VARAŽDIN, 24. 9. 2024.

---

O 50. obljetnici službe župnog orguljaša u župi sv. Nikole u Varaždinu Ivan Jaklin je pripremio pjesmaricu „Zdravo Marijo. Vijenac hrvatskih marijanskih napjeva“ kao plod pedesetogodišnjeg bavljenja liturgijskom glazbom i ljubavi prema Majci Božjoj. Nakon Zagreba i Siska pjesmarica je u utorak, 24. rujna predstavljena i varaždinskoj publici koja je ispunila veliku dvoranu Pastoralnog centra Varaždinske biskupije. Predstavljanju je nazočio i varaždinski biskup Bože Radoš. Predstavljanje je organizirala Zaklada Predziđe Kršćanstva i Hrvatsko kulturno vijeće. U ime organizatora okupljene je pozdravio dopredsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća dr. sc. Stipe Kutleša. U pozdravnom je govoru istaknuo kako pjesmarica koju večeras predstavljaju nije lokalnog, već nacionalnog karaktera i značaja jer donosi marijanske napjeve cijelog Hrvatskog naroda. „Ona je doprinos ne samo povijesti jednog segmenta hrvatske glazbe nego i sveukupnog razvoja marijanske liturgijske glazbe u okviru hrvatske povijesti i kulture“ kazao je Kutleša i čestitao autoru Ivanu Jaklinu i uredniku Damiru Borovčaku na ovoj knjizi.

Pjesmaricu su potom predstavili urednik i publicist Damir Borovčak, muzikologinja i glazbena kritičarka dr. sc. Zdenka Weber te sam autor Ivan Jaklin. U glazbenom dijelu programa nastupio je Komorni vokalni ansambl „DONUM“ pod vodstvom maestra Višeslava Jaklina, te Filip Jaklin koji je otpjevao Ave Mariju Giulia Cacinnia. Program je vodila Lejdi Oreb.

Damir Borovčak predstavio je samu pjesmaricu, suradnike na izdanju, njezine autorske, grafičke i tehničke karakteristike, zatim sadržaj i predgovore koje su pjesmarici napisali umirovljeni biskup Josip Mrzljak te varaždinski biskup Bože Radoš. U svom je izlaganju iznio svoj biografski zapis o autoru Ivanu Jaklinu koji je otisnut u pjesmarici, predstavio djelovanje Zaklade Predziđe kršćanstva te zahvalio donatorima koji su omogućili ovo izdanje.

U svom dijelu predstavljanja pjesmarice Zdenka Weber je okupljenima približila povijesni okvir njegovanja crkvene glazbe u Varaždinu kojem su značajni doprinos dale sestre uršulinke kroz glazbeni odgoj u svojim školama, te franjevci među kojima fra Pankracije Vupora od kojeg je Ivan Jaklin dobio bogati notni arhiv objavljenu u ovoj pjesmarici. Weber se napose zaustavila na činjenici kako je Jaklin uspio na svjetlo dovesti mnoge nepoznate skladatelje, sakupiti napjeve iz svih krajeva gdje žive Hrvati, a posebnost pjesmarice je dio o Marijanskim svetištima uz koje su vezane 32 skladbe te poglavlje o Marijinim skladateljima koji donosi popis skladatelja, ali i njihove životopise. Svakako, prema Weber, pjesmarica može biti polazište za mnoga znanstvena istraživanja muzikologa, ali i književnika s obzirom na tekstove napjeva. Pjesmarica je ukoričeni svjedok pobožnosti i privrženosti hrvatskog naroda Majci Božjoj, kazala je Weber navodeći misao mons. Josipa Mrzljaka u predgovoru pjesmarice te pozvale okupljene da rado uzmu ovu pjesmaricu u ruke i pjevaju.

Na kraju predstavljanja okupljenima se riječima zahvale obratio sam autor Ivan Jaklin. Zahvalio je Varaždinskoj biskupiji i župi sv. Nikole u Varaždinu koji su podržavali i prepoznali njegov radi i aktivnosti i izvan orguljaške djelatnosti. Zahvalio je obitelji, prijateljima, podupirateljima i donatorima koji su svaki na svoj način pomogli da se projekt ove pjesmarice ostvari. Pozvao je na kraju okupljene da radu uzmu ovu pjesmaricu u ruke, pjevaju i časte Mariju završivši riječima Jeronima Kornera s poleđine knjige „Dušo duše Hrvatske, Isusova Mati, Sunce naših stradanja, ne prestani sjati“.

---