U organizaciji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Zmajskog stola Čakovec održana je u nedjelju 20. ožujka tribina o temi “Juraj Haulik - prešućeni prorok jugoslavenske propasti”.

O temi je u Katoličkom domu Franjevačkog samostana govorio član Družbe prof. dr. sc. Ivan Biondić, a na početku predavača i nazočne pozdravio je pročelnik Zmajskog stola Čakovec mr. sc. Vladimir Mesarić.

Juraj Haulik (Trnava, Slovačka 1788. – Zagreb 1869.) bio je 58 godina svećenik i 32 godine (nad)biskup, i to prvi zagrebački nadbiskup i kardinal. Imenovan je 1852. prvim zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom, a 1856. i kardinalom. Prvo djelo o njemu je 1929. napisao Velimir Deželić st., jedan od osnivača Družbe, a o njemu se desetljećima šutjelo sve dok u novije vrijeme te u prigodi 150. obljetnice uspostave Zagrebačke nadbiskupije o njemu nisu objavljeni članci i istraživanja od kojih se uz predavačeva, koji je priredio i pretisak ove knjige, posebno ističu ona Agneze Szabo i mons. dr. sc. Jurja Kolarića. Podupirao je narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Haulik je bio utemeljitelj i zakladničar seljačke prosvjete, pučkog školstva, učiteljske škole, mudroslovnog fakulteta, zalagao se i za razvoj gospodarstva i glazbe, a na njegov su poziv u Zagrebu samostan osnovale sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog.

Osobno je zaslužan što je Crkva uspostavom Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine u teškim povijesnim okolnostima rascjepkanosti Hrvatske uspjela sačuvati jedinstveni hrvatski nacionalni korpus. Stavio se na stranu hrvatskog nacionalnog pokreta koliko mu je to dopuštala njegova crkvena funkcija i omogućavala politička kao namjesnika banske časti. Jedinstvo nacije na kulturnom, teritorijalnom, crkvenom i političkom planu bilo je temeljno usmjerenje Jurja Haulika. Zalagao se za veću autonomiju i samostalnost Hrvatske unutar Austro-ugarske monarhije te se nije slagao sa zagovornicima jugoslavenske tvorevine. Zapravo, rekao je predavač, bio je prorok njezine propasti, a pojedine njegove teze i razmišljanja mogu se povezati i sa sadašnjim okruženjem i stajalištima o Hrvatskoj, kao i sa Europom koja nije “Bogobojazna”. Zbog svega toga bio je etiketiran i prešućivan kao povijesno nepoželjna osoba, iako svakako zaslužuje svoje mjesto u hrvatskoj povijesti i poneki javni spomen jer se, kako je sam rekao, “rodio kao Slovak, a umire kao Hrvat”. Na kraju se predavač osvrnuo na još uvijek nedovoljno poznat Družbin prijedlog da se Trg maršala Tita u Zagrebu preimenuje u Trg kardinala Jurja Haulika, te se upitao hoće li se papa Benedikt XVI. s predstavnicima hrvatskog javnog života susresti na trgu koji nosi ime predvodnika komunističke diktature na ovim prostorima.

Jasminka Bakoš-Kocijan