Biskup Radoš predslavio misu na Pepelnicu u varaždinskoj katedrali
VARAŽDIN, 2.3.2022.
Večernju svetu misu na Čistu srijedu ili Pepelnicu u varaždinskoj je katedrali predslavio varaždinski biskup Bože Radoš. Koncelebrirali su preč. Damir Bobovec, preč. Mario Kopjar, kanonici Stolnog kaptola, preč. Josip Hadrović, biskupijski ekonom i vlč. Marko Domiter, biskupov tajnik.
Uvodeći u sveto misno slavlje biskup Radoš je rekao kako na Čistu srijedu započinjemo „hod prema središtu, srcu naše vjere, Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću. To je otajstvo našega spasenja, otajstvo Božje ljubavi. Put je ovo koji poziva na istinu o sebi, o nama samima. Put je to koji će bistriti našu dušu kroz molitvu, djela milosrđa i post kako bi bolje prepoznali Boga, kako bi sebe mogli vidjeti u svjetlu Božjih očiju.“ Post, molitva i djela milosrđa su putevi da otvorimo svoju dušu pred Bogom, kako bi je Gospodin mogao očistiti i učiniti kolijevkom dobra. Jer znamo i svjesni smo ovih dana, nastavio je biskup, kako se u čovjekovom srcu rađaju zle misli, ratovi, ubojstva. Crkva nas po papi Franji poziva da ove dane, a posebno danas molimo i postimo za mir u Ukrajini, za sve koji su stradali u ovom sukobu, koji su u izbjeglištvu, za čovjeka koji je Božje dijete i potreban obraćenja.
U svojoj je homiliji biskup Radoš lomeći naviještenu riječ Božju govorio o milostinji, molitvi i postu, trima pobožnim praksama koje je Isus u današnjem evanđelju stavio pred svoje učenike. Isus ne govori trebamo li moliti, postiti i činiti djela milosrđa, jer smo svjesni da to trebamo činiti, nego će nam reći „pazite kako to činite“. Redovita molitva gradi odnos s Bogom, molitva je stožer u vjerničkom životu. Odricanje također izgrađuje vjernički identitet jer kroz post izoštrujemo svoj osjećaj za drugoga, pripremamo srce za dobra djela, djela ljubavi i milosrđa čime svjedočimo da smo djeca Božja i da su drugi naša braća.
Pozvao je biskup vjernike da u ovoj korizmi posebno brinu i odriču se za narod Ukrajine, jer ono što je dano u milostinji iz žrtve posta ima posebnu vrijednost u Božjim očima. Molitva će zasigurno otvoriti naša srca drugima jer ćemo osluškujući Gospodina u molitvi dopustiti da On bude glas naše savjesti, da nam otkriva istinu o nama samima, da izliječi ono što je bolesno, da očisti naše srce da možemo istinski ljubiti.
Neka ova korizma bude intenzivna škola kršćanskog života u kojoj nas Isus poučava kako ispravno postiti, pravo davati milostinju i dobro moliti, da osjetimo ljepotu zajedništva s Bogom i da tu ljepotu prenosimo na one s kojima živimo. Bit će to jedina ispravna priprava za svetkovinu Uskrsa koji nam svjedoči da je ljubav jača od svakoga zla, da smrt nema zadnju riječ, da smo stvoreni da budemo Božja ljubljena djeca i da svijetom pronosimo tu istinu. Dobro koje ćemo gajiti u našoj duši može se proširiti do onih srdaca koji u sebi nose zlo, grijeh, zavist i onda rađaju ratom i nasiljem, rekao je završno biskup Radoš.
Nakon homilije uslijedio je blagoslov pepela i obred pepeljenja, kao izričaj spremnosti i želje da se krene na put pokore, obraćenja i korizmene obnove.
Večernju svetu misu na Čistu srijedu ili Pepelnicu u varaždinskoj je katedrali predslavio varaždinski biskup Bože Radoš. Koncelebrirali su preč. Damir Bobovec, preč. Mario Kopjar, kanonici Stolnog kaptola, preč. Josip Hadrović, biskupijski ekonom i vlč. Marko Domiter, biskupov tajnik.
Uvodeći u sveto misno slavlje biskup Radoš je rekao kako na Čistu srijedu započinjemo „hod prema središtu, srcu naše vjere, Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću. To je otajstvo našega spasenja, otajstvo Božje ljubavi. Put je ovo koji poziva na istinu o sebi, o nama samima. Put je to koji će bistriti našu dušu kroz molitvu, djela milosrđa i post kako bi bolje prepoznali Boga, kako bi sebe mogli vidjeti u svjetlu Božjih očiju.“ Post, molitva i djela milosrđa su putevi da otvorimo svoju dušu pred Bogom, kako bi je Gospodin mogao očistiti i učiniti kolijevkom dobra. Jer znamo i svjesni smo ovih dana, nastavio je biskup, kako se u čovjekovom srcu rađaju zle misli, ratovi, ubojstva. Crkva nas po papi Franji poziva da ove dane, a posebno danas molimo i postimo za mir u Ukrajini, za sve koji su stradali u ovom sukobu, koji su u izbjeglištvu, za čovjeka koji je Božje dijete i potreban obraćenja.
U svojoj je homiliji biskup Radoš lomeći naviještenu riječ Božju govorio o milostinji, molitvi i postu, trima pobožnim praksama koje je Isus u današnjem evanđelju stavio pred svoje učenike. Isus ne govori trebamo li moliti, postiti i činiti djela milosrđa, jer smo svjesni da to trebamo činiti, nego će nam reći „pazite kako to činite“. Redovita molitva gradi odnos s Bogom, molitva je stožer u vjerničkom životu. Odricanje također izgrađuje vjernički identitet jer kroz post izoštrujemo svoj osjećaj za drugoga, pripremamo srce za dobra djela, djela ljubavi i milosrđa čime svjedočimo da smo djeca Božja i da su drugi naša braća.
Pozvao je biskup vjernike da u ovoj korizmi posebno brinu i odriču se za narod Ukrajine, jer ono što je dano u milostinji iz žrtve posta ima posebnu vrijednost u Božjim očima. Molitva će zasigurno otvoriti naša srca drugima jer ćemo osluškujući Gospodina u molitvi dopustiti da On bude glas naše savjesti, da nam otkriva istinu o nama samima, da izliječi ono što je bolesno, da očisti naše srce da možemo istinski ljubiti.
Neka ova korizma bude intenzivna škola kršćanskog života u kojoj nas Isus poučava kako ispravno postiti, pravo davati milostinju i dobro moliti, da osjetimo ljepotu zajedništva s Bogom i da tu ljepotu prenosimo na one s kojima živimo. Bit će to jedina ispravna priprava za svetkovinu Uskrsa koji nam svjedoči da je ljubav jača od svakoga zla, da smrt nema zadnju riječ, da smo stvoreni da budemo Božja ljubljena djeca i da svijetom pronosimo tu istinu. Dobro koje ćemo gajiti u našoj duši može se proširiti do onih srdaca koji u sebi nose zlo, grijeh, zavist i onda rađaju ratom i nasiljem, rekao je završno biskup Radoš.
Nakon homilije uslijedio je blagoslov pepela i obred pepeljenja, kao izričaj spremnosti i želje da se krene na put pokore, obraćenja i korizmene obnove.
Anita Treščec