Misa zahvalnica za 45. Varaždinske barokne večeri
VARAŽDIN, 1. 10. 2015.
Svečanu misu zahvalnicu za 45. Varaždinske barokne večeri u četvrtak 1. listopada u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
I ove godine dva festivalska tjedna bila su ispunjena nizom glazbenih i kulturnih događanja, među kojima su najvažnije mjesto dakako zauzimali koncerti barokne glazbe, osobito u crkvama grada Varaždina te šire i dalje okolice, pa je tako u zvucima baroka mogla uživati i publika u Varaždinskim Toplicama, Ludbregu, Novom Marofu, Prelogu, Svetom Jurju na Bregu, Krapini i Križevcima. Zemlja partner ovogodišnjih Baroknih večeri bila je Francuska, zahvaljujući čemu je nastupio niz eminentnih francuskih glazbenika.
Posebno svečano bilo je službeno posljednjeg dana festivala kada je proslavljena sveta misa zahvalnica u katedrali, a potom je održan svečani slavljenički koncert.
Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor varaždinske katedrale Chorus angelicus pod ravnanjem svog zborovođe mo. Anđelka Igreca, te uz orguljašku pratnju Božice Tuđan, a kao solist nastupio je tenor Mislav Lucić. Izvedena je Missa cum Jubilo M. Duruflea, kao i djela A. Brucknera Moteti Christus factus est pro nobis i Ave Maria.
U propovijedi je biskup Mrzljak rekao da nalazeći se u crkvenim objektima, posebno onim povijesnim, možemo razmišljati što su sve mnogi ljudi, osobito umjetnici ugradili u njih, kakva sve dostignuća ljudskog uma, sposobnosti i darovitosti. Osim u uređenje crkava kroz različite umjetničke izražaje, mnogo je toga ugrađeno i u sakralnu glazbu koja još više oplemenjuje te prostore, napomenuo je biskup dodavši da se za crkvene orgulje kaže da su kraljica svih instrumenata a pjevači nerijetko daju najbolje od sebe upravo u sakralnim prostorima izvodeći skladbe za koje su njihovi autori, skladatelji, također dali najbolje što su mogli. Kada tako razmišljamo, onda spoznajemo da je to jedno veliko bogatstvo Crkve ali i šire zajednice. Sakralna glazba sve nas još više želi oraspoložiti kako bismo mogli sagledati svu ljepotu i dobrotu Boga koji nas vodi i daje nam Svjetlo života, poručio je biskup Mrzljak. Podsjetio da se toga dana spominju mlade svetice Male Terezije koja je u samo 24 godine dosegla puninu kršćanskog života, i to ponajviše kroz jednostavnost odnosa s drugim ljudima. Taj odnos s drugim ljudima, sa svim ljudima dobre volje, mi kršćani možemo njegovati i putem glazbe koja nas sve želi povezati u doživljaju ljepote ljudskog stvaralaštva i izvođenja koje nas želi uputiti na nešto uzvišenije, na smisao samog ljudskog života, zaključio je varaždinski biskup u propovijedi.
Iste večeri u katedrali je održan svečani slavljenički koncert jubilarnih 45. Varaždinskih baroknih večeri. Nastupili su Zagrebačka filharmonija, akademski zbor Ivan Goran Kovačić i katedralni zbor Chorus angelicus pod ravnanjem mo. Vladimira Kranjčevića, te solisti Lidija Horvat-Dunjko, Martina Zadro, Martina Gojčeta-Silić, Domagoj Dorotić i Luciano Batinić.
U do posljednjeg mjesta ispunjenoj katedrali 180 glazbenika izvelo je djela W. A. Mozarta i A. Brucknera. Izvođači su zavrijedili dugotrajan pljesak i oduševljenje nazočnih koncertom koji je održan upravo na dan kada je 1. listopada prije 45 godina održan prvi festival barokne glazbe u hrvatskoj kontinentalnoj baroknoj prijestolnici, koji je kroz godine koje su uslijedile prerastao u najdugovječniji festival barokne glazbe u Hrvatskoj i festival od nacionalnog značaja o kojem se govori i čuje daleko izvan hrvatskih granica.
Maestro Vladimir Kranjčević, jedan od utemeljitelja Festivala i njegov ravnatelj punih 36 godina, zajedno sa sadašnjim ravnateljem Davorom Bobićem odlučio je da slavljenički koncert neće biti s baroknim programom, već s pravim svečarskim, s Mozartovom "Krunidbenom misom u C-duru" i Brucknerovim "Te Deumom". Kao što je proteklo spektakularno otvorenje Festivala s francuskim ansamblom Le Concert spirituel, tako je i dostojno završen jubilarni festival s domaćim glazbenim snagama, neraskidivo povezanim s varaždinskim baroknim festivalom.
"Festival je prošao interesantan razvojni put i sad je došao u koncepciju autentičnog izvođenja baroka. Zagrebačka filharmonija i akademski zbor Ivan Goran Kovačić ostavili su duboki trag u povijesnim izdvebama na Festivalu, poput prve izvedbe Muke po Mateju. Oni su od početka bili "zadani", a onda je došao i zbor Chrous angelicus, zbor varaždinske katedrale s kombinacijom solista koji su danas "prva liga" solista za takve izvedbe u Hrvatskoj. Program slavljeničkog koncerta nije bio barokni, ali je svečani s glazbenicima koji su dali veliki obol Festivalu. Željeli smo zatvoriti koncepcijski profilirani program ovogodišnjeg Festivala, a onda svečanim koncertom zaključiti Barokne večeri s biserima oratorijske literature", istaknuo je maestro Kranjčević.
