KRAŠIĆ, 19. 10. 2019.

---

U Krašiću, rodnoj župi hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, u subotu 19. listopada održan je sedmi susret hrvatskih i slovenskih katolika. Misno slavlje, na kojemu je sudjelovalo oko četiri tisuće hodočasnika, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s hrvatskim i slovenskim biskupima predvođenim predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem i predsjednikom Slovenske BK ljubljanskim nadbiskupom Stanislavom Zoreom. Propovijedao je mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl.

Krašić je izabran kao mjesto susreta u znak zahvalnosti što je bl. Stepinac tijekom Drugoga svjetskog rata od logora i moguće smrti spasio 535 svećenika Mariborske i Ljubljanske biskupije.

Na početku mise kardinal Bozanić pozdravio je hodočasnike i romare na hrvatskom i slovenskom jeziku. Spomenuvši dosadašnje susrete hrvatskih i slovenskih vjernika, kardinal je rekao da ih je na svim zajedničkim hodočašćima pratila Presveta Bogorodica Marija. Ona, Isusova Majka, naša je zajednička Majka, nebeska Majka slovenskih i hrvatskih katolika, rekao je kardinal Bozanić.

Ističući da je „Katolička Crkva najjača snaga i najvidljiviji znak vjerničkog, susjedskog i međunarodnog zajedništva“, kardinal je rekao da su ovaj dan u Krašiću na hodočašću u rodnu župu velikog Marijinog štovatelja bl. Stepinca. Tu je započeo ovozemaljski život, tu je rođen za nebo.

„Blaženi mučenik Stepinac povezuje Crkvu u hrvatskom i slovenskom narodu na mnoge načine. Svoju je ljubav zauvijek zapečatio u teškim vremenima Drugog svjetskog rata kada je hrabro i pastirski brižno više od 500 prognanih slovenskih svećenika i redovnika primio u svoju nadbiskupiju da ih zaštiti od terora nacističkog režima“, rekao je kardinal. Stoga je na ovom hodočašću posebno pozdravio slovenske i hrvatske svećenike i redovnike te im odao priznanje za požrtvovni svećenički rad i redovničko svjedočenje. Pozdravio je i bogoslove i sjemeništarce, rekavši da su oni uzdanica biskupija i redovničkih zajednica iz Slovenije i Hrvatske. Kardinal ih je potaknuo da im na putu njihova poziva uvijek svijetli uzor bl. Alojzija. „Molite njegovu pomoć u svim pitanjima i nedoumicama života“, potaknuo je kardinal svećeničke kandidate. Vjernike je u duhu gesla hodočašća „Pošalji radnike u žetvu svoju“ potaknuo na molitvu za duhovna zvanja. „Nekada, za komunističkog režima, dok je naš blaženik bio zatočen u Krašiću, njemu su tajno i skriveno dolazili svećenici, biskupi i drugi vjernici. Na ovom hodočašću je kardinal Stepinac okupio hrvatski i slovenski episkopat i to u velikom broju“, primijetio je kardinal Bozanić i pozdravio hrvatske i slovenske biskupe.

U homiliji je nadbiskup Cvikl istaknuo da je ovo zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće u prvom redu izraz zahvalnosti blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, koji je godine 1941., za vrijeme okupacije tadašnje Jugoslavije, primio 535 prognanih svećenika iz slovenskog područja što su ga zauzeli Nijemci. Ti slovenski svećenici iz tadašnje Mariborske i Ljubljanske biskupije, koji su bili iseljeni u Hrvatsku, na inicijativu kardinala Stepinca smješteni su po župama u Hrvatskoj te su tako bili spašeni od trpljenja u logorima; mnogi među njima spašeni su od smrti koja je tada prijetila na svakom koraku.

Zbog zaslijepljenosti ljudi, koji su tada kod nas nasilno preuzeli vlast, svećenici i, također, brojni nacionalno osviješteni laici, bili su prognani i postali su izbjeglice. Postali su kao bespomoćni janjci. A blaženi Alojzije Stepinac ih je primio i pokazao im svoju ljudsku veličinu i srce koje je gorjelo ljubavlju. Uistinu, po uzoru na Isusa, Dobroga Pastira, rekao je mons. Cvikl.

Pojasnio je da „njemačka okupatorska vlast u to vrijeme nije bila spremna podnositi svećenike, za koje se znalo da su ‘jedno s narodom naše zemlje’. Zato su ih prognali. Doista su se bojali da bi nacionalno osviješteni svećenici mogli postati velika prepreka njihovim ciljevima, među kojima je najprije bilo što prije germanizirati zemlju koju su zauzeli vojnom silom“.

Govoreći kako se čovjek daruje kada u svoj poniznost prima bližnjega kao brata ili sestru, nadbiskup Cvikl rekao je „da nam se vidljivi povijesni trag takve ostvarene evanđeoske ljubavi otkriva kada gledamo okolnosti u kojima je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac primao slovenske svećenike. To su bili teški trenutci kada su i njegovi domaći svećenici trebali pomoć. Njegovo djelovanje ističe ga kao muža širokog i otvorenog srca. U prognanim svećenicima prepoznao je Isusa, koji kao prognanik kuca na vrata. On ih je, unatoč teškim okolnostima i neimaštini, primio kao subraću“.

Osvrnuvši se na evanđeoski ulomak, iz kojeg dolazi geslo susreta „Pošalji radnike u žetvu svoju“, a koje govori o tome kako Isus šalje prve navjestitelje, mons. Cvikl pojasnio je da ih Isus uči da budu skromni, nenavezani na materijalna dobra, da budu zadovoljni darovima što će ih primiti. Isus želi od njih, koje šalje, da budu više svjedoci životom, nego navjestitelji evanđelja samo riječju. Mons. Cvikl primijetio je da i danas ljudi prihvaćaju kršćanski navještaj evanđelja samo ako kršćani žive ono što vjeruju i propovijedaju.

