Proslava 340. obljetnice mučeničke smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Zrinsko-Frankopanskog dana i Dana Međimurske županije održana je u Čakovcu u subotu 30. travnja u organizaciji udruge građana Zrinska garda koja je tom prigodom proslavila i 10. obljetnicu osnutka i djelovanja na njegovanju i promicanju baštine Zrinskih.

Pripadnici 16 povijesnih postrojba iz Hrvatske i inozemstva, koje su sudjelovale na tradicionalnoj smotri toga dana u Čakovcu, najprije su se okupili na misnom slavlju koje je u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodio vojni biskup mons. Juraj Jezerinac. U pozdravu okupljenima, među kojima su uz gostujuće povijesne postrojbe, bili i predstavnici Međimurske županije sa županom Ivanom Perhočem, Matice hrvatske, Družbe Braća hrvatskog zmaja i Zrinske garde, gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdić svima je zaželio dobrodošlicu u crkvi koju franjevci smatraju zadužbinom obitelji Zrinski jer su na poziv hrvatskog bana Nikole Zrinskog došli u Čakovec 1659. godine.

U uvodu mise biskup Jezerinac kazao je kako se na Zrinsko-Frankopanski dan spominjemo hrvatskih velikana koji za nas i čitav svijet nose veliku poruku kao ljudi pravde, istine i slobode, što je osobito važno u današnje vrijeme budući da se demokratski svijet ne može razvijati bez onih vrijednosti za koje su oni živjeli i za koje su dali svoj život. Potaknuo je okupljene da se u molitvi spomenu svih poginulih za domovinu Hrvatsku tijekom povijesti, te hrvatskih generala koji se još nalaze u Haagu. U homiliji je biskup kazao kako u uskrsnom vremenu Crkva želi učvrstiti u vjeri koju su prihvatili Hrvati, a koju su posebno živjeli i životom potvrdili Zrinski i Frankopani koji su u 17. stoljeću imali najistaknutiju ulogu u hrvatskom državnom životu. Osvrnuvši se na sve koji su hrabro i neustrašivo, pa i vlastitim životom, svjedočili Isusovo uskrsnuće, biskup je naglasio da su oni koji su spremni sve žrtvovati u obrani Kristova evanđelja, istine, pravde i slobode ne samo mučenici, nego i sveci. Ti znani i neznani su najsvjetliji primjer čovjeku u svakom vremenu – životni orijentir ljudima da su na najsigurnijem putu, kazao je biskup Jezerinac dodavši da izraziti primjer takve orijentacije i vjere nalazimo kod Zrinskih i Frankopana, rodoljuba iz dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti koji su se borili za prava hrvatskog naroda. Osobito je ostao zapamćen stih iz Frankopanove pjesme “Navik on živi, ki zgine pošteno“ koji poziva da se živi časno i pošteno u vjernosti Bogu bez obzira koji posao radimo i koji položaj imamo, poručio je biskup te se posebno osvrnuo na službu onih koji se trebaju posvetiti općem dobru, ne pretpostavljajući tomu osobno dobro i vlastitu korist. Naglasio je kako oni koji ne rade za opće dobro ne poštuju 15.000 hrvatskih branitelja koji su dali život, ne da bi osvajali, nego u obrani domovine. Takvo domoljublje resilo je i Zrinske i Frankopane, koji u ovom trenutku kada se pitamo “Kamo ideš Hrvatska?“ dolaze kao svjetli primjer što učiniti kada se jedna zemlja nađe u opasnosti za svoj opstanak, rekao je biskup te istaknuo da snaga i veličina Zrinskih i Frankopana proizlazi iz njihove duboke vjere u Boga u kojoj su crpili snagu i nadahnuće za svoju nesebičnost u služenju drugima, za poštenje i hrabrost u dobru, za sve vidove njihovog nacionalnog i vjerskog života. Iznio je dijelove oproštajnih pisama Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana suprugama kazavši kako tako pisati mogu samo sveci. Čvrsto sam uvjeren da su drugi narodi imali ovakve narodne i vjerske velikane, oni bi već davno bili proglašeni blaženima, naglasio je biskup poručivši da bismo da nismo imali Zrinske i Frankopane kao narod bili puno siromašniji, posebno kada je riječ o njihovu Bogoljublju, domoljublju i čovjekoljublju. Ako ikada, onda su nam danas potrebni ovakvi uzori i ideali, kada kao nacija osjećamo veliku nepravdu što ju je počinio haški sud nad hrvatskim generalima, nazvavši našu zakonitu obranu “udruženim zločinačkim pothvatom“ jer smo se usudili obraniti od agresora i vratiti okupirane dijelove u sastav Hrvatske. Tu prestaje svaka pamet, primijetio je biskup te istaknuo da je to pravi zločinački pothvat određenih sila u svijetu kojim bi se trebao pozabaviti međunarodni sud. Naglasio je da su upravo danas potrebni ovakvi uzori kada kao nacija proživljavamo neugodne trenutke zbog ljudi koji su gledali samo svoju korist, dok su drugi poput Zrinskih branili ovu zemlju. Danas stoga bolje razumijemo Zrinske i Frankopane koji su se u ono vrijeme borili za prava hrvatskog naroda i njegovu slobodu, ne tražeći ništa više ni manje nego što imaju drugi narodi. Budite uvjereni da slijedeći njih nećete pogriješiti jer “navik živi ki zgine pošteno“, zaključio je biskup Jezerinac u homiliji.

