Drugi od pet korizmenih susreta, koje u prigodi Godine vjere priređuje Varaždinska biskupija za suradnike u župnim ekonomskim i pastoralnim vijećima te angažirane vjernike laike, održan je u subotu 23. veljače u dvorani Biskupijskog pastoralnog centra u Varaždinu.

Bio je to prvi od triju susreta namijenjenih članovima župnih pastoralnih vijeća, a okupio je predstavnike župa četiriju podravskih dekanata, i to Đurđevačkog, Koprivničkog, Ludbreškog i Virovskog dekanata.

Pozdravljajući na početku susreta sve nazočne, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak kazao je kako je namjera bila okupiti na ove korizmene susrete one koji su najbliži svećenicima u upravljanju župnim zajednicama te da se svi zajedno podsjete da su članovi mjesne Crkve kao jedne velike obitelji koja je po broju stanovnika četvrta nad/biskupija u Hrvatskoj. Napomenuo je kako dio župa u Varaždinskoj biskupiji ima osnovana pastoralna vijeća, a dio još uvijek nema, dodavši kako je želja ovim susretom posvijestiti njihovu važnost u životu župa, ali i mjesne Crkve koja će također u nadolazećem razdoblju osnovati svoje biskupijsko pastoralno vijeće. Istaknuo je da će svi nazočni na dar primiti dokument "Za život svijeta" o pastoralnim smjernicama za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, koji su prošle godine izdali hrvatski biskupi.

Na susretu su sudjelovali i najbliži suradnici mjesnog biskupa, generalni vikar mons. Ivan Godina i kancelar mons. Antun Perčić, koji su ukratko predstavili svoju službu, te predstojnik Obiteljskog centra i povjerenik za katoličke udruge laika preč. Josip Koprek, ekonom vlč. Josip Hadrović, ravnatelj BUZUK-a i Svećeničkog doma preč. Mirko Horvatić, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu vlč. Mario Kopjar, rektor katedrale preč. Blaž Horvat, te biskupov tajnik vlč. Marko Štefanec. Mons. Godina u svom je obraćanju kazao kako su se okupili da zajednički promišljaju o životu mjesne Crkve i župnih zajednica, te o poboljšanju aktivnosti u pastoralu u čemu i sudionici susreta mogu dati doprinos kao prvi suradnici svojih župnika.

Središnji dio susreta bilo je izlaganje preč. Kopreka o mjestu i ulozi župnih pastoralnih vijeća u poslanju Crkve. Uvodno je podsjetio da se nalazimo u Godini vjere, kada si na razne načine i u raznovrsnim prilikama želimo posvjestiti naše vjerničko poslanje u svijetu u kojem živimo, a o 50. obljetnici završetka II. vatikanskog Koncila koji je u tom smislu dao mnoge smjernice, koje iz raznoraznih razloga, nažalost, još nisu zaživjele i konkretizirale se u našoj domovinskoj Crkvi, želio jeistaknuti neke činjenice koje bi trebale voditi u crkvenom, pastoralnom djelovanju, ali i u osobnom življenju vjere.

Podsjetio je na nekoliko temeljnih Crkvenih dokumenata koji daju smjernice vezane uz ovu temu napomenuvši kako unutar Crkve kao 'naroda Božjeg' svaki član treba preuzeti svoj dio odgovornosti. U tome vjernici laici, s obzirom na konkretnu svakodnevnu prisutnost u svjetovnom životu, imaju posebnu mogućnost naviještanja Evanđelja u živom tkivu društva. Pored suodgovornosti postoji djelovanje koje se naziva suradnja, a izvršavaju ga vjernici laici kojima su povjerene službe i zaduženja u Crkvi. Vjernici laici pozvani su prepoznati župu kao zajednicu u kojoj će, pod vodstvom župnika, dati svoj doprinos životu i poslanju Crkve, rekao je preč. Koprek te u nastavku ukazao na deset područja u kojima vjernici laici mogu biti suodgovorni u poslanju Crkve, od obitelji i općeg dobra do gospodarskog i političkog djelovanja. Također je ukazao na službe u Crkvi u kojima postoji mogućnost aktivnog sudjelovanja vjernika laika, a prema potrebama svake pojedine župne zajednice. Pri tome sužupna pastoralna vijeća mjesta iz kojih bi trebale proizlaziti sve te službe i aktivnosti, kao izraz svijesti vjernika laika suodgovornih za život Crkve. U nastavku je definirao što je to Župno pastoralno vijeće, koja je njegova uloga, te koje su mogućnosti glede njegova djelovanja u ovome trenutku i u budućnosti. Podsjetio je kako je odlučan poticaj pastoralnim vijećima dala apostolska pobudnica Christifideles laici iz 1988. g. pape Ivana Pavla II. koji je dao osobito značenje toj ustanovi, smatrajući i da je ona nedovoljno vrednovana u pastoralnom djelovanju.

