U prigodi proslave blagdana sv. Franje Asiškoga, utemeljitelja Franjevačkog reda, te ovogodišnje proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo, u franjevačkim samostanima i crkvama u Čakovcu, Koprivnici i Varaždinu, sjedištima triju regija Varaždinske biskupije, ove su godine održani višednevni duhovni sadržaji.

Posebno svečano bilo je na sam blagdan sv. Franje u četvrtak 4. listopada kada je u franjevačkoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu večernje misno slavlje predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak uz sudjelovanje tridesetak svećenika, među kojima su uz čakovečke franjevce bili i drugi svećenici iz župa Međimurja.

Okupljene je pozdravio gvardijan, župnik i dekan Čakovečkog dekanata fra Stanko Belobrajdić koji je istaknuo da su se sabrali da bi proslavili svetoga Franju dan po njegovoj smrti 3. listopada 1226. godine. Dodao je da se ove godine ta svetkovina slavi i u ozračju 800. obljetnice otkako je sveti Franjo boravio u Hrvatskoj čime se i u našoj domovini počeo širiti franjevački red. Prvi franjevci na hrvatske prostore došli su još za njegova života, te svoje djelovanje nastavili kroz iduća stoljeća sve do današnjih dana, pa tako i u Međimurju kamo su u Čakovec došli prije 353 godine, rekao je o. Belobrajdić zahvalivši biskupu Mrzljaku što se odazvao sa svima njima podijeliti radost i zajedništvo ovog euharistijskog slavlja. U uvodu mise biskup Mrzljak čestitao je franjevcima i svima okupljenima blagdan sv. Franje, utemeljitelja franjevačkog reda koji djeluje na više mjesta u Varaždinskoj biskupiji, te je zaželio da se nastavi njihovo zauzeto i plodonosno djelovanje u župama mjesne Crkve.

U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako blagdan sv. Franje i ovogodišnju obljetnicu ne slave samo franjevci, nego čitava Crkva u Hrvatskoj koja već stoljećima njeguje njegov duh življenja po Evanđelju kako bi se po njegovom primjeru taj duh ostvarivao u životu svakog pojedinog čovjeka i cijele zajednice. Upitavši se u čemu se očituje taj radikalan duh svetoga Franje, biskup je istaknuo da je to u prvome redu njegovo siromaštvo, odnosno odnos prema materijalnim dobrima, njegova plemenitost i dobrota, a zatim i njegova poniznost pred Bogom i prihvaćanje drugih i drugačijih. Takav Franjin duh i danas treba prožimati Crkvu kako bi prelazio sve granice i sve narode, one siromašnije i one bogatije. Franjin duh i danas može biti primjer svim narodima, ali i drugim vjerama i religijama u svijetu. I dok danas mnogi kažu da se ne može ići 'protiv struje', prisjetimo se da je upravo sveti Franjo bio taj koji je išao 'protiv struje' svojim radikalnim stavovima i djelovanjem. Osobito je danas važno preispitati se koliko se Franjin duh, odnosno duh Evanđelja, ostvaruje u redovničkim zajednicama i općenito u Crkvi, pa tako i u hrvatskom narodu za kojeg se kaže da je već stoljećima prožet katoličkom vjerom, rekao je biskup te zaželio da im svima na putu življenja po Evanđelju sveti Franjo bude zagovornik, a Isusovo Evanđelje ne samo prošlost nego i sadašnjost i budućnost.

U subotu 6. listopada 50-tak čakovečkih hodočasnika sudjelovat će u Splitu na završnoj proslavi 800. obljetnice boravka sv. Franje na tlu Hrvatske.

Jasminka Bakoš-Kocijan