. prosinca 2007. godine.

Iz zahtjeva Predlagatelja u kojem se nalaze netočna tumačenja kanonskih odredbi vidljivo je značajno nepoznavanje odredbi Zakonika kanonskoga prava. Velika je šteta što se Predlagatelji zahtjeva nisu prethodno posavjetovali s nekim od stručnjaka u kanonskom pravu (crkvenim pravnikom) kako bi se nepotrebno izbjegli sporovi i sudski troškovi.

…

Koristimo ovu prigodu, a sve zbog općeg dobra Crkve, duhovnog dobra pojedinaca i zajednica vjernika, poučiti i svratiti pozornost Predlagateljima zahtjeva na neke odredbe kanonskoga prava, koje su dužni obdržavati.

Predlagatelji zahtjeva trebaju znati da je osnivati, ukidati i obnavljati župe zadaća samo dijecezanskoga biskupa, koji neka župe ne osniva, ne ukida i znatnije ne obnavlja, osim pošto se posavjetuje s prezbiterskim vijećem (usp. kan. 515, § 2). Pretpostavljamo da zbog nedovoljne upućenosti u kanonske odredbe osporavate pravo koje pripada dijecezanskome biskupu, u ovom slučaju mons. Josipu Mrzljaku, biskupu varaždinskome. Odlukom o promjeni granica župe ne ukida se niti se uskraćuje duhovno dobro vjernika nego se zbog opravdanih pastoralnih razloga zajednici vjernika pruža primjerenija pastoralna skrb prilagođena novonastalim prilikama i potrebama. Odredbe o osnivanju, ukidanju ili mijenjanju župa trebaju stvarno težiti prema dobru duša, a osobno ulažu odgovornost Biskupa, koji mora imati veliku razboritost, žar i pastoralni osjećaj s obzirom na mjesta i središta koja zahtijevaju blagovremeno osnivanje novih župa i mijenjanje njihovih granica. Za valjanost odluke dijecezanskoga biskupa o mijenjanju granica župe ne traži se izražavanje volje župljana niti njihov pristanak. Dijecezanskome biskupu u biskupiji koja mu je povjerena pripada sva redovita, vlastita i neposredna vlast koja se zahtijeva za vršenje njegove pastoralne službe (usp. kan. 381, § 1).

Predlagatelji zahtjeva trebaju znati da ono »što posvećeni pastiri, budući da predstavljaju Krista, proglase kao učitelji vjere ili odrede kao upravitelji Crkve, vjernici su, svjesni svoje odgovornosti, obvezni slijediti s kršćanskom poslušnošću« (kan. 212). Iz zahtjeva Predlagatelja je vidljivo da su Predlagatelji nakon donošenja odluke o mijenjanju granica župe u slobodi Biskupu očitovali svoje potrebe, osobito duhovne, i svoje želje te da ih je Biskup saslušao čime su ostvarili svoje pravo na izražavanje svojih potreba i želja. U vršenju svojih prava vjernici i pojedinačno i okupljeni u društvima moraju voditi računa o zajedničkom dobru Crkve, o pravima drugih i o svojim dužnostima prema drugima (kan. 223). Jedna od temeljnih obveza vjernika je obveza da svojim načinom djelovanja uvijek čuvaju zajedništvo s Crkvom. Zajedništvo s Crkvom, koje je ujedno i pravo, ima kao uvjet i temelj intimno zajedništvo s Bogom, a izražava se konkretno preko povezanosti s braćom u vjeri te napose sa zakonitim pastirima. Osim toga, to donosi precizne obveze bilo prema općoj bilo prema partikularnoj Crkvi (kan. 209, § 2), kojoj prema pravnim propisima vjernici pripadaju. Kan. 529, § 2 podsjeća da postoji i »župna zajednica« koju treba čuvati i unapređivati.

