Od:
Do:

Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin

Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin VARAŽDIN, 15. 10. 2020.

„Peta obljetnica socijalne enciklike „Laudato si'“. Briga za zajednički dom“ naziv je skupa koji je prilikom početka ovogodišnjeg mjeseca knjige organizirala Biskupijska knjižnica Varaždin, u četvrtak 15. listopada, u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije, a skup je bilo moguće pratiti i uživo putem Youtube kanala Varaždinske biskupije.

Gosti predavači skupa bili su prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu koji je progovorio na temu „Ući u dijalog sa svima o našem zajedničkom domu“. Zatim prof. dr. sc. Valerije Vrček, predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu čije izlaganje je nosilo naslov „Kemikalizacija životnog prostora“ te prof. dr. sc. Silvija Migles, izvanredna profesorica na Katedri socijalnog nauka Crkve Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, koja je predstavila knjigu – zbornik radova „Laudato si'! Kako mijenjati stil života?“. Skup je moderirala voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin, Irena Gotal.


Ovakvi skupovi poticaji  su da čuvamo okoliš u kojem živimo za one koji će doći poslije nas


Na početku skupa okupljenima se obratio s nekoliko riječi varaždinski umirovljeni biskup Josip Mrzljak rekavši kako smatra važnim da svaki čovjek postane svjestan kako je Zemlja naš zajednički dom i kako o svakome od nas ovisi kakva će ona biti danas, ali i kakvu ćemo je ostaviti budućim generacijama. Prisjećajući se kako je u vrijeme njegove mladosti u čekaonicama na kolodvorima stajao natpis „Ne pljuj na pod!“, a danas toga više nećemo vidjeti, budući da su se ljudi osvjestili kako to ne treba činiti, mons. Mrzljak je poručio kako ovakvi skupovi mogu biti poticaji prisutnima da prenose svijest u ovom “globalnom selu“ u kojem živimo da čuvamo okoliš u kojem mi živimo i da ga čuvamo za one koji će doći poslije nas.

„Želim da se ta svijest o kojoj je papa progovorio prije 5 godina, i svako malo se dotakne te teme, bude poticaj ne samo nama kršćanima katolicima, nego i svim ljudima dobre volje.“, poručio je mons. Mrzljak.


„Papa ne želi samo informirati, nego želi da postanemo bolno svjesni što se događa oko nas te da se usudimo dati svoj doprinos promjenama na bolje.“

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban je pak na početku svog obraćanja pohvalio djelatnike Biskupijske knjižnice Varaždin u podupiranju i širenju kulture čitanja među vjernicima, ali i šire u hrvatskom društvu. Pohvalio je i što je ovogodišnja manifestacija „Mjesec hrvatske knjige“ u Varaždinu započela upravo ovakvim skupom.

„To je onaj pravi crkveni doprinos razvoju hrvatskog društva u ovoj tako važnoj temi kao što je briga za zajednički dom. Nadam se da će kratke informacije o socijalnoj enciklici Laudato si' biti poticaj da uzmete tu knjigu, ali i samu encikliku koja, ako čovjek čita iskreno, ne može ostati ravnodušan.“ – poručio je prof. Baloban, a potom i približio značenje socijalne enciklike Laudato si' najprije pod vidom sadržaja, ograničavajući se na temu dijaloga za koju je rekao kako mu se čini ključnom u izlasku iz spirale samouništenja. Nakon toga ukazao je i na značenje tog crkvenog dokumenta za Katoličku crkvu, za njezine vjernike, a preko njih i za svijet u kojem živimo. Jer papa Franjo poziva u svojoj Enciklici sve ljude dobre volje u dijalog o brizi za zajednički dom.

„Papa ne želi samo informirati, nego želi da postanemo bolno svjesni što se događa oko nas te da se usudimo dati svoj doprinos promjenama na bolje.“ istknuo je prof. Baloban.


Briga za zajednički dom postaje znakom vremena za Katoličku crkvu općenito, a to znači i za Crkvu u Hrvatskoj.

