Od:
Do:

Molitva za žrtve poratnih likvidacija na grobištu Repova šuma u Štrigovi

Molitva za žrtve poratnih likvidacija na grobištu Repova šuma u Štrigovi

ŠTRIGOVA, 5. 4. 2010.

Na uskrsni ponedjeljak 5. travnja održana je po deseti put u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta tradicionalna molitva za žrtve poratnih likvidacija koje su ubijene 1947. godine u Repovoj šumi pokraj groblja u Štrigovi.

Komemoraciji su prisustvovali i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik i Ivan Perhoč, župan Međimurske županije, koji je istaknuo da je obveza odati počast žrtvama te izrazio želju da se takvo što u našoj državi više nikad ne ponovi.

Hrvatsku himnu i nekoliko prigodnih pjesama otpjevao je zbor župe sveta Marija Magdalena pod vodstvom orguljaša Mateja Ščavničara, a u ime organizatora Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma, prisutne je pozdravio Josip Kolarić. Prigodnim govorom nazočnima se obratio Mario Marcuš, tajnik udruge, a u svom izlaganju, između ostalog, je rekao: «I Europska unija, u koju nas danas tako silno guraju, donijela je Rezoluciju o međunarodnoj osudi zločina totalitarnog komunističkog poretka. Zato nemojmo više čekati! Omogućimo ovim štrigovskim žrtvama i svim ostalim žrtvama diljem Međimurja i ostatka Lijepe naše, dostojno mjesto i spomen na kojem će njihovi sinovi, kćeri, unuci… moći zapaliti svijeću.»

Na grobištu Repova šuma u Štrigovi molitvu je predvodio domaći štrigovski župnik i dekan Gornjomeđimurskog dekanata mons. Leonard Logožar koji je istaknuo progone Crkve i svećenika od kojih su brojni stradali i bili proganjani, a na dugogodišnju robiju osuđen je i nekadašnji kapelan u Nedelišću, Dragutin Gazivoda, kasniji župnik u Štrigovi. Podsjećajući na žrtvu koju je podnio preč. Dragutin Gazivoda, nekadašnji župnik u Štrigovi gdje je službovao od 1956. do 1977. kada je umro, mons. Logožar je rekao da se nadamo ipak da će vrijeme reći svoje, da će istina, kao što su mnoge istine bile dugo, dugo vremena pogažene i sakrivene, doći na vidjelo. Naglasio je da Gazivoda u spomenicu župe Štrigova nije zapisao ni jedno slovo o sebi, a kamoli o drugima. Robijao je u Gradiški, kao i mnogi drugi, stotine i stotine svećenika. Kada je bio odveden kao kapelan iz Nedelišća, gdje je službovao od 1939. do 20. kolovoza 1946. kada je uhićen, i kad je bio pozvan na tobožnje suočavanje, rečeno mu je: «Pa pope, pa ti si osuđen na dvanaest godina.»  Dakle osuda je već bila unaprijed napisana i izrečena.

Molitvi je prisustvovao i dekan Donjomeđimurskog dekanata preč. Antun Hoblaj, župnik iz Preloga, kao i više desetaka vjernika župe Štrigova i rodbina poubijanih, a sjećanju na likvidiranih tridesetak stanovnika gornjeg Međimurja, ubijenih od poratne komunističke vlasti, likvidiranih nakon prethodnog mučenja potkraj mjeseca ožujka 1947. godine, prisustvovali su i članovi Matice hrvatske Čakovec, Družbe Braća hrvatskog zmaja i ostali gosti.

Franjo Talan