Svečanu misu zahvalnicu za 45. Varaždinske barokne večeri u četvrtak 1. listopada u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.
I ove godine dva festivalska tjedna bila su ispunjena nizom glazbenih i kulturnih događanja, među kojima su najvažnije mjesto dakako zauzimali koncerti barokne glazbe, osobito u crkvama grada Varaždina te šire i dalje okolice, pa je tako u zvucima baroka mogla uživati i publika u Varaždinskim Toplicama, Ludbregu, Novom Marofu, Prelogu, Svetom Jurju na Bregu, Krapini i Križevcima. Zemlja partner ovogodišnjih Baroknih večeri bila je Francuska, zahvaljujući čemu je nastupio niz eminentnih francuskih glazbenika.
Posebno svečano bilo je službeno posljednjeg dana festivala kada je proslavljena sveta misa zahvalnica u katedrali, a potom je održan svečani slavljenički koncert.
Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor varaždinske katedrale Chorus angelicus pod ravnanjem svog zborovođe mo. Anđelka Igreca, te uz orguljašku pratnju Božice Tuđan, a kao solist nastupio je tenor Mislav Lucić. Izvedena je Missa cum Jubilo M. Duruflea, kao i djela A. Brucknera Moteti Christus factus est pro nobis i Ave Maria.
U propovijedi je biskup Mrzljak rekao da nalazeći se u crkvenim objektima, posebno onim povijesnim, možemo razmišljati što su sve mnogi ljudi, osobito umjetnici ugradili u njih, kakva sve dostignuća ljudskog uma, sposobnosti i darovitosti. Osim u uređenje crkava kroz različite umjetničke izražaje, mnogo je toga ugrađeno i u sakralnu glazbu koja još više oplemenjuje te prostore, napomenuo je biskup dodavši da se za crkvene orgulje kaže da su kraljica svih instrumenata a pjevači nerijetko daju najbolje od sebe upravo u sakralnim prostorima izvodeći skladbe za koje su njihovi autori, skladatelji, također dali najbolje što su mogli. Kada tako razmišljamo, onda spoznajemo da je to jedno veliko bogatstvo Crkve ali i šire zajednice. Sakralna glazba sve nas još više želi oraspoložiti kako bismo mogli sagledati svu ljepotu i dobrotu Boga koji nas vodi i daje nam Svjetlo života, poručio je biskup Mrzljak. Podsjetio da se toga dana spominju mlade svetice Male Terezije koja je u samo 24 godine dosegla puninu kršćanskog života, i to ponajviše kroz jednostavnost odnosa s drugim ljudima. Taj odnos s drugim ljudima, sa svim ljudima dobre volje, mi kršćani možemo njegovati i putem glazbe koja nas sve želi povezati u doživljaju ljepote ljudskog stvaralaštva i izvođenja koje nas želi uputiti na nešto uzvišenije, na smisao samog ljudskog života, zaključio je varaždinski biskup u propovijedi.
Iste večeri u katedrali je održan svečani slavljenički koncert jubilarnih 45. Varaždinskih baroknih večeri. Nastupili su Zagrebačka filharmonija, akademski zbor Ivan Goran Kovačić i katedralni zbor Chorus angelicus pod ravnanjem mo. Vladimira Kranjčevića, te solisti Lidija Horvat-Dunjko, Martina Zadro, Martina Gojčeta-Silić, Domagoj Dorotić i Luciano Batinić.
U do posljednjeg mjesta ispunjenoj katedrali 180 glazbenika izvelo je djela W. A. Mozarta i A. Brucknera. Izvođači su zavrijedili dugotrajan pljesak i oduševljenje nazočnih koncertom koji je održan upravo na dan kada je 1. listopada prije 45 godina održan prvi festival barokne glazbe u hrvatskoj kontinentalnoj baroknoj prijestolnici, koji je kroz godine koje su uslijedile prerastao u najdugovječniji festival barokne glazbe u Hrvatskoj i festival od nacionalnog značaja o kojem se govori i čuje daleko izvan hrvatskih granica.
Maestro Vladimir Kranjčević, jedan od utemeljitelja Festivala i njegov ravnatelj punih 36 godina, zajedno sa sadašnjim ravnateljem Davorom Bobićem odlučio je da slavljenički koncert neće biti s baroknim programom, već s pravim svečarskim, s Mozartovom "Krunidbenom misom u C-duru" i Brucknerovim "Te Deumom". Kao što je proteklo spektakularno otvorenje Festivala s francuskim ansamblom Le Concert spirituel, tako je i dostojno završen jubilarni festival s domaćim glazbenim snagama, neraskidivo povezanim s varaždinskim baroknim festivalom.
"Festival je prošao interesantan razvojni put i sad je došao u koncepciju autentičnog izvođenja baroka. Zagrebačka filharmonija i akademski zbor Ivan Goran Kovačić ostavili su duboki trag u povijesnim izdvebama na Festivalu, poput prve izvedbe Muke po Mateju. Oni su od početka bili "zadani", a onda je došao i zbor Chrous angelicus, zbor varaždinske katedrale s kombinacijom solista koji su danas "prva liga" solista za takve izvedbe u Hrvatskoj. Program slavljeničkog koncerta nije bio barokni, ali je svečani s glazbenicima koji su dali veliki obol Festivalu. Željeli smo zatvoriti koncepcijski profilirani program ovogodišnjeg Festivala, a onda svečanim koncertom zaključiti Barokne večeri s biserima oratorijske literature", istaknuo je maestro Kranjčević.