U pitomom bilogorskom mjestu Donji Mosti na istoku Varaždinske biskupije, u nedjelju 10. travnja prigodnim je programom obilježen spomen na 70. obljetnicu ratnog zločina počinjenog nad jedanaestoricom Hrvata na Veliki četvrtak 10. travnja 1941.

Na mjesnom groblju u Donjim Mostima okupili su se članovi mnogobrojnih udruga bjelovarsko-bilogorskog, koprivničkog i varaždinskog područja predvođeni bjelovarsko-bilogorskim županom Miroslavom Čačijom. U programu su sudjelovala i djeca iz Osnovne škole Mirka Pereša iz Kapele. Prigodnu molitvu za žrtve kod spomenika predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Nakon programa na groblju, u župnoj crkvi sv. Benedikta opata u Donjim Mostima slavljena je sveta misa koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s bjelovarsko-križevačkim biskupom mons. Vjekoslavom Huzjakom, domaćim župnikom vlč. Marijem Filipovićem te fra Markom Malovićem, župnikom bjelovarske župe sv. Antuna Padovanskog.

Homiliju je izrekao biskup Huzjak koji je napomenuo kako se 10. travnja u Donjim Mostima na poseban način razmišlja o veličini žrtve 11 seljaka no, isto tako se razmišlja i o veličini zla u onih ljudi koji su ih ubili. Biskup je dodao kako se počinjeni zločin dogodio jer je u srcima ubojica bila mržnja i zlo, jer je u njihovim srcima bila tama i nije u njima bilo svjetlosti. To je razlog zbog kojega su se dogodili i zbog koji se događaju zločini, nastavio je biskup kazavši da je povijest hrvatskog naroda prepuna takvih žrtava. Nadalje je istaknuo kako žrtva 11 seljaka u Donjim Mostima podsjeća kako je naša Domovina plod ljudskoga truda, napora i zalaganja, ali prije svega i plod velikih ljudskih žrtava. „Zbog toga ljude koji su stradali na bilo kojem mjestu i u bilo kojem vremenu, jer su se vodili ljubavlju prema svome i prema svojima, promatramo danas kao žrtve za ono mi sada imamo i što mi sada jesmo. Oni su identitet našeg naroda. Zbog toga ih se spominjemo s tolikim pijetetom i s pravom molimo za njih da njihova žrtva ne bude danas uzaludna“, rekao je biskup Huzjak. Potom je naglasio kako je bit Domovine život te je pozvao sve prisutne na odgovornost prema svojoj Domovini na način da ljube Boga i bližnjega te se zauzimaju za svoju Domovinu. Potaknuo je na stvaranje budućnosti Domovine na istini i oproštenju te na vjeri u Boga. Također je i pozvao na molitvu za krvnike da im Bog oprosti te da im i vjernici kršćani oproste, istaknuvši pritom kako jedino vjernik može istinski oprostiti, jer samo Bog može čovjeku dati snagu oprostiti sve ono što se dogodilo u Donjim Mostima. Pri kraju je još jednom naglasio kako spomen na žrtve potiče na zahvalnost, ali i na odgovornost za našu Domovinu danas kako tolike žrtve tijekom povijesti ne bi postale uzaludne.

Uoči Uskrsa, 9. travnja 1941., srpski vojnici, pripadnici II. konjičkog puka „Car Dušan Silni“ iz Virovitice, u svom pohodu na Bjelovar, u kojem je ustankom 8. travnja 1941. srušena jugoslavenska i uspostavljena hrvatska vlast i proglašena hrvatska država, prenoćili su u selu Donji Mosti, nastanjenom Hrvatima katolicima. Drugog dana, 10. travnja oko podneva ispred župne crkve sv. Benedikta bespomoćni hrvatski seljaci nagovarali su srpsku vojsku da ostave oružje te mirno pođu svojim kućama u Srbiju. Započela je pucnjava te je ubijen jedan seljak, dok su se drugi razbježali. Potom je zapovjednik vojske zapovijedio da se pohvataju seljaci koji su se razbježali te je ukupno toga dana ubijeno 11 bespomoćnih hrvatskih seljaka čiji posmrtni ostaci počivaju danas na groblju u Donjim Mostima. To je bio početak ratnih zbivanja na ovom području te ujedno i prvi ratni zločin, počinjen petog dana rata.

Osim toga, od 8. do 25. travnja te iste godine četnici i velikosrbi su u okolici Bjelovara ubili 33 Hrvata, dok je tijekom II. svjetskog rata i poraća stradalo još 64 mještana Donjih, Srednjih i Gornjih Mosti. Među njima bio je i tadašnji mostanski župnik Viktor Müller. O svemu se tome šutjelo kroz dugi niz godina za vrijeme komunističke vladavine, a tek je 2006. godine tim mučenicima za slobodu Hrvatske podignut i spomenik kojeg je blagoslovio tadašnji varaždinski biskup mons. Marko Culej.

Marko Đurin