Nakon mise svi sudionici svečanosti na čelu s biskupom Jezerincem okupili su se na Franjevačkom trgu ispred crkve odakle su u svečanom mimohodu prošli središtem Čakovca do Trga Republike gdje su sve povijesne postrojbe imale smotru i prijavak predsjedniku Zrinske garde Alojziju Sobočancu. Uz postrojbu Zrinske garde Čakovec, sudjelovale su i povijesne postrojbe Frankopanska garda iz Ogulina, Dubrovački trombunjeri, Kliški uskoci iz Klisa, Požeška građanska straža, Varaždinski husari, Gradska straža Bakar, Keglevićeva straža Kostel, Karlovačka građanska garda, Križevačka djevojačka straža, Koprivnički mušketiri, Trenkovi panduri iz Požege, Ivanečka rudarska četa, Rudarska četa Grada Mursko Središće, Zrinski kadeti iz Murakerestura i Zrinyi vitezi iz Sigeta, kao i kadeti Hrvatskog vojnog učilišta “Petar Zrinski“ iz Zagreba, te danski pukovnik Soeren Knudsen u ime Kluba vojnih izaslanika u Republici Hrvatskoj.

Zatim su položeni vijenci i upaljene svijeće kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima iz Međimurja, spomen-ploče na ulaznoj kuli Zrinskoga grada koju je 1971. g. uz 300. obljetnicu podigla Matica hrvatska Čakovec, te kod spomenika “Oproštaj“ s likovima Petra i Katarine Zrinski i Frana Krste Frankopana koji je u dvorištu Zrinskoga grada podigla Zrinska garda Čakovec. Prigodne riječi uputili su predsjednik čakovečke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec i međimurski župan Ivan Perhoč, a izveden je i kraći kulturni program. Zrinska garda zatim je okupila sve povijesne postrojbe na prigodnom slavljeničkom druženju gdje su uručene zahvalnice u prigodi 10. obljetnice njezina rada, među kojima i Vojnoj biskupiji te biskupu Jurju Jezerincu na suradnji koja se osobito ističe u sudjelovanju na Vojnom hodočašću u Lurd gdje Zrinska garda ima čast biti nositeljem niza protokolarnih obaveza.

Zrinska garda Čakovec u tri je dana svoje proslave ugostila trojicu hrvatskih biskupa. U četvrtak 28. travnja priređen je u Čakovcu svečani koncert Simfonijskog puhačkog orkestra Oružanih snaga Hrvatske vojske i opernog pjevača Armanda Puklavca, kojem je nazočio i varaždinski biskup Josip Mrzljak kojem je tom prigodom uručena zahvalnica, dok je u petak 29. travnja Zrinska garda organizirala misno slavlje u zagrebačkoj katedrali, mjestu gdje počivaju zemni ostaci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, koje je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović.

Jasminka Bakoš-Kocijan