Govoreći kako su kršćani pozvani u zajedništvo Crkve, nadbiskup Cvikl je istaknuo: „Naš kršćanski poziv se doista sastoji od toga da na putu našega života zajedno hodočastimo kao zajednica Isusovih učenika, kao braća i sestre. To naše zajedničko putovanje je obilježeno mnogim radostima, ali se, isto tako, susrećemo i s raznim problemima i izazovima sadašnjeg trenutka. U zajedništvu prepoznajemo kako svatko ima svoju važnost, svoje darove i različite sposobnosti. Nas Slovence i Hrvate, uz zajedničke slavenske korijene, povezuje i ista kršćanska, katolička vjera. Zbog toga možemo opravdano reći da pripadamo dvama ne samo susjednim, nego i dvama bratskim narodima. Unatoč tome, doživljavamo kako naši susjedski i bratski odnos urušavaju drugi (politički) interesi kada dolaze previše do izražaja“.

Koliko puta mi kršćani živimo bez ljubavi, bez poštovanja drugoga. Koliko puta rušimo mostove prijateljstva, umjesto da ih gradimo. Živimo međusobno kao stranci i ne poznajemo se; premda smo nekima susjedi ili smo nekoliko desetljeća živjeli zajedno. Najgore je kada jedni drugima postanemo stranci unutar naših obitelji. Današnji brzi ritam života toliko nas puta odvaja od onoga što je temeljno: dati vrijeme drugome za istinski odnos, za dublje međusobno upoznavanje, upozorio je nadbiskup Cvikl, potaknuvši hrvatske i slovenske vjernike neka euharistija, koju blaguju, „bude snaga za naše jedinstvo i znak tog jedinstva“.

„To zajedničko blagovanje euharistije i susret oko oltar danas je najljepši izvanjski znak naše međusobne povezanosti. Neka ne ostane samo na izvanjskome, nek nas Božja snaga u koju se uzdamo uvijek više povezuje i učini nas pravim Isusovim učenicima koji će uvijek nastojati biti međusobno braća i sestre. Unatoč različitostima budimo graditelji Božjeg kraljevstva i na temelju evanđelja ostvarujmo poštenu, sretnu i sigurnu sadašnjost – koja će biti jamstvo za svijetlu budućnost oba naroda“, pozvao je nadbiskup Cvikl.

„Budimo oni koji u ovaj svijet nose mir, pomirenje, radost života – sve to na temelju evanđeoskih vrednota. Na taj ćemo način na putu vjere u Isusa nositi svjetlo u ovaj naš svijet, tamo gdje su istinske vrednote toliko puta zaboravljene, zanemarene, gdje nam toliko puta nedostaje optimizma. Isus je za svakoga od nas na križu darovao svoj život da bismo mogli živjeti u njegovoj ljubavi ljepšim i ispunjenijim životom. Prihvatimo tu Božju ljubav i nastojmo graditi mostove među sobom – mostove prijateljstva, žive vjere, međusobnog poštovanja, prave ljubavi koja ima svoj izvor u Bogu. Ako želimo susresti bližnjega, ako želimo pronaći prijatelja, moramo ići na put. Današnji zajednički susret je poziv svakome da zajedno krenemo na put prijateljstva i hoda za Isusom Kristom. U tome nek nam blaženi kardinal Alojzije Stepinac bude svijetli primjer i zagovornik kod Boga“, potaknuo je mariborski nadbiskup.

Za vrijeme euharistijskoga slavlja u Krašiću na oltar je prinesena knjiga “Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u Drugom svjetskom ratu” koju je priredio mons. Juraj Batelja, a u kojoj se nalazi popis svih svećenika koje je spasio kardinal Stepinac. Slovenska strana na oltar je prinijela sliku Triglava jer je bl. Stepinac hodočastio i popeo se na Triglav.

Riječi zahvale uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije na kraju mise izrekao je predsjednik HBK nadbiskup Puljić, pozdravivši: „Doviđenja u Murskoj Soboti, u Marijinom svetištu!“.

Osvrnuvši se na spašavanje slovenskih svećenika u Drugom svjetskom ratu za koje je kardinal Stepinac našao mjesto u svome srcu i svojoj nadbiskupiji, predsjednik Slovenske BK nadbiskup Zore u zaključnoj riječi istaknuo je da mu Crkva u Sloveniji ostaje zahvalna na tome. Govoreći o važnosti izgradnje dobrosusjedskih odnosa između dvije Crkve i dva naroda, nadbiskup Zore pozvao je na osmi susret hrvatskih i slovenskih katolika 2021. u Turnišče u biskupiju Murska Sobota.

Uime hrvatskog dijela Organizacijskog odbora biskup Josip Mrzljak je u znak sjećanja na susret u Krašiću uručio biste kardinala Stepinca slovenskim biskupima.

Liturgijsko pjevanje predvodili su združeni zborovi iz Hrvatske i Slovenije.

Na hodočašću, održanom pod geslom “Pošalji radnike u žetvu svoju“ molilo se za nova svećenička zvanja u Crkvama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Pretprogram prije mise animirali su bogoslovi zagrebačke i ljubljanske bogoslovije. Vjernici su tijekom prijepodneva obišli i Spomen-dom kardinala Stepinca.

Popodne će slovenski hodočasnici doći u zagrebačku katedralu pomoliti se na Stepinčev grob.
 

---