U prigodi Godine vjere Varaždinska biskupija, po odluci svog biskupijskog Prezbiterskog vijeća, priređuje pet korizmenih susreta s vjernicima laicima – suradnicima u župnim ekonomskim i pastoralnim vijećima.

Prvi susret, na kojem su se okupili predstavnici župnih ekonomskih vijeća, održan je u subotu 16. veljače. Na susret su bili pozvani po jedan predstavnik župnog ekonomskog vijeća iz 105 župa biskupije, te dekani svih 11 dekanata mjesne Crkve.

Pozdravljajući na početku susreta okupljene u dvorani Biskupijskog pastoralnog centra, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak izrazio je želju da ih ovi zajednički susreti u Godini vjere sve zajedno ojačaju u vjeri. Naglasio je kako je namjera bila okupiti na ove korizmene susrete župne suradnike u pastoralnim i ekonomskim vijećima, odnosno one koji su najbliži svećenicima u upravljanju župnim zajednicama.

Uvodno je podsjetio kako je Crkva zajednica Božjeg naroda, stoga je važno istaknuti upravo ulogu vjernika laika u Crkvi. Osvrnuo se na dokument "Za život svijeta" o pastoralnim smjernicama za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, koji su prošle godine izdali hrvatski biskupi, kazavši kako će ga svi sudionici susreta dobiti na dar. Naglasio je kako se često želi Crkvu prikazati kao suprotstavljenu društvu ili izvan društva, no članovi Crkve dio su društva i Crkva želi izgrađivati dobro društvo. U tome veliku ulogu ima i apostolat laika, a ne samo osoba duhovnog zvanja, rekao je biskup dodavši da mnoge smjernice Drugog vatikanskog koncila u hrvatskom društvu nisu mogle zaživjeti u ranijem totalitarističkom sustavu, pa je potrebno danas mnogo toga nadoknaditi. Podsjetio je kako u Varaždinskoj biskupiji djeluje 105 župa, a još će dvije trebati zaživjeti u Varaždinu zbog stanogradnje i naseljavanja. No, istodobno se ukupan broj stanovnika, a time i vjernika, na području Varaždinske biskupije iz godine u godinu smanjuje zbog negativne stope nataliteta.

U nastavku susreta predstavili su se generalni vikar mons. Ivan Godina i kancelar mons. Antun Perčić koji su govorili o zadaćama koje obavljaju u svojim službama. Kancelar Perčić pritom je naglasio da se u 15 godina postojanja Varaždinske biskupije broj vjernika smanjio za 15 tisuća, odnosno svake je godine bilo oko tisuću manje krštenih nego umrlih, stoga je negativna stopa prirodnog prirasta stanovništva zabrinjavajuća, kako na području mjesne Crkve, tako i na području cijele Hrvatske.

U središnjem dijelu skupa o financijskom sustavu Crkve izlagali su dvojica biskupijskih ekonoma: ekonom Varaždinske biskupije vlč. Josip Hadrović i ravnatelj Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika preč. Mirko Horvatić. Obojica su okupljene upoznali s djelatnostima ekonomata, te su iznijeli strukturu i iznose prihoda i rashoda financijskih sredstava kojima raspolaže mjesna Crkva.

Uvodno je ekonom Hadrović podsjetio na koji način funkcionira financijski sustav Crkve koji je prema Drugom vatikanskom koncilu utemeljen na načelu solidarnosti, što znači da svi u Crkvi pridonose za njezine različite potrebe, te se iz jednog zajedničkog crkvenog fonda svakom njezinom službeniku omogućuje pravedna nagrada i tako se načelom solidarnosti uspostavlja socijalna jednakost. Sukladno tome, svi župni prihodi ulaze u župnu blagajnu te se iz nje isplaćuju naknade upraviteljima župa, za župne troškove, za održavanje crkvene imovine te mjesnoj Crkvi, dok se namjenske kolekte, kao što su primjerice za misije i Caritas, uplaćuju za one namjene za koje su prikupljane. Pritom je istaknuo kako se naknade svećenicima isplaćuju prema bodovnom sustavu, što znači da svećenici primaju naknadu ovisno o visini bodova koji su odgovarajući njihovoj službi, i to na temelju načela pravednosti. Ekonom Hadrović predstavio je zatim detaljno bodovni sustav po kojem svećenici primaju novčanu naknadu, a potom i strukturu tzv. općeg biskupijskog fonda, odnosno prihode i rashode toga fonda.

Ravnatelj BUZUK-a preč. Horvatić predstavio je prihode i rashode sredstava koje Varaždinska biskupija prima iz državnog proračuna na temelju sporazuma Republike Hrvatske i države Vatikan. Ta sredstva trebaju se dijeliti na tri dijela, i to za uzdržavanje klera i crkvenih službenika, za održavanje i gradnju crkvenih objekata te za karitativnu djelatnost Crkve. Mjesna Crkva s tim sredstvima upravo to i čini, istaknuo je preč. Horvatić i transparentno iznio strukturu te primitke i izdatke u protekloj 2012. godini. Između ostalog, istaknuo je kako mjesna Crkva isplaćuje mirovinu za 21 umirovljenog svećenika, isplaćuje plaću te doprinose za 25-ero zaposlenih djelatnika laika, isplaćuje naknadu za 30 zaposlenih svećenika u biskupijskim uredima, u koje se ubrajaju i bolnički i zatvorski kapelani te svećenici na poslijediplomskim studijima, te se plaća zdravstveno osiguranje za sve svećenike mjesne Crkve. Također se iz tih sredstava isplaćuje naknada za upravitelje 20 župa koje nemaju dovoljne prihode u župnu blagajnu iz koje se isplaćuje njihova mjesečna nagrada. Biskupija iz tih sredstava također podupire bogoslove i sjemeništarce mjesne Crkve. Iz tih sredstava mjesna Crkva gradi i obnavlja crkve, župne kuće i druge crkvene objekte, te se podmiruju troškovi održavanja biskupijskih zgrada. Mjesna Crkva ujedno podmiruje trošak boravka 30-ero korisnika u Caritasovu domu za starije u Ivancu te dio troškova Caritasova boravka djece s posebnim potrebama u Čakovcu, obrazložio je ravnatelj Horvatić koji je za svaku stavku iznio i visinu sredstava.

