U Podrutama na području župe Mađarevo, nekoliko kilometara od Novog Marofa, u subotu 7. siječnja održana je komemorativna svečanost u prigodi 20. obljetnice tragične pogibije petorice pripadnika promatračke misije Europske zajednice koji su smrtno stradali u rušenju njihova bijelog helikoptera na letu iz Mađarske u Zagreb u raketnom napadu aviona bivše JNA u vrijeme kada je Hrvatska stjecala i branila svoju slobodu i neovisnost od agresorske vojske i velikosrpske politike.

Tragične smrti četvorice Talijana i jednog Francuza, te njihova nemjerljivog doprinosa bržem međunarodnom priznanju Hrvatske, prisjetilo se na misnom slavlju koje je u crkvi Kraljice Mira u Podrutama predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, te na prigodnoj komemoraciji kod spomen-kapelice na mjestu tragedije u šumi kod Podruta.

Misnom slavlju nazočili su članovi obitelji poginulih te njihovi sunarodnjaci koji su pristigli organiziranim prijevozom iz Italije, predstavnici Hrvatske vojske i lokalne vlasti, vojni predstavnici Italije i Francuske i njihovih mirovnih misija, djelatnici veleposlanstava objih država, te predstavnici više vojnih i civilnih udruga. U misi su sudjelovali i mnogobrojni vjernici župe Mađarevo, čiji je župni zbor uzveličao liturgijsko pjevanje.

S biskupom su suslavili franjevci konventualci iz samostana u Novom Marofu na čelu s gvardijanom fra Martinom Dretvićem te don Zeno Pessotto iz Lutrana u Italiji. Domaći župnik fra Igor Horvat pozdravio je okupljene na hrvatskom i talijanskom jeziku kazavši kako se sveta misa prikazuje ponajprije za stradale promatrače: talijanske vojne časnike Enza Venturinija, Marca Mattu, Silvana Natalea i Fiorenza Ramaccija, te časnika francuske mornarice Jean Loupa Eychennea.

Biskup Mrzljak u uvodu mise podsjetio je kako je Hrvatska svoju samostalnost izborila prije 20 godina, dodavši da je svoju slobodu skupo platila mnogim žrtvama iz hrvatskog naroda, ali i žrtvama iz drugih zemalja koji su također svoj život ugradili u slobodu naše domovine Hrvatske. Potaknuo je okupljene da se svih tih žrtava prisjete u svetoj misi u kojoj se živuća Crkva susreće s onima koji više nisu živi i za koje se vjeruje da nisu u ništavilu. Ujedno je pozvao da na misi mole za domovinu kako bi napredovala u životu u slobodi te da mole kako više nikada ne bi bile potrebne tolike tragične žrtve za njezinu slobodu i slobodu njezinih stanovnika.

U propovijedi je biskup podsjetio da se u promišljanju o tragičnom događaju prije 20 godina ne smije zaboraviti da su to bile žrtve zla, žrtve zločina i žrtve mržnje. Oni su bili žrtve svega onoga suprotnoga što kršćani slave u božićnom vremenu i čemu bi trebali težiti nošeni božićnim svjetlom, rekao je biskup te potaknuo na zahvalnost svima onima koji su se suprotstavljali zlu i mržnji noseći u sebi i prema drugima težnje za mirom i slobodom. Okupljene je ujedno pozvao da u svemu prihvate Božju volju, kao što je to prihvaćala Marija, koju se kao Kraljicu Mira slavi u crkvi u kojoj su se sabrali. Božja volja je i rođenje Njegova Sina kao čovjeka čime je želio potvrditi vrijednost i važnost čovjeka te biti ljudima blizak pozivajući ih na ljubav i međusobno zajedništvo, kazao je biskup te na kraju poručio nazočnima da, moleći danas za sve stradale i poginule za život slobodne Hrvatske, mole i da njihov put bude osvjetljen božićnim svjetlom, odnosno da svjetlo Božića neprestano sjaji na njihovu životnom putu.

Nakon mise mnogobrojni sudionici komemoracije obišli su spomen-sobu posvećenu petorici poginulih promatrača koja se nalazi uz mjesnu crkvu Kraljice Mira, a mnogi od njih upisali su se u knjigu sjećanja u koju tijekom godine svoje zahvalne misli i molitve unose i mnogi hodočasnici na putu za nacionalno svetište u Mariji Bistrici.

Sudionici svečanosti komemoracije okupili su se zatim kod spomen-kapelice u kojoj se također nalaze likovi i imena petorice stradalih mirotvoraca. Vijence su kod spomen-obilježja, koje je stradalnicima još 1996. g. podigla hrvatska država i gdje se svake godine održavaju komemoracije, položili predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, pomoćnik ministrice vanjskih poslova Hrvoje Marušić u ime Hrvatske vlade, predstavnici Italije i Francuske, članovi obitelji poginulih, te izaslanstva Varaždinske županije i Grada Novog Marofa. Komemorativne govore održali su gradonačelnici Novog Marofa i talijanskog Sangana, predstavnik delegacije EU u Zagrebu, predstavnici veleposlanstava Italije i Francuske, izaslanik Hrvatske vlade i predsjednik Josipović.

Govornici su istaknuli da je tragičan beskrupulozan zločin, počinjen 7. siječnja 1992. godine, bio poticaj bržem međunarodnom priznanju ratom napaćene države Hrvatske, te da je njihova tragična žrtva, koja je danas ugrađena u modernu Hrvatsku, ukazala na nužno potrebno ostvarenje mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe, dok se Europska zajednica ubrzo nakon tog događaja preobrazila u Europsku uniju država koje žele zajedno surađivati i napredovati u izgradnji mira u državama Europe i svijeta.

Jasminka Bakoš-Kocijan