VARAŽDIN, 3. 3. 2014.

Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 3. ožujka u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu.

Gost susreta bio je mons. dr. Milan Šimunović iz Rijeke, koji je govorio o temi “Župna vijeća u sadašnjem trenutku - u duhu Apostolske pobudnice pape Franje 'Radost Evanđelja'”. Naime, po odredbi varaždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka održat će se u korizmi izbori za župna pastoralna vijeća. Biskup je odredio da se u svakoj župi biskupije izaberu članovi župnog pastoralnog vijeća prema Pravilniku koji je usuglašen na sjednici Prezbiterskog vijeća i koji je stupio na snagu 25. veljače ove godine. Izbor članova župnici trebaju najaviti svojim župljanima prve korizmene nedjelje, a sam izbor obaviti, prema Pravilniku, treće ili četvrte korizmene nedjelje. Nakon što se izabrani članovi potvrde od strane mjesnog biskupa, župnici će ih u svibnju predstaviti župnoj zajednici.

Obraćajući se okupljenima, biskup Mrzljak naglasio je kako je želja župna pastoralna vijeća, koja su do sada djelovala u jednom dijelu župa, osnovati u svim župnim zajednicama. Napomenuo je da će se u jesen osnovati i biskupijsko Pastoralno vijeće.

O temi susreta izlagao je mons. Šimunović koji je uvodno istaknuo kako u današnjem trenutku govoriti o župnim pastoralnim i ekonomskim vijećima znači dotaknuti se načelnih pitanja naravi i cilja župne zajednice unutar Crkve, i to u okviru dubokih promjena koje su zahvatile svijet. Te promjene bitno se odražavaju i na djelovanje Crkve, osobito na razini župnih zajednica kao zajednica Kristovih vjernika – Božjeg naroda. Napomenuo je kako je još Drugi vatikanski koncil stavio naglasak na Crkvu kao zajednicu Božjeg naroda te navijestio odmak od ‘klerikalne Crkve’ i ‘klerikalnog pastorala’, ističući kako bez djelatnosti laika ni apostolat pastira u većini slučajeva ne može postići svoj puni učinak. Koncil je inzistirao na jedinstvu dostojanstva i poslanja u različitosti službi. Stoga su teološke vrednote, kao što su suodgovornost i suradnja vjernika laika, ekleziološka datost i nužnost, a suradnički pastoral postaje pastoral budućnosti u koju smo već trebali zakoračiti. U novije vrijeme papa Franjo podsjetio je na mnoga pitanja na koja se zaboravilo, a koja bi trebalo na nov način primijeniti. Predavač je istaknuo da nakon papine pobudnice 'Radost evanđelja', koja je nastala kao plod Biskupske sinode 2012. u Rimu, mnogo toga ne bi smjelo biti kao prije, osobito što se tiče suodgovornosti u Crkvi.