Nakon iznesenih podataka biskup Mrzljak rekao je da ekonomati mjesne Crkve savjesno, odgovorno i transparentno raspolažu novčanim sredstvima. Naglasio je kako je jednako savjesno i odgovorno potrebno raspolagati i sa sredstvima župne blagajne kojima se upravlja i raspolaže vremenitim crkvenim dobrima kako bi Crkva kao zajednica Božjeg naroda mogla funkcionirati i djelovati. Pritom Crkva nastoji i karitativno djelovati, odnosno pomagati bližnjima u potrebi, pa to čini redovito i mjesna Crkva na različite načine, a posebno vidljivo preko Caritasove pučke kuhinje koja svakodnevno hrani toplim obrocima 300-njak osoba, i to najviše zahvaljujući namirnicama prikupljenima od župnih zajednica. Istaknuo je kako su crkveni službenici pozvani savjesno upravljati novčanim sredstvima, ali su jednako tako svi članovi Crkve pozvani savjesno pridonositi za crkvene potrebe. Pritom je napomenuo kako Crkva nastoji imati razumijevanja za one koji imaju smanjene mogućnosti ili uopće nemaju mogućnosti izdvajati za crkvene potrebe, no ukoliko članovi Crkve imaju mogućnosti, tada su dužni pridonositi i za djelovanje Crkve.

Biskup Mrzljak zahvalio je okupljenim predstavnicima župnih ekonomskih vijeća na svemu što čine u suradnji s upraviteljima župa. Vijećnici su zatim upitali mogu li se država i lokalna civilna vlast više uključiti u obnovu i očuvanje sakralnih objekata koji su i vrijedni objekti hrvatske kulturne baštine. Također su izrazili žaljenje što se često u medijima pogrešno predstavlja javnosti da svećenici imaju velike plaće, i to državne, te da Crkva raspolaže velikim novčanim sredstvima na netransparentan način. Ujedno se u medijima pogrešno prikazuje struktura prihoda i rashoda župne blagajne, te samo financijsko poslovanje Crkve. Na kraju je vijećnik Ivan Hodalić iz Đurđevca u ime okupljenih zahvalio na pozivu za susret te na iscrpno i detaljno predstavljenom financijskom poslovanju Varaždinske biskupije koje pokazuje da Crkva nije rastrošna ni bogata, nego da izuzetno puno radi za dobrobit hrvatskog čovjeka i društva.

Susret je zatim nastavljen euharistijom u katedrali Uznesenja BDM koju je predvodio varaždinski biskup u zajedništvu sa svojim najbližim suradnicima te dekanima Varaždinske biskupije. U homiliji je biskup Mrzljak naglasio kako korizmeno vrijeme poziva na preispitivanje osobnih slabosti i pogrešaka dodavši kako je najveća tragična pogreška smatrati da smo bez grijeha i slabosti. Bez Božje pomoći i milosti ne možemo učvrstiti svoju vjeru, to smo pozvani posvijestiti si u ovo korizmeno vrijeme koje nam pomaže u našem kršćanskom životu i na našem putu prema svetosti, poručio je biskup Mrzljak. Prvi korizmeni susret završen je druženjem uz zajednički objed u Svećeničkom domu.

Iduća tri susreta namijenjena su za predstavnike župnih pastoralnih vijeća, i to u subotu 23. veljače za članove iz župa Đurđevačkog, Koprivničkog, Ludbreškog i Virovskog dekanata; u subotu 2. ožujka za članove iz župa Čakovečkog, Donjomeđimurskog i Gornjomeđimurskog dekanata, te u subotu 9. ožujka za članove iz župa Bednjanskog, Donjovaraždinskog, Gornjovaraždinskog i Varaždinsko-topličkog dekanata. Na susret su pozvana 3 do 4 člana župnih pastoralnih vijeća. Posljednji susret u subotu 16. ožujka namijenjen je članovima katoličkih laičkih udruga i pokreta te molitvenih zajednica koje djeluju u župi. Na sve susrete pozvani su i dekani ili neki drugi svećenici iz dekanata.

Svi susreti imaju isti tijek. Počinju u 10 sati predavanjem i razgovorom u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije, Zagrebačka 3 u Varaždinu. Nakon predavanja sudionici će imati prigodu za ispovijed i pripremu za svetu misu. Misno slavlje proslavit će se u katedrali Uznesenja BDM s početkom u 11.45 sati. Susreti se zaključuju zajedničkim objedom u Svećeničkom domu.

Jasminka Bakoš-Kocijan