Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 4. lipnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.

Okupljene je uvodno pozdravio kancelar mons. Antun Perčić ispričavši službeno odsutne biskupa Josipa Mrzljaka i generalnog vikara Ivana Godinu. S ovogodišnjim susretom mladih Roma katolika koji se priređuje pod nazivom Romska odgojna zajednica župnike je upoznao vlč. Stjepan Mostečak, biskupijski povjerenik za pastoral Roma, koji je istaknuo da iz župa Varaždinske biskupije na susretu može sudjelovati 15-ero romske djece. Ove godine susret će biti u Zagrebu od 2. do 9. srpnja.

Svećenički susreti ove su godine posvećeni nadolazećoj Godini vjere u prigodi 40. obljetnice održavanja II. vatikanskog sabora. Gost susreta bio je mons. Vladimir Stanković te su iznesena životna iskustva jednog suvremenika koncilskih zbivanja. Njegovo izlaganje iznio je preč. Anđelko Košćak. Mons. Stanković u izlaganju naslovljenom “S kardinalom Šeperom na Koncilu“ uvodno podsjeća da je od 1963. godine kao osobni tajnik pratio nadbiskupa, a kasnije i kardinala Franju Šepera na drugo, treće i četvrto zasjedanje Koncila. Pratio ga je u Rim, ne samo na ta zasjedanja, nego i na zasjedanja pripremnih komisija, pa su u tim godinama proveli više vremena ondje, nego u Zagrebu. Kardinal Šeper sudjelovao je u pripremi Drugog vatikanskog sabora, i to kao član Komisije za sakramente, Središnje komisije za pripravu Koncila i Teološke koncilske komisije. Tijekom koncilskih zasjedanja govorio je u prilog uspostavi trajnog đakonata, uporabi nacionalnog jezika u liturgiji, pričesti pod objim prilikama u određenim prigodama, te koncelebracije. Zauzimao se za vjersku slobodu, židove, apostolat laika, pravo na imigraciju i emigraciju te je na nov način govorio o suvremenom ateizmu. Šeperov tajnik osvrnuo se na putovanja do Rima, koja su bila zanimljiva, ali u to doba nekako uvijek puna napetosti, a pomalo i straha. Strepnja je bila pojačana jer su se putovanjima prenosili mnogi dokumenti vezani uz život kardinala Alojzija Stepinca, koji su u Rimu bili potrebni Šeperovom ispovjedniku franjevcu Aleksi Benigaru koji je radio na prikupljanju građe za pisanje Stepinčeva životopisa. Na taj je način Šeperov tajnik prenio i Vranekovićeve dnevnike. Osvrnuo se u izlaganju i na važnu i višestruku ulogu teologa Tomislava Šagi Bunića koji je sudjelovao kao Šeperov koncilski teolog. Poznato je da je Šeper bio jedan od aktivnijih koncilskih otaca, i to s interventima koji su imali međunarodni odjek pa ga se u svijetu smatralo umjereno naprednim. Šeperovi interventi bile su njegove misli i ideje, nastale uz aktivnu suradnju s teologom Šagijem Bunićem.

U drugom dijelu izlaganja mons. Stanković osvrnuo se na događanja vezana uz 'Beogradski protokol', odnosno Sporazum između Svete Stolice i Jugoslavije. Upravo je razmjena pisama između Šepera i pojedinih biskupa u bivšoj državi u stadiju njegove pripreme ostavila na Stankovića najdublji dojam. Ponovno je naglasio kako Sveta Stolica taj Sporazum nije napravila protiv volje hrvatskih biskupa, nego uz njihova pozitivna mišljenja i suradnju. Papa nije htio propustiti priliku da se tim Sporazumom olakša stanje Crkve u bivšoj državi, a to je prihvatio i kardinal Šeper, premda je, kao i drugi biskupi, na Sporazum gledao s velikom rezervom strahujući da će jugoslavenski komunisti izigrati Crkvu. Prisjetio se kako je hrvatskim biskupima osobno dostavljao omotnice s tekstom Sporazuma, te da je u Splitu nadbiskup Franić pred njime otvorio omotnicu, pročitao tekst Sporazuma i kratko rekao “Ovo je dobro“.

U nastavku se osvrnuo i na pravno rješavanje statusa hrvatske inozemne pastve te na svoju 30-godišnju službu kao njezinog ravnatelja. Zaključio je kako je u pet tajničkih godina uz kardinala Šepera mnogo doživio i naučio, istaknuvši da je Šeper bio čovjek srca i duboko duhovan čovjek, te zaželio da doista jednog dana bude priznat kao Sluga Božji.

Jasminka Bakoš-Kocijan