---

Tradicionalna manifestacija Međimurskog proštenja i ove je godine održana u Zagrebu u nedjelju 5. lipnja. Tom je prigodom misno slavlje u zagrebačkoj katedrali, uz izravni prijenos na Hrvatskoj televiziji, predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu sa  svećenicima, većinom rodom iz Međimurja.

Na proštenju su se okupili članovi Zavičajnog društva Međimurje u Zagrebu na čelu s predsjednikom Danijelom Režekom i brojni drugi Međimurci kojih u Zagrebu živi i radi oko 40.000. Sudjelovali su i čelnici, predstavnici i članovi više međimurskih udruga te Međimurske županije i Grada Zagreba, već tradicionalnih pokrovitelja manifestacije. Misnim slavljem, svečanom procesijom središtem grada i programom na Cvjetnom trgu nakon mise Međimurje se predstavilo hrvatskoj metropoli.

Na početku mise 21. Međimurskog proštenja okupljene je pozdravio rektor katedrale mons. Josip Kuhtić uputivši poseban pozdrav biskupu Mrzljaku koji se i ove godine odazvao predvoditi hodočašće Međimuraca u zagrebačku prvostolnicu. U homiliji je biskup Mrzljak rekao kako je Crkva od svojih početka svjesna da je hodočasnica ovdje na zemlji prema svojoj vječnoj domovini. Ovdje na zemlji članovi Crkve hodočaste za svojim Spasiteljem, za apostolima i svecima, na grobove svojih mučenika... Danas smo ovdje kao hodočasnici u srcu cijele Crkve u Hrvatskoj svjesni da smo došli na mjesto gdje ćemo učvrstiti svoju vjeru, osobito u ovoj jubilejskoj Godini milosrđa, Godini posebnog Božjeg oproštenja, kazao je biskup dodavši da naš Bog nije neka nepoznata sila u svemiru, nego je to Bog blizine koji želi biti s nama, to je Bog života, Bog milosrđa. Napomenuo je kako hodočasnici dolaze iz Međimurja u Varaždinskoj biskupiji koje ima poseban razlog hodočastiti na ovo mjesto gdje počivaju zemni ostaci nadbiskupa Alojzija Stepinca koji se za Drugog svjetskog rata, kada je Međimurje bilo okupirano od Mađarske, jasno i glasno tome protivio i rekao svjetovnim i crkvenim vlastima da je to dio Hrvatske. Hrabrio je župnike da propovijedaju i mole s narodom na hrvatskom te da pjevaju međimurske crkvene popijevke. Stao je na stranu pravde i istine i hrabrio sve da ustraju u teškim vremenima. Stoga je dostojno da hodočastimo ovdje na njegov grob da ga molimo da nam bude zagovornik, pomoćnik i uzor na putu prema konačnom cilju, poručio je biskup. Naglasio je kako hodočasnici imaju još i drugih razloga da budu ovdje, a među njima je i to što u katedrali počivaju zemni ostaci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su živote položili u obrani istine i svoga naroda. Oni nisu samo naša nacionalna vrijednost, nego su i kršćanska vrijednost u kojoj mi prepoznajemo svjedoke vjere i vrednote za koje treba živjeti. Ove se godine spominjemo i 450. obljetnice Sigetske bitke u kojoj je hrabro poginuo Nikola Zrinski kojem je dio zemnih ostataka bio vraćen u Međimurje gdje su neko vrijeme bili pokopani. Ove godine posebno želimo i taj događaj obilježiti i približiti sve ove ljude kao uzore koji nam žele pokazati koji je pravi cilj našeg ljudskog života, rekao je biskup te se upitao: Imamo li mi uopće cilj našega života ili ne mislimo na to? Vidimo li kamo je usmjeren naš život i da nismo stvoreni zato da bismo živjeli samo za sebe, nego smo stvoreni za konačni cilj, za nešto najvrijednije za što je potrebno svjedočiti, podnijeti žrtvu života? Nije li to poruka ovih mučenika za naše vrijeme, naše društvo i naše obitelji kako se ne smije izbjegavati žrtva, nego ponekad valja zatomiti samoga sebe i staviti sebe u stranu kako bi se ostvario onaj najvažniji cilj kojeg svi želimo postići i kojemu hodočastimo, a to je punina života ovdje na zemlji i onda u vječnosti, zaključio je biskup Mrzljak u homiliji.

Na kraju mise svima nazočnima zahvalio je p. Tonči Trstenjak, DI, još jedan Međimurac na službi u Zagrebu, organizator slavlja i prijašnji predsjednik Zavičajnog društva. Misno slavlje uzveličao je pjevački zbor Grada Preloga koji je pod vodstvom Ljubice Crnčec predvodio liturgijsko pjevanje, povijesna postrojba Zrinska garda iz Čakovca predvodila je svečanu procesiju, a odazvali su se i članovi drugih društava i udruga iz Međimurja kako bi sudjelovali u programu ovogodišnjeg Međimurskog proštenja, koje je obuhvaćalo pjesmu, ples, druženje i predstavljanje međimurske tradicije, običaja, suvenira i specijaliteta.