Korizmena duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupije
Korizmena duhovna obnova svećenika Varaždinske biskupije održana je u ponedjeljak, 28. ožujka, a susret je započeo molitvom Trećeg časa u Biskupijskom pastoralnom centru u Varaždinu.
Mons. Bože Radoš potom je izrazio radost zbog okupljanja na ovoj duhovnoj obnovi te je pozdravio umirovljenog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka i sve okupljene svećenike koji su pristigli i one iz drugih biskupija u kojima su na službi.
"Ovo je naša korizmena obnova, ali nazire se i Veliki tjedan. Vrijeme je obraćenja", rekao je okupljenima mons. Radoš te najavio temu razmatranja "Poziv na obraćenje" koju je za njih pripremio dr. sc. Taras Barščevski, docent na Katedri Svetog pisma Novog zavjeta na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pozdravljajuću predavača koji je porijeklom Ukrajinac i dugo godina bio predavač u Lavovu, biskup Radoš je izrazio osobitu bliskost s izbjeglicama iz Ukrajine, s onima koji su ondje ostali zarobljeni.
"Osjećamo njihovu i glad, i žeđ, i strah. Ne u onoj mjeri u kojoj oni to osjećaju, ali nastojimo kao kršćani biti njima blizu. Pa i kroz tebe, dragi predavaču to želimo osjetiti.", poručio je biskup Radoš.
Okupljenim svećenicima biskup Radoš poželio je da Bog dotakne dušu i potakne na obraćenje, jer je svatko potreban obraćenja.
Na početku svog izlaganja predavač je napomenuo kako je temu "Poziv na obraćenje" odabrao jer je promišljanje o tome i njemu samome potrebno, a razmatranje je temeljio na ulomcima iz Svetog pisma.
Istaknuo je tri obilježja biblijskog obraćenja: radikalnost, pobožnost i ljudskost. Radikalnost znači da obraćenje nije samo neka izvanjska ili djelomičnapromjena, već promjena cijelog čovjekovog bića koje obuhvaća samu srž ljudske osobe. Obilježje pobožnosti znači da nije čovjek koji "obraća" samog sebe, već je Bog taj koji mijenja čovjeka. Božja inicijativa milosti i zajedništva omogućava čovjeku promijeniti se, jer mu pruža primjer. I posljednje obilježje - ljudskost - znači obraćenje je povratak kući, to jest vlastitom identitetu, vlastitoj originalnosti. "Obraćajući se, čovjek se ne gubi, već pronalazi", istaknuo je Barščevski.
Iznio je potom nekoliko starozavjetnih i novozavjetnih tekstova koji govore o obraćenju na temelju kojih je svratio pozornost da "obraćenje ne može biti jednostavno željeno niti ostvareno od čovjeka: samo Božje spasenje može ga osloboditi od njegove nepravednosti i usmjeriti ga prema Bogu", što je potkrijepio citatom "Obrati me, da se obratim, jer ti si, Jahve, Bog moj". (Jr 31, 18)
Potom je iznio i konkretne primjere, četiri pripovijesti obraćenja: Abrahamovo, Pavlovo, obraćenje učenika Šimuna i Andrije te obraćenje Zakeja. Nakon razmatranja nad svakim od tih tekstova predavač Barščevski je iznio zaključak kako "obraćenje nije povratak u prošlost, povratak u vrijeme prije nego što smo se udaljili od Očevog doma. Ne možemo se vratiti u prošlost i ne možemo je promijeniti. No, zato možemo promijeniti budućnost, tj. okrenuti sadašnjost prema Kristu, koji je Uskrsnuće i Život."
Dodao je i kako bi bilo važno preispitati se kakvo nam je obraćenje danas potrebno. Od čega i prema čemu? S obzirom na situaciju u Ukrajini, rekao je kako misli da je danas svima jako potrebno jedno veoma snažno svjedočanstvo istine, jer ima jako puno laži. No, istina se ne pronalazi u prošlosti, nego istinu moramo tražiti u budućnosti u Kristu.
"A tu istinu mi znamo. Mislim da kao svećenici, kad nas netko nešto pita 'Kako će to biti, kako će završiti?', mi smo jedini koji znamo kako će. Zato što znamo da je Krist već pobijedio i grijeh i smrt. Ali moramo danas to svjedočiti. I zato zaista mislim da je naše obraćenje danas prema Istini. Ne prema spekulacijama, objašnjenjima, nešto tražiti, opravdavati i tako dalje. Pokušajmo sve više usmjeriti i sebe, i srca, naše misli, ali i naše vjernike, prema Kristu. Prema Onome koji je jedini Put i Istina. Mislim da bi to bilo najsnažnije obraćenje koje danas možemo uraditi", zaključno je poručio predavač dr. sc. Taras Barščevski.
Okupljeni svećenici potom su se uputili prema varaždinskoj katedrali gdje su imali prilike za slavlje sakramenta pomirenja te su sudjelovali u zajedničkoj pobožnosti križnog puta.
Susret je nastavljen u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije gdje su svećenici bili informirani o aktualnostima i predstojećim događajima u Biskupiji: sinodskom hodu, prihvatu izbjeglica iz Ukrajine, kao i o Nacionalnom susretu katoličkih obitelji 21. i 22. svibnja u Ludbregu te o proslavi 25. obljetnice Varaždinske biskupije. Varaždinski biskup Bože Radoš pozvao je okupljene svećenike i da sudjeluju na svetoj misi posvete ulja u Varaždinskoj katedrali na Veliki četvrtak s početkom u 10 sati.
Susret je završen zajedničkim objedom kod bratskog stola u Svećeničkom domu.
Fotografije: Siniša Conar