KRIŽOVLJAN, 8. 6. 2014. 

U spomen na žrtve grobišta Pancerica, poubijane početkom lipnja prije 69 godina kod naselja Otok Virje u župi Križovljan, održana je na nedjelju Duhova 8. lipnja prigodna komemoracija, a misu zadušnicu kod spomen-kapele predvodio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Sjećanje na žrtve poratnih likvidacija započelo je hrvatskom himnom koju je kod spomen-križa otpjevao mješoviti zbor župe Uzvišenja sv. Križa, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće izaslanstava Općine Cestica, Društva za obilježavanje grobišta koje je i priredilo komemoraciju, udruge Hrvatski domobran, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, te Županijskog odbora za podizanje spomen obilježja prešućivanim žrtvama II. svj. rata Bjelovarsko-bilogorske županije. Počast žrtvama odali su i članovi Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca, Udruge branitelja Mijo Modrić Belica, Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Petrijanec te Lovačkog društva Sveti Hubert Cestica koji su uz svetkovinu Svih Svetih 1994. godine na grobištu postavili spomen-križ.

Spomen-područje Pancerica obuhvaća tri jame u kojima je, prema izjavama svjedoka, pokopano više od 170 žrtava koje su pretežno u noćnim satima početkom mjeseca lipnja 1945. godine dovožene iz smjera Varaždina, a molitveno sjećanje na stradale od 1995. godine održava se druge nedjelje mjeseca lipnja.

U pozdravnom govoru predsjednik Društva Franjo Talan podsjetio je da je u Drugom svjetskom ratu i poraću s područja općine Cestica stradalo i „nestalo“ više od 180 ljudi, među kojima su i dvojica svećenika. Po dolasku njemačke vojske ubijen je križovljanski župnik vlč. Ivan Mađarić, a nakon rata na predjelu šume Lug kod Bjelovara život je izgubio i vlč. Antun Klasić, rođen u župi Križovljan. Pozvao je okupljene da se u molitvama sjete na stradale i poginule u Prvom, Drugom i Domovinskom ratu kao i onih koji su živote izgubili od progona vlasti u diktaturama totalitarnih ideologija XX. stoljeća, kao i na pokojne mještane koji su pomogli na izgradnji spomen-kapele i održavanju sjećanja na stradale.

Zbog spriječenosti dolaska prof. dr. Zvonimira Šeparovića prisutne je u ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva pozdravio Ante Beljo, a u svom govoru istaknuo je da je vrijeme da konačno istina izađe na vidjelo.

U koncelebraciji s ostalim svećenicima biskup Mrzljak je pred kapelom hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca predvodio misu, a u propovijedi je istaknuo:

«Mi smo danas na poseban način usmjereni prema žrtvama prije 69 godina, usmjereni smo na te žrtve, kako mi kažemo „Križnoga puta“. O tome puno znate, ne treba puno govoriti, jedino što treba kazati, sjećajući se njih, moleći za njih, da nam je na neki način žao što taj „Križni put“ još traje, on nije završen. Taj „križni put“ traje do današnjega dana. Traje zato jer jednostavno još uvijek ne znamo što se to sve događalo. Otkrivaju se iz dana u dan nove istine, mnogi svjedoci toga „Križnoga puta“ koji su za vrijeme komunističke diktature šutjeli, ali i danas su još uvijek u strahu od tog mentaliteta komunističke presije, tog boljševizma. Još uvijek smo u strahu nekako govoriti istinu. Mi moramo razlikovati prošlost od povijesti. Povijest su desetljećima pisali oni koji su bili jači, koji su imali vlast, iskrivljivali su povijest, odnosno iskrivljivali su prošlost, pisali su svoju povijest, pisali su onako kako su oni htjeli, kako su htjeli zataškati zločine, zlodjela, kao da nekih ljudi nije ni bilo. I zato je naša zadaća da ih se sjećamo u molitvi, ali i da otkrivamo to vrijeme. Ove godine kada sam bio u Vukovaru u travnju smo učinili jedan proglas, jedan apel da se upravo ta 70. obljetnica na neki način obilježi malo snažnije, a reakcija je bila da su neki počeli slaviti Dan oslobođenja. Tko je to oslobođen, tko je koga oslobodio? Što je to počelo s tim datumima '45. kada kažu da je bilo neko oslobođenje, ali bilo je zapravo još veće ropstvo. Upali smo u ropstvo komunističkog zločina, komunističkog sustava, koje traje, možemo reći i danas, i zato zaista Crkva želi biti neprestano uz narod i u narodu.

Mi nismo danas ovdje da bismo se osvećivali, da bismo gajili mržnju prema nekome. Ne, mi smo danas ovdje zato da bismo molili za nevine žrtve. Nevine žrtve koje imaju svoje ime i prezime. Svaka žrtva ima svoje ime i prezime, svaka žrtva ima svoje roditelje, ima svoju rodbinu, svoje prijatelje i to je ono što nas uči Crkva, da ih se sjećamo, da za njih molimo, da ne mrzimo, da znamo oprostiti, ali da nikada ne zatajimo istinu, da se uvijek hrabro borimo za istinu i da nastojimo doći do one prave istine, da nastojimo naći i ta mjesta gdje počivaju njihovi zemni ostaci.»

S biskupom Mrzljakom su suslavili svećenici umirovljeni župnik vlč. Ivan Košić, preč. Slavko Gabud iz Sračinca i križovljanski župnik vlč. Zorislav Šafran koji je na kraju mise biskupu i svećenicima zahvalio na dolasku, a brojnim vjernicima na prisustvovanju svetoj misi.

Franjo Talan