U subotu 31. ožujka, uoči Cvjetnice, pedesetak hodočasnika s područja Svetog Ivana Zeline, kojima se pridružila skupina hodočasnika iz Novog Marofa, posjetilo je Varaždinsku biskupiju, a u sklopu cjelodnevnog obilaska upoznali su se sa stradanjem stanovništva Varaždinske i Međimurske županije u ratovima prošlog stoljeća i od progona totalitarnih sustava koji su na tom području odnijeli više tisuća ljudskih života.

Hodočasnički pohod započeo je svetom misom u župnoj crkvi Sedam žalosti BDM i Uzvišenja Svetog Križa u Kotoribi, a nakon toga je križ za pobožnost križnog puta blagoslovio kotoripski župnik vlč. Marijan Horvat. Uz sudjelovanje župljana prvu postaju izmolili su kod spomen-križa na grobištu Leš, pokraj kotoripske pruge, a nakon toga križni put prolazio je trasom prema Štrigovi gdje su se pomolili na grobištu Repova šuma i podsjetili na žrtve poratnih likvidacija poubijane na tom stratištu početkom 1947. godine. Na pojedinim postajama moljene su molitve Hrvatskog križnog puta koje je u Mostaru, uoči Cvjetnice 2009. godine, sastavio fra Ante Marić.

Jedna od postaja križnog puta bila je i u čakovečkom Starom gradu Zrinskih, te kod spomen-zida poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu iz Međimurja, a još se molilo i kod spomen-križa na grobištu Ksajpa u Šenkovcu, na grobištu Sep u Gornjem Hrašćanu u župi Macinec i Vratišincu, a 14. postaju i završnu molitvu izmolili su kod spomen-križa u Dravskoj šumi, najvećeg grobišta Varaždinske biskupije.

Hodočašće su zaključili u varaždinskoj katedrali gdje su sudjelovali na svetoj misi koju je predvodio preč. Blaž Horvat, rektor katedrale i dugogodišnji kotoripski župnik. Po održanom misnom slavlju rektor Horvat upoznao je hodočasnike s poviješću katedrale i Varaždinske biskupije i naglasio da Varaždinska biskupija ima dva zaštitnika: sv. Marka Križevčanina i suzaštitnika hrvatskog blaženika kardinala Alojzija Stepinca koji je proganjan za doba komunizma bio interniran u Lepoglavi te kasnije i umro u kućnom pritvoru rodne župe u Krašiću.

Po upoznavanju s poviješću hodočasnici su se pomolili na grobu mons. Marka Culeja, prvog varaždinskog biskupa, a potom su razgledali užu jezgru grada pri čemu su upoznati i sa stradanjima i progonima stanovništva, svećenika i časnih sestara, kao i konfiskacijama imovine redovničkih zajednica i crkvenih institucija od kojih brojna nije vraćena vlasnicima ni nakon propasti komunističke vlasti, pa tako ni danas Franjevački samostan nije u posjedu zgrade  Franjevačke gimnazije koja je sagrađena tridesetih godina prošlog stoljeća.

Hodočašće je u suradnji s Društvom za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin i Društvom za obilježavanje grobišta žrtava komunizma Čakovec, organizirala udruga Hrvatski domobran Sveti Ivan Zelina, a članovi spomenutih društava s hodočasnicima su obišli i sva spomen-obilježja kod kojih su se molile postaje križnog puta, od grobišta Leš u Kotoribi do Dravske šume Varaždin, na čemu im je zahvalio predsjednik Udruge Jura Fruk, kao i svećenicima koji su predvodili misna slavlja.

Franjo Talan