Na Cvjetnu nedjelju 1. travnja okupilo se mnoštvo Hrvata iz Pomurja u dolini blizu Komara (Homokkomarom) u Mađarskoj i krenulo je putem do crkve na brdu da bi nastavilo Križnim putem na svome materinskom jeziku koji je predvodio preč. Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale.

Za organizaciju hrvatskog križnog puta pobrinula se Hrvatska samouprava Velike Kaniže na čelu s predsjednicom Marijom Vargović, koja se brine za organiziranje bogoslužja na hrvatskome jeziku u regiji. Više od sto okupljenih vjernika iz Fićehaza, Kerestura, Mlinaraca, Petribe, Pustare, Sepetika, Serdahela, Sumartona, Velike Kaniže i drugih mjesta klanjalo se Kristu molitvama i pjesmom od štacije do štacije oko crkve Male Gospe na svetom križnom putu.

Preč. Horvat okupljene Hrvate na brdu u Komaru pozvao je da s molitvom i križnim putem obnavljaju svoju vjeru, da zajedno s Kristom krenu na Križni put, koji je najvjerodostojnije ostvarenje ljubavi i mira. Kristova se ljubav očituje na način koji nije moguće nadmašiti. U križnome putu Kristova je ljubav poprimila svoje puno ostvarenje, zato je križni put uvijek križ ljubavi. Krista se može nasljedovati samo u ljubavi. Samo kroz ljubav svako ljudsko djelo dobiva smisao.

- Fnogi od nas nose križ vu živlenju, ali samo s križom moremo doći do našega spasenja - obratio se rektor Horvat vjernicima na kajkavskome jeziku - zato smo došli denes na breg, i na bregu je bila i kalvarija i Isus je na breg išel i nesel križa. Skupa bomo molili na našem križnom putu, molimo za taj naš hrvatski narod. Kak vidim kak je duga naša prešencija, spomenem se kak je duga teška povijest Hrvata, al so Hrvati vek z Kristušom bili, verovali vu njega pak ž njim skupa pretrpeli se, rekao je preč. Horvat prije nego se krenulo na križni put.

Proljetno sunce, procvjetala drveća i tamburaška glazba Kaniških tamburaša su pratili vjernike, mnoge odjevene u narodnu nošnju, od prve do zadnje postaje, koji su molili za milost, pjevali pjesmu svetoga križnog puta na svome zavičajnom govoru, te molili iz svoje molitvene knjige na kajkavskome jeziku ”Ruža nebeska”.

Bernadeta Blažetin