Od:
Do:

Dekanatski susret svećenika Preloškog dekanata

Dekanatski susret svećenika Preloškog dekanataPRELOG, 19.10.2021.
U prostorijama župe sv. Jakoba st. ap. u Prelogu u utorak 19. listopada održan je redoviti dekanatski susret svećenika Preloškog dekanata. Tema susreta bila je Sakrament ispovijedi – mjesto potvrde zrelosti i napretka u vjeri koju je nastojao približiti biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak, župnik u Mačkovcu. Na početku susreta dekan Preloškog dekanata Josip Pivar pozdravio je i zaželio dobrodošlicu novim članovima dekanata uslijed personalnih promjena, a to su: Stjepan Berljak, župnik u Donjoj Dubravi te upravitelj župe Donji Vidovec, zatim Tomislav Kos, župnik u Maloj Subotici te Dominik Cestar, đakon u župi Prelogu.

Nakon molitve srednjeg časa preč. Košćak započeo je izlaganje teme konstatacijom kako je sakrament ispovijedi u vrijeme pandemije COVID-a u svojevrsnom podređenom odnosu po pitanju načina, mjesta i vremena, odnosno svega onoga što je ključno za slavlje sakramenta. Na neki način kao da je sam sakrament pomirenja kod velikog broja vjernika doživio lockdown. Naglasio je kako je potrebno u svijesti ljudi mijenjati pogrešne slike o ovom sakramentu, to jest njihove predrasude koje su najčešće uzrok blokade i osobnih strahova prilikom pristupanja pomirenju. Veliki problem današnjice jest gubitak osjećaja za grijeh, stavljanja grijeh na margine razmišljanja kao da ne postoji ili kao da nije bitan te je spomenuo i fenomen „malih grijeha“, to jest osobni, ponekad iskrivljeni, pogled na stvarnost grijeha. Grijesi nisu privatna stvar koju pojedinac može promišljati samo za sebe, već su oni dio sveukupnosti zla i u izravnom su odnosu sa začetnikom zla. Grijesi ne ranjavaju samo pojedinca ili konačnu svrhu svega – Boga, nego i zajednicu vjernika kojoj pojedinac pripada – Crkvu. Zaključio je kako je taktika grijeha ostati što više i duže sakriven čime se protivi ispovijedi, odnosno čovjeka vodi do stanja dvoličnosti – unutarnja grešnost i izvanjska svetost.  Preč. Košćak naveo je i problematiku učestale prakse formalnih ispovijedi te ispovijedi iz pobožnosti koje se sve češće događaju.

Osobito je naglasio i potaknuo svećenike na što redovitiju praksu pristupanja ovom sakramentu, ali ne samo u ulozi ispovjednika nego da i sami budu „s druge strane“ odnosni pokornici. Potaknuo je i zamoli svećenike da budu dostupni ispovjednici pri čemu je nastojao naglasiti važnost redovitog ispovijedanja odnosno mjesta i vremena u koje vjernici mogu pristupiti sakramentu, bilo da je to prije euharistijskog slavlja bilo u neko drugo određeno vrijeme tijekom dana ili tjedna. Svećenike je također potaknuo na redovito slavljenje ovog sakramenta iz razloga što upravo kroz njega oni ostvaruju jedan od vidova svoga svećeničkog poslanja – otpuštanje grijeha u ime Isusa Krista (usp. Iv 20,23).

Na primjeru svetog apostola Pavla predavač je nastojao približiti i posvjestiti činjenicu Božjeg opravdanja u čovjekovom životu, a to je njegova ljubav koja je razlivena u našim srcima (usp. Rim 5,5). Ta pak je ljubav sam Isus Krist, a najizvrsnija potvrda toga jest u njegovu pashalnom misteriju, u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću. Po sakramentu pomirenja čovjek, po Božjem milosrđu, zadobiva potpunu slobodu, onu koja mu je bila darovana u stvaranju i koju je zadobio po krštenju, a grijesima nemilo izgubio. Bog po sakramentu ispovijedi čovjeka očovječuje, čini ga „više“ čovjekom, dok čovjek obnavlja narušenu sličnost sa svojim Stvoriteljem.

Nakon predavačkog dijela otvoren je raspravljački dio u kojem su pojedini svećenici kratko iznijeli svoja praktična i dugogodišnja iskustva po pitanju sakramenta pomirenja. U tom okviru dogovoren je i raspored ispovijedanja po pojedinim župama dekanata za pojedine svetkovine koje prethode u narednom razdoblju. Vrhunac susreta bio je pohod i poklon Presvetom oltarskom sakramentu u župnoj crkvi te molitveni pozdrav nebeskoj majci Mariji.

Tekst: Dominik Cestar
Fotografije: Studio Vipro


Slika
Slika
Slika
Slika
Slika