Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak na Misijsku nedjelju 18. listopada pohodio je Hrvatsku katoličku misiju Bl. Alojzija Stepinca u Mariboru u susjednoj Sloveniji te tom prigodom predvodio svetu misu na mariborskom groblju Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda, najvećega grobišta pripadnika hrvatskog naroda izvan Hrvatske, sudjelovao u prigodnom programu i predvodio molitvu u spomen na žrtve komunističkog sustava iz svibnja 1945. godine.

U ime organizatora obilježavanja Dana molitve i očuvanja spomena na sve nevine žrtve komunizma u okolici Maribora HKM Bl. Alojzije Stepinac, vlč. Ivan Dodlek, koji je uz vlč. Krunoslava Novaka voditelj misije, pozdravio je mariborskog nadbiskupa mons. Alojzija Cvikla, varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka, vlč. Marka Zadravca i preč. Anđelka Košćaka, dosadašnje voditelje misije, vlč. Boštjana Lenarta, tajnika mariborskog nadbiskupa te hodočasnike koji su došli bilo kao pojedinci, bilo kao članovi hrvatskih katoličkih misija u Sloveniji, kao i društava i udruga iz Slovenije i Hrvatske.

Biskup Mrzljak je u uvodu napomenuo da se su se, kao i prvi kršćani na najstariji kršćanski blagdan – nedjelju – okupili na grobovima mučenika od kojih im nisu sva imena poznata. Ne znamo tko je sve ovdje poimence ubijen i bačen u rov, ali ovom misom želimo moliti za njih i njihove progonitelje i krvnike, istaknuo je biskup.

U homiliji je biskup Mrzljak rekao kako je Isus pokazao pravo lice Boga. On nije došao da mu drugi služe, već da služi i da dade svoj život za mnoge. Prvi kršćani su vjerovali u Krista i odbijali priznavati bogovima rimske careve koji su od svojih podanika zahtijevali upravo čast, služenje. Tako smo imali i mi, u ne tako davnoj prošlosti, jedan totalitarni režim koji se postavio na mjesto Boga i uzeo za pravo provoditi teror i činiti brojne zločine nad neistomišljenicima. To je bio komunistički režim, koji se nije sustezao provoditi masovna pogubljenja i nad civilima, nevinima. Ne možemo zaboraviti svoje bližnje, svoje roditelje, svoje prijatelje koji su nevini izgubili život unatoč tome što nam mnogi govore zaboravite to, idemo dalje, to je povijest, istaknuo je biskup Mrzljak kojem je otac također bio žrtva komunističkog progona Hrvata u Vukovaru.

Liturgijsko pjevanje na misi animirao je pjevački zbor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Nakon svete mise svi okupljeni su sudjelovali u prigodnom programu te zajedničkoj molitvi koji je vodio vlč. Krunoslav Novak, također voditelj HKM Maribor. Prigodnom programu i molitvi prisustvovali su mariborski nadbiskup Cvikl, biskup Mrzljak, imam Zinaid ef. Mahmutagić, sveštenik Milan Jovanović, duhovnica Violeta Vladimira Mesarič Jazbinšek, mariborski dogradonačelnik Zdravko Luketič, počasni konzul Republike Hrvatske u Republici Sloveniji prof. dr. sc. Šime Ivanjko, zatim opunomoćena ministrica Veleposlanstva RH u Republici Sloveniji Božena Leš te predstavnici udruga iz Hrvatske i Slovenije i članovi i dužnosnici braniteljskih udruga: Hrvatsko kulturno društvo Maribor, Hrvatsko žrtvoslovno društvo (Zagreb/Varaždin), Udruga Macelj 1945., povijesna postrojba Karlovački počasni vod ZNG 1991., Hrvatski domobran (Varaždin, Čakovec, Duga Resa) te Počasni bleiburški vod.

Nazočnima su se obratili počasni konzul Republike Hrvatske u Republici Sloveniji prof. dr. sc. Šime Ivanjko,  opunomoćena ministrica Božena Leš, dogradonačelnik Maribora Zdravko Luketič, nadbiskup Cvikl, te biskup Mrzljak.

Prof. dr. sc. Šime Ivanjko govorio je o boli koja obuzima ljudsko srce zbog nemogućnosti dostojnog pokopa za ljude ubijene na ovom mjestu. Pedeset godina ovo mjesto i ovaj događaj bio je državna tajna te je to dalo zamah jednoj "kulturi zaborava" kojoj još i danas svjedočimo i od koje se ne možemo osloboditi.

Gospođa Leš istaknula je kako se nalazimo na mjestu gdje nitko ne može biti sretan svjedočeći tomu što je sve čovjek napravio. Naša kršćanska obveza je oprostiti, ali ne i zaboraviti. Dogradonačelnik Luketič naglasio je kako je na nama odgovornost da se s poštovanjem odnosimo prema ovdašnjim žrtvama.

Ovdje smo radi konkretnih ljudi s imenom i prezimenom. Što je sve čovjek spreman napraviti zbog ideologije i koliko vrijedi tada ljudski život možemo danas na ovome mjestu vidjeti. Naš odgovor na ovaj zločin treba biti da u svakom čovjeku gledamo neprocjenjivo dostojanstvo. Tako možemo graditi pravednije društvo, rekao je mons. Cvikl u svom obraćanju.

Biskup Mrzljak se zapitao zašto se ne učini više. Prošlo je već sedamdeset godina od ovog i brojnih drugih strašnih događaja od strane komunističkog režima. To je jedan ljudski vijek. Još uvijek prave istine o tim događajima nema. No, mi ne gubimo nadu, rekao je biskup i pozvao okupljene da se ovaj zločin bolje istraži i obilježi.

Nakon toga uslijedila je molitva za pokojne žrtve koju su predvodili predstavnici drugih vjerskih zajednica te biskup Mrzljak. Nakon molitve svi prisutni su zapalili svijeće i položili vijence u spomen na sve žrtve poraća.

Valja i ovom prilikom napomenuti da je komemoracija održana u blizini posebnoga groba u kojem počivaju hrvatski vojnici i civili koje je u okolici Maribora sustigao vihor komunističke mržnje te ih pokosio u proljeće njihova života po završetku II. svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945. godine. U blizini Maribora po šumama, prema svjedočanstvima očevidaca, pobijeno je na tisuće i tisuće ljudi, uglavnom Hrvata, te su im tijela bez ikakvoga poštovanja bačena u jame bez ikakve oznake s nakanom da im se zatre svaki spomen. Žrtve su poubijane bez suda, bez dokazane krivnje, a kažnjeni su najtežom kaznom - smrću. Prema nekim procjenama u okolici Maribora leže posmrtni ostaci više od 15.000 ljudi.