Župno pastoralno vijeće trebalo bi biti svojevrsni subjekt zajedništva i pod vodstvom župnika glavni pokretač njegova ostvarivanja, te u isto vrijeme pospješivanja poslanja iz vjere svih vjernika u konkretnoj župnoj zajednici, kazao je preč. Koprek podsjetivši kako je "formiranje župnoga pastoralnog vijeća teološka i moralna obveza za svaku župnu zajednicu, odnosno za svakoga župnika". Govoreći o svrsi i smislu župnoga pastoralnog vijeća, naglasio je kako ono treba poslužiti zajedničkom djelu na području naviještanja, bogoslužja i dobrotvornosti.

Osvrčući se na stanje u hrvatskim biskupijama, kazao je kako u nekima postoje, barem formalno, te više ili manje učinkovita biskupijska i župna pastoralna vijeća koja imaju i svoje statute i pravilnike. U Varaždinskoj biskupiji ne postoji na formalno-pravnoj razini biskupijsko pastoralno vijeće, kao niti župna pastoralna vijeća u strogom smislu riječi. No, u nekim župama postoje pastoralna vijeća koja se u svom radu ravnaju ranijim Pravilnikom župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća, u nekim župama to je uži krug suradnika, tzv. župnih odbornika, a u nekim župama, na žalost, bilo čega u tom smislu nema. Izrazio je nadu da će i ovi korizmeni susreti pomoći da se pastoral u mjesnoj Crkvi podigne na jednu višu i kvalitetniju razinu, te da na temelju promišljanja, dogovora i konkretnih akcija, kako na biskupijskoj tako i na župnim razinama, s vremenom zaživi organiziranije i aktivnije djelovanje pastoralnih vijeća. Naglasio je da je stoga potrebno izraditi statute odnosno pravilnike biskupijskog i župnog pastoralnog vijeća te smjernice za izbor članova tih vijeća, koje će potvrditi i proglasiti mjesni biskup.

No, prije svega, potrebno je poraditi na svijesti potrebe postojanja i djelovanja takvih vijeća, kako kod vjernika laika, tako i kod svih svećenika, župnika, rekao je predavač te u nastavku pojasnio da je Župno pastoralno vijeće savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika vjernika-laika i osoba koje u župi imaju udjela u pastoralnoj službi. Njegova je zadaća pružanje pomoći župniku u promicanju i ostvarivanju pastoralnog djelovanja. Članovi Župnog pastoralnog vijeća su župnik, aktivni svećenici u župi, osobe zadužene pastoralom u župi, predstavnici redovničkih zajednica (ukoliko ih ima na području  župe) te predstavnici vjernika-laika. Njihov broj ovisi o veličini i karakteru župe. Veći dio članova izabiru ili predlažu sami župljani na način koji je za pojedinu župu najprikladniji, a manji dio članova Vijeća može imenovati župnik osobno. Sve izabrane i imenovane kandidate župnik predlaže Ordinariju na odobrenje, a Vijeće se konstituira odobrenjem Ordinarija.

Župno pastoralno vijeće razmatra sva pitanja koja su povezana s vjerskim životom i pastoralnim djelovanjem župe, pripravlja djelatne prijedloge i zaključke te se brine za njihovo provođenje. Vlastite zadaće Župnog pastoralnog vijeća su one koje se odnose na život župnog zajedništva i pastoralnog djelovanja u župi, i to, na područjunaviještanja Božje riječi, ubogoslužju i u brotvornosti, pa bi stoga ŽPV u načelu trebao imati tri odbora. Odbor za naviještanje Božje riječi otkriva i potiče karizme i službe unutar župne zajednice; pomaže župniku u okupljanju i trajnoj formaciji župnih suradnika; skrbi o unapređenju župne kateheze, pastorala braka i obitelji, mladih te različitih skupina vjernika i društvenih ustanova na njezinu području; traži nove oblike i mogućnosti evangelizacije vjernika i društvene sredine; brine za razvijanje misijske svijesti u župi. Odbor za liturgijski i molitveni život potiče kršćansko slavlje nedjelje; skrbi o pripremi bogoslužnih i molitvenih slavlja u župi; promiče različite liturgijske službe, aktivno sudjelovanje svih vjernika u liturgiji; skrbi o doličnosti i urednosti liturgijskog ruha, posuđa i knjiga te o uređenju liturgijskog prostora u skladu s liturgijskim  propisima. Odbor za karitativnu djelatnost posvećuje brigu siromašnima, socijalno ugroženima te osobama na rubu društva; razmatra socijalne i druge probleme svoje okoline te nastoji u granicama mogućnosti župe pružiti djelotvornu pomoć; promiče suradnju s vjerničkim društvima i socijalnim ustanovama; organizira pastoral starijih osoba i bolesnika te članova njihovih obitelji.

