Od:
Do:

Biskup Mrzljak predvodio misu u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarizma

Biskup Mrzljak predvodio misu u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarizma

LESKOVEC - SVIBOVEC, 23. 8. 2013.

U prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća i komemoracije za žrtve grobišta Leskovec u petak 23. kolovoza kod spomen-križa na grobištu, nedaleko od Varaždinskih Toplica, misno slavlje za sve stradalnike predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

U organizaciji Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran - Ogranak Varaždinske Toplice i Društva za obilježavanje grobišta Varaždin, na grobištu Leskovec u župi Svibovec održana je komemoracija za žrtve koje su 29. rujna 1943. godine poubijane u prvoj masovnoj likvidaciji partizanskih zarobljenika u sjevernoj Hrvatskoj, a kojih je samo na tom stratištu poubijano više od sedamdeset ratnih zarobljenika.

U uvodnom dijelu hrvatsku himnu otpjevao je zbor župe Sveta Tri kralja Svibovec, a potom je mirozov na trubi izveo prof. Tomislav Ratković. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće. U ime domaćina prisutne je pozdravio predsjednik udruge Ivan Dijanuš koji je naglasio da su prethodno svijeće zapaljene i kod ostalih spomen-obilježja na području Varaždinskih Toplica, a i kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u gradu i kod OŠ Svibovec koji su poginuli u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu.

Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta, rekao je da se danas sjećamo svih žrtava koje su poginule u ratnim sukobima dvadesetog stoljeća te naglasio da se sjećamo i žrtava ostalih diktatura i autoritarnih režima, a red je da se prisjetimo i stradanja i žrtava pogubljenih između dva svjetska rata. Istaknuo je da se na području Hrvatske nalazi  više od 900 grobišta i stratišta dodavši da sve te žrtve zaslužuju našu pažnju i sjećanje: - Ušli smo u Europsku uniju i za nadati je da ćemo se i u skladu s time i europski ponašati i svakoj žrtvi dati pravo na postojanje bez obzira kojeg su bile političkog, vjerskog ili kojeg drugog opredjeljenja.

Zatim je podsjetio da su u novijoj povijesti posebno bolni bili progoni Crkve i svećenstva kojih je od partizansko-komunističke ruke stradalo više stotina, a među mučki ubijenim svećenicima zabilježena je i smrt župnika Žigrovića odvedenog od partizana 17. srpnja 1943., te svirepo ubojstvo svećenika Miroslava Bulešića u Istri 1947. koji će blaženim biti proglašen u Puli 28. rujna 2013. Prisutne je pozvao da u svoje molitve uključe i „nestalog“ župnika Josipa Lesjaka iz župe Svibovec kojeg su odveli partizani, kao i 35 svećenika s područja Varaždinske biskupije koji su nestali u vrtlogu rata te poratnih likvidacija, kao i časnih sestara, bogoslova i sjemeništaraca.

U ime pokrovitelja komemoracije na kraju se prisutnima obratila i gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić, a potom i Juraj Frak iz ogranka Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina.

Za sve žrtve misno slavlje predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s vlč. Stjepanom Mostečakom, župnikom iz Varaždinskih Toplica, vlč. Josipom Vidovićem, župnikom iz Jalžabeta i svojim tajnikom vlč. Markom Štefancem.

U uvodnom dijelu biskup Mrzljak podsjetio je kako je prije 70 godina na tom području počinjen velik zločin nad 70 ljudi, istaknuvši kako se zlo može oprostiti tek onda kada se prizna da je počinjeno. Uključimo sve žrtve u ovu misnu žrtvu koja je neizmjerno bogatstvo Božjega milosrđa. Preporučimo i njih koji su bili žrtve, ali i one koji su zlo činili, da se i njima Gospodin smiluje i da im oprosti, poručio je biskup Mrzljak.

U propovijedi je biskup napomenuo kako prikaz Isusa na križu podsjeća kako se već u prošlosti dogodila tragedija čovječanstva da čovjek sudi Bogu, te da zlo sudi dobru. No Isus na križu oprašta čovjeku koji je priznao da je počinio zlo. Vrhunac naše kršćanske vjere je u opraštanju, no da bi se to postiglo potrebno je stvari staviti na pravo mjesto. Neki zločini već su davno osuđeni, no druge zločince još se uvijek slavi kao velike pobjednike, upozorio je biskup Mrzljak dodavši da se i danas još uvijek često izvrću povijesne činjenice. Teško je sada reći koji je totalitarni sustav počinio više zla, no komunistički sustav desetljećima nije davao slobodu da se istražuje istina. Ovdje smo okupljeni oko Krista i molimo ga za pomoć i snagu da možemo još više iskazati poštovanje žrtvama, ali i da preporučimo Božjem milosrđu i one koji su činili zlo. Molimo i za sve nas, da imamo snage i hrabrosti živjeti pravim kršćanskim životom, poručio je biskup.

Na kraju mise biskupu je, u odsutnosti domaćeg župnika, na dolasku zahvalio vlč. Mostečak. U završnoj riječi biskup je zaželio da se ovaj spomen-dan ne zanemari i zaboravi, nego da svake godine bude podsjetnik da se zajedno moli i da zajedno budu tragaoci istine.

Franjo Talan