Na Svećeničkom susretu u Varaždinu nadbiskup Eterović o novoj evangelizaciji
VARAŽDIN, 2. 9. 2013.
Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 2. rujna u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u Varaždinu. Okupljene svećenike na čelu s biskupom mons. Josipom Mrzljakom pozdravio je voditelj susreta mons. Ivan Godina, generalni vikar.
Gost susreta bio je nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu koji je održao izlaganje s temom «Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere». Nadbiskupa Eterovića pozdravio je biskup Mrzljak te mu zahvalio na predvođenju proslave 500. obljetnice papinske bule u ludbreškom svetištu dan ranije.
Uvodeći u pojam nove evangelizacije, nadbiskup Eterović osvrnuo se u svome izlaganju na najnoviju, prvu encikliku pape Franje Lumen fidei koja je posebno važna jer poziva vjernike da razmišljaju o daru vjere koju su primili, najčešće u ozračju obitelji, te da ponovno otkriju njezino značenje za osobni, obiteljski i društveni život. Enciklika je objavljena u aktualnoj Godini vjere koja je započela 11. listopada prošle godine, za vrijeme XIII. opće redovite skupštine Biskupske Sinode koja je održana na temu «Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere». Godina vjere završit će na svetkovinu Krista Kralja 24. studenoga ove godine, a očekuje se da će tom prigodom Sveti Otac Franjo objaviti Apostolsku postsinodalnu pobudnicu u kojoj će biti uvrštena razmišljanja sinodalnih otaca o novoj evangelizaciji i o prenošenju vjere u naše vrijeme, najavio je nadbiskup.
Napomenuo je zatim kako su sinodalni oci pozorno razmišljali o pojmu nova evangelizacija nastojeći pojasniti njezin sadržaj te povezanost s darom vjere. Cilj je nove evangelizacije prenošenje vjere, odnosno prenošenje vjere ostvaruje se u okviru nove evangelizacije. U nastavku je više govorio o pojmu nova evangelizacija podsjetivši kako ga je prvi put upotrijebio blaženi papa Ivan Pavao II. 1979. godine koji je pojašnjavao kako je riječ o novoj evangelizaciji – novoj u zanosu, metodama i izražajima. Taj je izraz praktično označio pontifikat pape Ivana Pavla II., ali je i papa Benedikt XVI. nastavio produbljivati teološko i pastoralno značenje nove evangelizacije, rekao je predavač te pojasnio kako se nova evangelizacija u prvom redu odnosi na Isusa Krista koji je uvijek novi, a prema sinodalnim ocima i Crkva i nova evangelizacija imaju izvor i početak u Presvetom Trojstvu, posebno preko sakramenata i Riječi Božje.
Govoreći u nastavku o tri aspekta nove evangelizacije, nadbiskup Eterović obrazložio je kako se ona odnosi na cijelu Crkvu. Svi su njezini članovi pozvani na novi pastoralni dinamizam. Sinodalni oci u svojim su razmišljanjima smatrali važnim naglasiti trostruku dimenziju evangelizacije: redovitu evangelizaciju, misijsku djelatnost i navještaj Evanđelja onima koji su se udaljili od Crkve. Nakon što je prikazao osnovne pojmove nove evangelizacije i vjere, mons. Eterović govorio je o točkama važnim za novu evangelizaciju i prenošenje kršćanske vjere, a prema razmišljanjima sudionika Biskupske Sinode. U sinodalnim raspravama naglašena je važnost liturgije, osobito euharistije, zatim sakramenata kršćanske inicijacije – krštenja, pričesti i krizme, potom obraćenja, odnosno sakramenta ispovijedi – mjesta pomirenja, ozdravljenja i preobrazbe, te važnost općeg poziva na svetost na što su pozvani svi vjernici koji su na putu obraćenja.
Na kraju je nadbiskup govorio o pastoralnim prioritetima kazavši kako su sinodalni oci posebno naglasili važnost obitelji, škole i župe - tradicionalnih ustanova ljudskog i kršćanskog života - za prenošenje kršćanske vjere. Temeljna stanica Crkve i društva, Obitelj – nazvana domaća Crkva – bila je veoma prisutna u sinodalnim razmišljanjima, a veliku pozornost obitelji u prenošenju kršćanske vjere posvećuje i enciklika Lumen fidei. Sinodalni oci naglasili su važnost i aktualnost župe, temeljne stanice u sustavnoj pastoralnoj djelatnosti Crkve. Prema Biskupskoj Sinodi, župa treba imati dvostruku ulogu: s obnovljenim žarom nastaviti redovitu pastoralnu djelatnost, sačuvavši sve ono dobro što je u tradicionalnom pastoralu dalo pozitivne rezultate, te otvoriti nove putove, biti pastoralno kreativan nastojeći odgovoriti novim izazovima evangelizacije suvremenoga čovjeka, posebno velikog broja ljudi koji su se udaljili od Crkve. Sinodalni oci spomenuli su razne inicijative koje bi mogle pomoći otvaranju župa novim potrebama, među kojima su i promicanje molitvenih skupina, pohodi obiteljima, bolesnima i mladima, pastoral beskućnika i siromaha, bolje služenje modernim sredstvima društvenog priopćavanja... Nova evangelizacija zahtijeva dakle otvoreni tip župe u kojoj će pastoralni djelatnici, pod vodstvom župnika, odlaziti na materijalne i duhovne periferije ljudi, ne zadovoljavajući se samo s onima koji redovito pohađaju Crkvu i župske aktivnosti. U novoj evangelizaciji važnu ulogu imaju i razne crkvene zajednice i pokreti koji su prema sinodalnim ocima dar i bogatstvo u Crkvi.
U prenošenju kršćanske vjere bitne su i škole, odgoj i vjeronauk koji pomažu roditeljima u uvođenju djece u ljepotu vjere, istaknuo je mons. Eterović. Na kraju izlaganja naglasio je kako je za uspješnu novu evangelizaciju i za prenošenje kršćanske vjere potrebna duhovna obnova, novi zanos, nove metode i nove pastoralne inicijative. Pritom je poručio kako nova evangelizacija nije u prvom redu pitanje strategije i pastoralnih planova, nego djelo Duha Svetog koji je uvijek djelatan u Crkvi i koji želi preko nas i u ovo naše vrijeme obnoviti lice Crkve i svijeta. Nova evangelizacija zahtijeva dakle otvorenost, simpatiju, solidarnost, velikodušnost i ljubav po kojoj će svi znati da smo učenici Isusa Krista koji je Ljubav, rekao je nadbiskup te zaključno poručio kako vjera oslobađa od lažnih božanstava te usmjeruje prema Bogu, istinitomu i pravomu.
Nakon izlaganja postavljena su neka aktualna pitanja iz crkvene prakse. Na susretu je najavljena proslava zaštitnika mjesne Crkve na blagdan sv. Marka Križevčanina u subotu 7. rujna misnim slavljem u 18 sati u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.
Jasminka Bakoš-Kocijan