U zatvorskoj kapeli blaženog Alojzija Stepinca u Kaznionici u Lepoglavi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je u ponedjeljak 5. prosinca misno slavlje prigodom 60. obljetnice Stepinčeva izlaska iz zatvora iz kojeg je nakon petogodišnjeg sužanjstva 5. prosinca 1951. prebačen u kućni pritvor u rodni Krašić.

S biskupom su suslavili dušobrižnik lepoglavske kaznionice o. Josip Krčmar koji je pozdravio biskupa na početku svete mise, zatim lepoglavski župnik preč. Andrija Kišiček te dekan Bednjanskog dekanata preč. Stjepan Vorih. Na misi je sudjelovao velik broj zatvorenika.

U homiliji se biskup Mrzljak prisjetio događaja otprije 60 godina kada je 6. prosinca 1951. ujutro kao sedmogodišnji dječak sudjelovao na misi koju je prvi put u krašićkoj crkvi, nakon što je dan ranije iz lepoglavske kaznionice prebačen u kućni pritvor u Krašić, slavio zasužnjeni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Rano ujutro toga dana misu zornicu u krašićkoj župnoj crkvi slavio je župnik Josip Vraneković. On je prisutnim vjernicima tijekom te mise rekao da je prethodnoga dana uvečer Krašić dobio veliki “nikolinjski dar“ – u svoju rodnu župu vratio se nadbiskup Stepinac. Biskup Mrzljak prisjetio se reakcije prisutnih vjernika: radosti, suza i ponekog tihog jecaja. Nakon te mise zornice, koju je predvodio župnik, svoju prvu misu po dolasku u Krašić iz Lepoglave slavio je bl. Alojzije, spomenuo se biskup Mrzljak.

Potom je prisutnim zatvorenicima ukratko opisao blaženikov životni put podsjetivši na neke događaje iz njegovog života. Posebno se osvrnuo na 1874 dana koja je proveo u lepoglavskoj kaznionici od 19. listopada 1946. do 5. prosinca 1951. Biskup je istaknuo kako je bl. Alojzije bio nepravedno optužen da je mrzitelj naroda te je posvijestio kako je, upravo potpuno suprotno tome, on bio jedan od onih koji su najviše voljeli narod, koji je podizao svoj glas kako bi zaštitio svaki ljudski život. Biskup je podsjetio i na dane neposredno nakon Stepinčeve smrti kada su tadašnje vlasti iznenada promijenile prvotnu odluku da Stepinac bude pokopan u Krašiću bojeći se da će tako Krašić postati “nova Marija Bistrica“. Odlučeno je da se Stepinac ipak pokopa u Zagrebu u nadi da će glas o Stepincu utihnuti te da će kroz koju godinu svi zaboraviti na njega. No, dogodilo se baš suprotno – počeo se širiti glas o Stepinčevoj svetosti koji je prije nekoliko godina i službeno potvrđen od strane Crkve.

Biskup je potom spomenuo kako se Crkva nalazi u vremenu došašća u kojem radosno iščekuje svetkovinu Božića. Naglasio je kako kršćani u Božiću slave Boga koji dolazi čovjeku te je potaknuo zatvorenike da za svetkovinu Božića ponajprije priprave svoju nutrinu, svoja srca kako bi se Bog u njima mogao roditi.

Nakon svete mise biskup je prisustvovao kratkom koncertu duhovnih skladbi koje su izveli članovi zatvorske glazbene skupine. Zatim je pohodio Stepinčevu spomen-ćeliju u prostorima Kaznionice u kojoj je postavljena velika slika oltara sv. Josipa na kojem je kroz dane lepoglavskog tamnovanja misu slavio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Taj je oltar sačuvan te se danas nalazi u župnoj crkvi u Lepoglavi.

Veliku sliku tog oltara, koja je postavljena u Stepinčevoj spomen-ćeliji, izradio je fotografski studio Geci iz Ivanca, a Varaždinska biskupija izdala je tom prigodom i prigodnu spomen-sličicu.

Na kraju se biskup Mrzljak susreo i s upraviteljem lepoglavske kaznionice Miljenkom Mavrinom i njegovim suradnicima s kojima se zadržao u kratkom razgovoru.

Marko Đurin