 Predlagatelji zahtjeva trebaju znati da određeni način njihova postupanja u osporavanju upravne odluke Biskupa, a koje iznose u zahtjevu, nisu primjereni vjerničkom životu, kao npr. »nalaganje« Biskupu da povuče odluku na njemu najprimjereniji način ili »prijetnje« javnošću (javnim osobama) ili sredstvima društvenog priopćavanja ako se neudovolji zahtjevu ili »prijetnja« štrajkom glađu. Predlagatelji zahtjeva trebaju biti pozorni u traženju svojih prava kako svojim djelovanjem ne bi počinili kanonsko kažnjivo djelo. Tko zbog nekog čina crkvene vlasti ili službe javno izaziva ili neprijateljstvo ili mržnju protiv Apostolske Stolice ili ordinarija ili podložnike poziva na neposluh prema njima, čini kažnjivo djelo za koje je određena kazna zabrane bogoslužja ili druge pravedne kazne (usp. kan. 1373). Na temelju opće poznate činjenice svraćam pozornost Predlagateljima zahtjeva na teško kršenje kanonskih odredbi, kao i pozitivnih propisa Republike Hrvatske zatvaranjem kapele u selu ]akopovec. Onemogućavanjem slavlja Euharistije svećeniku i vjernicima uskraćujete duhovno dobro Euharistiju, koja je »izvor i vrhunac kršćanskoga života« (kan. 897). Prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica u RH, čl 12, »zgrade i prostorije namijenjene obavljanju vjerskih obreda nepovredive su, osim u slučajevima i pod uvjetima i na način propisan posebnim zakonom«. Prema međunarodnom ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, čl. 7, br. 2, »Republika Hrvatska jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela te crkvenih prostora«. Pretpostavljamo da oni koji onemogućavaju slavlje Euharistije u kapeli u selu Jakopovec nisu svjesni težine grijeha i kršenja zakona.

Iz zahtjeva Predlagatelja vidljiva je njihova svijest da su u nekim svojim dosadašnjim postupcima pogriješili i određene osobe uvrijedili. Drago nam je da Predlagatelji zahtjeva vide rješenje nastale situacije pozivanjem na dar razuma, na dar Duha Svetoga, na molitvu.

Pozivamo Predlagatelje zahtjeva da prepoznaju u odluci Biskupa buduće dobre duhovne i vremenite plodove, a sve u svrhu spasenja duša. Isto tako pozivamo Predlagatelje zahtjeva na slavlje Euharistije s Biskupom i Župnikom u župnoj zajednici kojoj pripadate novom odlukom. Blaženi sluga Ivan Pavao II. rekao je: »Župa nije poglavito neka struktura, neko područje, zgrada. Župa je najprije zajednica vjernika te se, stoga, rađa iz riječi, ima za središte i vrhunac slavlje Euharistije, a oživotvoruje ju ljubav; župa nije samo zajednica ljudi koji vrše određeni broj društvenih funkcija. Župa je zajednica onih koji vjeruju.« (Nagovor na Međunarodnom kongresu župnog pokreta, od 4. svibnja 1986.)

Mnogopoštovani Predlagatelji zahtjeva, župa je škola vjere, molitve i kršćanskoga ponašanja, prvo polje crkvene ljubavi i zajedništva. U nadi da će ove riječi doprijeti do Vas iskreno Vas pozdravljamo.

S poštovanjem

           Mario Pintarić, bilježnik

Dr. Josip Šalković, sudski vikar

___________

Na znanje:

1. Mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, HR-42000 Varaždin, Pavlinska 4

2. Vlč. Stjepan Mostečak, župnik, HR-42223 Varaždinske Toplice, Ivana Tkalčića 2

3. Vlč. Josip Vidović, župnik, HR-42203 Jalžabet, Trg braće Radića 14

__________

Dostaviti:

1. Gosp. Slavko Družinić, član Predlagatelja zahtjeva, HR-42204 Turčin, Varaždinska 127 (neka se obavijeste i drugi potpisnici zahtjeva)

2. Međubiskupijski sud I. stupnja, ovdje