Osim što je predstavio encikliku Laudato si', prof. Baloban je svratio i pozornost na činjenicu koliko je papi Franji, ali i službenoj Crkvi u Rimu, stalo do ove Enciklike navodeći činjenicu da se u svibnju 2020. slavila 5. obljetnica njezine objave, a to nije uobičajeno za tako male obljetnice objave pojedinih crkvenih dokumenata. Osim toga organiziran je i Tjedan Laudato si' (16. – 24. Svibnja 2020.), a proglašena je i posebna Godina obljetnice Laudato si' koja traje od 24. svibnja 2020. do 24. Svibnja 2021. što također nije uobičajeno za takve dokumente da bude jedna posebna godina. Naposljetku, u ovom nizu događanja, jest objava socijalne enciklike pape Franje Fratelli tutti o bratstvu i socijalnom prijateljstvu potpisana u Asizu 3. listopada 2020.

„Briga za zajednički dom postaje znakom vremena za Katoličku crkvu općenito, a to znači i za Crkvu u Hrvatskoj. Zajednički dom se može mijenjati, popravljati, učvršćivati jedino zajednički, sa svim njegovim stanovnicima. A za to je, u vremenu u kojem živimo, potrebno, riječima pape Franje 'Ući u dijalog sa svima o našem zajedničkom domu'.“ zaključio je svoje izlaganje prof. dr. sc. Stjepan Baloban.


Plastika je ispit na kojem smo pali

Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Valerija Vrčeka koji je najprije objasnio pojam kemikalizacije kao vrstu kemijskog nasilja koje traje već, kako je rekao, predugo.

„Radi se o teškom nasrtaju na naš svakodnevni prostor: od dnevnog boravka i kuhinje, pa sve do rijeka i oceana.“, poručio je prof. Vrček te dodao kako je za ovo izlaganje pripremio “slučaj plastika“ te konkretnim brojevima nastojao potvrditi govor prof. Balobana, dodavši pritom kako su te brojke „gotovo sam siguran, mnogo više zabrinjavajuće nego ove svakodnevne epidemiološke brojke koje slušamo, jer ta priča (oko COVID 19) će završiti, a ova (oko plastike) neće. S plastikom imamo eksponencijalni problem, eksponencijalni trend i vrlo loše brojke.“, poručio je prof. Vrček.
Objasnio je, nadalje kako je plastika vrlo složen i kemikalijama opterećen materijal za koji smatra da povezuje priču o promjeni stila života i kemikalizaciju prostora.

„Mislim da je plastika ispit na kojem smo pali, a prva cijena koju moramo platiti da bismo se riješili plastike u svakodnevnom životu jest komocija. A to nitko ne želi.“, istaknuo je prof. Vrček.


700 tisuća tona mikroplastike svake godine završi u tlu Europe i Sjedinjenih država

Zatim je iznio i konkretne brojeve prema novijim istraživanjima koja nam govore kako na površini mora pluta 6 puta veća masa mikroplastike nego planktona koji su, između ostalog i hrana. To je problem koji traje a bit će sve gori. Osim što pluta, plastika i tone, tako da trenutno u moru na 1 kilogram plastike imamo 3 kilograma ribe, dok je takozvana konzervativna procjena da će do 2050. godine u moru biti više plastike nego riba, radi se o nekih 850 milijuna tona plastike.

„Ovo je loš trend. Ne znam kako tome stati na kraj. Kako rekoh, radi se o konzervativnim procjenama, a vrlo je vjerojatno da će situacija biti i gora.“, naglasio je prof. Vrček te dodao kako smatra da će do 2050. godine proizvodnja plastike porasti 3 puta, konzervativna projekcija je i da će 20 posto nafte biti pretvoreno u plastiku, a postoje i studije koje govore da će 50 posto nafte izvučene iz zemlje biti pretvorene u plastične materijale.

Do sada smo živjeli u uvjerenju kako je najveća masa plastike skrivena na površini ili u dnu mora, no prof. Vrček otkrio je, kako je rekao prilično ekskluzivnu informaciju da najveći dio plastike zapravo završava u zemlji, 2 do 3 puta više nego u moru. Ponovno u brojkama to znači da 700 tisuća tona mikroplastike svake godine završi u tlu Europe i Sjedinjenih država.