Na kraju izlaganja preč. Koprek istaknuo je kako Župno pastoralno vijeće nije i ne bi trebalo biti neka skupina stručnjaka, niti je to skupina usmjerena samo na neku određenu zadaću. Vijeće bi trebalo, prije svega, stvarati svijest i poticati cijelu župnu zajednicu za aktivan vjernički život, kako zajednički, tako i osobni rast u vjeri. Stoga bi svako okupljanje vijeća trebalo imati odjeka u župi. Središnje je pitanje očituje li župna zajednica zajedništvo vjere i života u kojoj vjernici mogu produbiti svoje kršćansko iskustvo, ali koja i nekrštenima može biti  privlačna. Takve pothvate i sliku župnoga zajedništva ne može razvijati sam župnik bez pastoralnih suradnika i župne svijesti svih vjernika. A to uključuje nužnost pomne, točno usmjerene i sustavne formacije, kako svećenika, tako i vjernika laika,za ispravan pogled na Crkvu i prikladno i primjereno određivanje prioriteta i zadataka u pastoralnom djelovanju, zaključio je preč. Koprek.

Nakon izlaganja biskup Mrzljak istaknuo je kako su svećenici u upravljanju župama oduvijek imali svoje suradnike među laicima koji su im bili podrška, poticaj i pomoć u obavljanju službe. Izrazio je želju da se djelovanje najbližih suradnika laika u župama odvija kroz rad pastoralnog vijeća i njegovih odbora te iznio nadu da će ovi susreti biti poticaj da se osnuju i zažive pastoralna vijeća tamo gdje još nisu. Pritom je naglasio kako bi bilo pogrešno osnovati ta vijeća i druge strukture samo 'na papiru' te zaželio da ona u župnim zajednicama zažive i u stvarnosti.

Za riječ se na kraju javilo nekoliko predstavnika župa, koji su iznijeli primjere dobrog funkcioniranja osnovanih pastoralnih vijeća i njihovih pododbora, kao i primjere dobre suradnje župnika i angažiranih laika u onim župama koje još nemaju formalno osnovana vijeća, ali mnogobrojne zajedničke aktivnosti pokazuju da je u župi živo pastoralno djelovanje koje je dobar temelj za osnivanje pastoralnog vijeća.

Korizmeni susret zaključen je misnim slavljem u katedrali Uznesenja BDM koje je predvodio biskup Mrzljak, te zajedničkim objedom u Svećeničkom domu.

Iduća dva susreta također su namijenjena za predstavnike župnih pastoralnih vijeća, i to u subotu 2. ožujka za članove iz župa Čakovečkog, Donjomeđimurskog i Gornjomeđimurskog dekanata, te u subotu 9. ožujka za članove iz župa Bednjanskog, Donjovaraždinskog, Gornjovaraždinskog i Varaždinsko-topličkog dekanata. Na susret su pozvana 3 do 4 člana župnih pastoralnih vijeća. Posljednji susret u subotu 16. ožujka namijenjen je članovima katoličkih laičkih udruga i pokreta te molitvenih zajednica koje djeluju u župi. Na sve susrete pozvani su i dekani ili neki drugi svećenici iz dekanata.

Svi susreti imaju isti tijek. Počinju u 10 sati predavanjem i razgovorom u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije, Zagrebačka 3 u Varaždinu. Nakon predavanja sudionici će imati prigodu za ispovijed i pripremu za svetu misu. Misno slavlje proslavit će se u katedrali Uznesenja BDM s početkom u 11.45 sati. Susreti se zaključuju zajedničkim objedom u Svećeničkom domu.

Jasminka Bakoš-Kocijan