„Mali tečaj“, nastao u Španjolskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Hrvatsku je stigao 1970-ih godina zahvaljujući vlč. Andriji Vrani i brojnim laicima, kao i svećenicima, koji su se odazvali Gospodinovom pozivu na suradnju i postavili temelje pokreta u Hrvatskoj. O brojnim plodovima „Kursilja“ svjedoče i fotografije više od 30 bračnih parova koji su svoj zajednički životni put započeli upravo u „Kursilju“.

Središnje euharistijsko slavlje u nedjelju 29. rujna, koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, u zajedništvu s umirovljenim vojnim ordinarijem Jurjem Jezerincem i umirovljenim varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom te brojnim svećenicima suradnicima „Kursilja“. Na misi je sudjelovalo oko tisuću prijatelja i suradnika „Kursilja“ iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a istaknuti gosti bili su i izaslanici Europskih tajništava „Kursilja“ iz Španjolske, Austrije, Mađarske, Velike Britanije i Češke.

Uvodnu riječ uputio je domaćin, voditelj Kuće susreta Tabor fra Ivan Matić, uz zahvalu nunciju koji se odazvao pozivu da predvodi svečano slavlje. Poseban pozdrav je uputio voditelju i duhovniku „Kursilja“ vlč. Andriji Vrani.

Vlč. Vrane, koji je proteklih 50 godina svoga svećeničkog života posvetio služenju kroz „Kursiljo“, zahvalio je dobrome Bogu i svim suradnicima „Kursilja“ koji su se ugradili u „ovo veliko Božje djelo u proteklih pola stoljeća“. Srdačan pozdrav uputio je svim svećenicima suradnicima „Kursilja“ u koncelebraciji, pozdravivši svakoga poimence te apostolskom nunciju Lingui, koji je potom započeo misno slavlje.

„Mnogo sam puta čuo za Kursiljo, upoznao sam neke osobe, neki od vas su došli i u Nuncijaturu upoznati me s onime što radite ovdje u Hrvatskoj, ali nikada nisam imao priliku dublje proniknuti u vašu ‚karizmu‘, u ovaj novi cvijet koji je procvao na stoljetnom stablu Crkve”, rekao je nuncij u svojoj homiliji. Poput vašeg utemeljitelja Eduarda Bonnina, koji je bio ispred vremena, laici danas sve više sudjeluju u proročkoj dimenziji Crkve.

„Eduardo Bonnin je govorio da Kursiljo ne ide za time da stvara kršćane: kršćanima se postaje po krštenju. Ako je krštenje dar, Kursiljo poučava kako otvoriti primljeni paket. Kao što biva kod otvaranja poklona, prvo bivamo zadivljeni njegovom ljepotom, osjećamo zahvalnost prema onome koji nam ga je poklonio. To je iskustvo Božje ljubavi. No nije dovoljno, potrebno je pročitati upute kako bismo shvatili kako se koristiti tim primljenim darom, u protivnom ga stavljamo na policu i samo skuplja prašinu.“

„Najiskrenije vam čestitam prvih 50 godina. Neka Gospodin blagoslovi vaš put i neka se nebeska Majka nasmije kada vas vidi kako se igrate, u jednostavnosti i ljubavi“, poručio je.
 

Nadalje se nuncij Lingua u homiliji  osvrnuo na prvo liturgijsko čitanje iz Knjige Brojeva, u kojem dvojica Izraelaca prorokuju u taboru, a ne u šatoru sastanka, što je bilo protivno zakonu i običajima (Br 11, 25-29). Povlačeći paralelu s „Kursiljom“, govorio je o Duhu Svetome kao darovatelju svakog dobrog dara i poticaja, bilo da nadahnjuje laike ili svećenike. Propovjednik je podsjetio i na Gospodinove riječi iz Markova Evanđelja „Tko nije protiv nas, za nas je“ (Mk 9, 40) te potom razložio temu važnosti uloge laika u Crkvi.

Govoreći o životu Crkve od 1960-ih godina do danas, nuncij je primijetio da promjene nisu uvijek jednostavne, niti je svaku nadahnutu zamisao lako provesti u djelo. „Nitko nema isključivo ‘vlasništvo’ nad Duhom Svetim“, istaknuo je nuncij te naglasio važnost uloge laika, kako u „Kursilju“, tako i u Crkvi općenito. „Laici su nositelji važnih inovacija koji u suradnji sa svećenicima čine nezamjenjiv dio žive Crkve“, poručio je.

Karizmu „Kursilja“ nuncij je opisao slikom igre te je homiliju zaključio riječima: „I neka se Gospa radosno smije, gledajući vas kako se igrate, poput djece, u ljubavi i jednostavnosti“.

Liturgijsko pjevanje predvodio je vokalno-instrumentalni sastav „Kursilja“. Završne pozdrave i zahvale uputio je predsjednik hrvatskog tajništva „Kursilja“ Krešimir Percela. U znak zahvalnosti, nunciju Lingui uručio je drveno raspelo, rad umjetnika Roberta Tomića, a prigodne suvenire primili su i nazočni svećenici suradnici.

Nakon misnoga slavlja uslijedio je objed, a program proslave nastavljen je tijekom poslijepodneva. Suradnici „Kursilja“ iznijeli su svjedočanstva o Gospodinovu djelovanju u svim aspektima života, od braka i obitelji do posla, života s bolešću i važnosti zajednice. Čestitke i poruke ohrabrenja za daljnje djelovanje poslali su i članovi pokreta iz cijeloga svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država i Australije do Kostarike, Španjolske i Ukrajine. Predstavljene su i monografija o „Kursilju“ te novi molitvenik „Hvalospjevi na putu k Bogu“ koji vlč. Vrane smatra „krunom svoga rada za Kursiljo“.

Slavlje je završeno himnom „Kursilja“ De Colores i blagoslovom koji je zazvao vlč. Vrane.

IZVOR: IKA i HKM