Svakog tjedna prosječan čovjek pojede 5g mikroplastike

„Mikroplastike u zemlji ima već toliko da ulazi u korijen i tkivo biljke. To se ne može isprati. Završava svakodnevno na stolu i to se naziva plastifikacija svakodnevne hrane, a to su pak posljedice sve veće plastifikacije okoliša. Zaključak je da mi jedemo plastiku i s običnim listom salate.“ poručio je prof. Vrček te predstavio studiju iz 2019. godine u kojoj je po prvi puta izračunata masa mikroplastike koju svakodnevno pojedemo, nakon koje se pojavila viralna usporedba da svakog tjedna prosječan čovjek htio-ne htio pojede 5g mikroplastike što odgovara masi jedne kreditne kartice (koja je također napravljena od plastike).

Na kraju je prof. Vrček progovorio i o tome kako smo mi ljudi jednostavno plastificirali životni prostor: igračkama, odjećom, ambalažom, stolarijom, laminatima i dr. i doveli smo se do toga da se u plastici sve više gušimo. Pandemija korona virusa, nažalost je učinila to da su svi dobri pokušaji rješavanja problema s plastikom, prema riječima prof. Vrčeka,  „katastrofalno pali u vodu.“, a brojke koje je prikazao su se još povečale. Izlaganje je završio pitanjem „S kojim scenarijem završiti ovaj problem?“ posvjestivši pritom kako, „prije nego imamo podatke, ne možemo ni djelovati.“.


Zbornik radova „Laudato si'! Kako mijenjati stil života?“ rezultat je napora da se u Republici Hrvatskoj konkretizira briga za prirodu

Na kraju ovog skupa, prof. dr. sc. Silvija Migles, predstavila je knjigu – zbornik radova „Laudato si'! Kako mijenjati stil života?“ rekavši kako joj „iznimno zadovoljstvo predstavlja biti dionicom ovog značajnog događaja usmjerenog na važnost knjige i onoga što knjiga predstavlja, posebno u odnosu na očuvanje planeta Zemlje na kojoj živimo, a koju papa Franjo naziva našim zajedničkim domom.“

Prof. Migles je istaknula kako je knjiga koju predstavlja „rezultat napora da se u Republici Hrvatskoj konkretizira briga za prirodu koja je, kako je zapisao Benedikt XVI. jedna i nedjeljiva te jednako uključuje okoliš, život spolnost, brak, obitelj, društvene odnose i druge vidove.“. Knjiga je također „plod institucionalnog angažmana Katoličke crkve u Hrvatskoj i želi biti potpora različitim pozitivnim inicijativama koje postoje i u crkvenom i u društvenom životu.“, rekla je prof. Migles. Pojasnila je i kako je knjiga koju predstavlja plod međunarodnog interdisciplinarnog simpozija odnosno webinara koji je održan 23. rujna 2020. Simpozij je bio u povodu 5. obljetnice enciklike Laudato si', a organizirao ga je prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, zajedno sa svojim suradnicima i uz suglasnost i poticaje Upravnog vijeća Centra na čelu s predsjednikom mons. dr. Đurom Hranićem.

Temeljni tekst na kojem se ova knjiga – zbornik radova nadahnjuje je enciklika Laudato si', a neke od tema radova su: „Klimatska kriza: činjenice i posljedice“; „Kemikalizacija životnog prostora“; „Kako odgovoran pristup pitanju otpada mijenja stil života građana?“; „Putovi dijaloga za izlazak iz spirale samouništenja“; „Težiti novom stilu života: ekološko obraćenje i ekološki odgovj na svim razinama“; „Otpad – središnji problem zaštite okoliša. Kako mijenjati stil života?“; „Koliko smo svjesni stvarnih opasnosti za čovjeka i prirodu?

Tekst: Iva Kuzmić
Fotografije: Iva Kuzmić, Anita Treščec


Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin - Irena Gotal, voditeljica Knjižnice
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin - prof. dr. sc. Stjepan Baloban
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin - prof. dr. sc. Valerije Vrček
Slika Skupom o brizi za zajednički dom započeo Mjesec hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin - prof. dr. sc. Silvija Migles