Priopćenje Varaždinske biskupije o referendumskoj inicijativi "67 je previše"
VARAŽDIN, 26. 4. 2019.
Referendumska inicijativa "67 je previše", koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputila je zamolbu da im se u razdoblju, od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje potpisa građana "pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju".
Varaždinska biskupija priopćila je u petak 26. travnja da, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, nije u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata "67 je previše".
U priopćenju stoji kako je tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu. O tome koliko je Crkvi stalo do tih tema lako je vidjeti iz obilja crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kojom se zalaže za primjereno uređenje društvenih odnosa na temelju pravednosti i brige za svakoga čovjeka, ističući posebice važnost obitelji. Kao jasan pokazatelj toga jest nastojanje da nedjelja bude neradni dan, u kojemu se odražavaju vrjednote ključne za boljitak pojedinaca, društva i države te za nužno jačanje kulturološkog identiteta, stoji, između ostaloga, u službenom priopćenju Varaždinske biskupije.
Pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba ići u mirovinu. Uvijek je potrebno naglašavati pitanje kakvoće rada i međusobnih odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga vijeka, što se nužno preslikava i na mirovinski sustav. O tome se priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima, stoji nadalje u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati ovdje.
Referendumska inicijativa "67 je previše", koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputila je zamolbu da im se u razdoblju, od 27. travnja do 11. svibnja 2019. godine, dopusti prikupljanje potpisa građana "pred crkvama i crkvenim prostorima za referendum za izmjenu nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju".
Varaždinska biskupija priopćila je u petak 26. travnja da, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, nije u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata "67 je previše".
U priopćenju stoji kako je tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu. O tome koliko je Crkvi stalo do tih tema lako je vidjeti iz obilja crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kojom se zalaže za primjereno uređenje društvenih odnosa na temelju pravednosti i brige za svakoga čovjeka, ističući posebice važnost obitelji. Kao jasan pokazatelj toga jest nastojanje da nedjelja bude neradni dan, u kojemu se odražavaju vrjednote ključne za boljitak pojedinaca, društva i države te za nužno jačanje kulturološkog identiteta, stoji, između ostaloga, u službenom priopćenju Varaždinske biskupije.
Pitanje mirovinskoga osiguranja treba gledati u širemu okviru i ne može ga se svesti na pitanje dobi i godina kada netko treba ići u mirovinu. Uvijek je potrebno naglašavati pitanje kakvoće rada i međusobnih odnosa gospodarskih subjekata tijekom radnoga vijeka, što se nužno preslikava i na mirovinski sustav. O tome se priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima, stoji nadalje u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati ovdje.