U toj novoj viziji smisla i budućnosti Crkve, papa Franjo želi misionarsku, radosnu i svjedočku Crkvu u pastoralnoj preobrazbi, odnosno s duboko promijenjenim strukturama, Crkvu koja propitkuje svoje strukture i razbija suhoparne sheme, a sve u cilju 'nove evangelizacije'. Da bi se do toga došlo, predavač izlaz vidi u 'zbijanju redova' i 'duhovnoj mobilizaciji' svih vjernika. Pritom naglašava da je u 'novoj evangelizaciji' pitanje svih pitanja odnos između svećenika i laika, osobito onih zauzetijih i educiranijih, što znači da je potrebno podići na višu razinu zajedničku odgovornost. Da bi se to ostvarilo potrebno je promijeniti neke naslijeđene mentalitete, kako kod svećenika, tako i kod laika. Potrebno je omogućiti laicima prostor gdje će moći govoriti i djelovati, stvarati drugačije atmosfere povjerenja, te rasti u svijesti da se sami svećenici bez stručne suradnje s laicima, kojoj je svakako nužno trajno usavršavanje, ne mogu nositi s tolikim izazovima i župnim zadacima. Da bi se to postiglo, papa Franjo ističe kako je potrebno da prevladavajući “pastoral – jedan čovjek”, mjesto ustupi pastoralu kojeg će voditi svećenik animator, koordinator, dobar liturg i svojevrstan pastoralni vizionar. Predavač je podsjetio da su i hrvatski biskupi u dokumentu “Na svetost pozvani” naglasili da u župnim zajednicama treba otvarati prostore za suradnju laika u istraživanju i rješavanju pastoralnih problema. To znači da laici ne smiju biti zamjena ili nadomjestak svećenicima, nego sudionici u pravoj suradnji. Pri tome i sami laici trebaju shvatiti da župa nije samo ‘stvar svećenika’, nego ‘zajednički vjernički zadatak’. Laici trebaju rasti u vjeri, duhovnosti i sakramentalnom životu. Laici trebaju prihvatiti stav služenja, izbjegavajući stav nametanja, stvaranja konfliktnih situacija i raznih lobiranja. Konačno, laici trebaju prihvatiti zadatak promišljanja o novom liku vjernika i drugačijoj pripadnosti župnoj zajednici. Da bi se dogodio ‘novi model kršćanina’, potrebno je živjeti i svjedočiti vjeru te biti angažirani zauzeti misionar, a župne strukture trebaju biti u funkciji osposobljavanja vjernika za svjedočenje vjere, dok u središtu župne pastoralne pozornosti treba biti i formacija odraslih vjernika. Župa treba biti aktivan subjekt i nositelj sveukupnog pastoralnog djela Crkve. No, dosadašnji ustroj župe kao zajednice velikog broja ljudi je neodrživ, smatrao je još J. Ratzinger, ističući da će to s vremenom postati manji živi vjernički krugovi koji se zajedno okupljaju i uzajamno učvršćuju vjeru.

Govoreći o novoj svijesti i ulozi župnih pastoralnih vijeća, podsjetio je kako, po Kanonskome pravu, laici kao članovi vijeća trebaju pridonositi unapređivanju pastoralne djelatnosti u župi. Župno pastoralno vijeće subjekt je zajedništva i pozvano da pospješuje poslanje svih vjernika u konkretnoj župi. Zato je formiranje župnog pastoralnog vijeća teološka i moralna obveza za svaku župu, odnosno župnika. Zadaci članova župnog vijeća su uistinu raznovrsni te je stoga potrebno nekoliko njihovih susreta godišnje. Također je bitno razgraničiti kompetencije djelovanja pastoralnog i ekonomskog vijeća, rekao je predavač. Naglasivši kako je pastoralno vijeće prvenstveno savjetodavno tijelo, napomenuo je da ono svakako sudjeluje u odgovornosti, a u nekim slučajevima može sudjelovati u odlučivanju. Da bi se ostvarilo novo poimanje župne zajednice, nužno je angažirati laike kao pastoralne animatore u pojedinim područjima, te pristupiti izobrazbi vijećnika i suradnika na župnoj, dekanatskoj i biskupijskoj razini, poručio je predavač koji je podijelio i listiće s pitanjima za razmišljanje o tome kako vjernici laici mogu zauzetije pristupiti stvaranju ‘novog lica’ župne zajednice s konkretnim prijedlozima i poticajima za njihov angažman i sudjelovanje.

Potaknuti njegovim izlaganjem nazočni svećenici potom su iznijeli u raspravi neka svoja iskustva i razmišljanja.

Povjerenik za pastoral mladih vlč. Tihomir Kosec najavio je gostovanje don Damira Stojića na tribinama duhovne obnove za mlade u Koprivnici i Varaždinu sredinom ožujka, te početak prijava sudionika za 14. biskupijski križni put mladih čija će ruta 5. i 6. travnja ove godine biti dosta zahtjevna jer prolazi briježnim dijelom Varaždinske biskupije u Hrvatskom zagorju. Izvijestio je kako je za sudjelovanje na Susretu hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku potkraj travnja prijavljeno gotovo 1.200 mladih iz Varaždinske biskupije. Voditelj susreta mons. Ivan Godina, generalni vikar, najavio je da će idući svećenički susret kao duhovna korizmena obnova biti 31. ožujka.

Jasminka Bakoš-Kocijan