"Pripovijedati s ljubavlju" - susret s književnikom Božidarom Prosenjakom u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige
VARAŽDIN, 21. 10. 2024.
Poznati hrvatski pisac Božidar Prosenjak bio je gost susreta s književnikom koji je organizirala Biskupijska knjižnica Varaždin, u ponedjeljak, 21. listopada 2024. u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige.
Rođen 1948. godine u Koprivnici, Prosenjak je djetinjstvo proveo u malom podravskom mjestu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, a nastavio ga je u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet na odsjeku za romanistiku.
Profesionalni je književnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Utemeljitelj je biblioteke i književne nagrade "Albatros" i jedan je od osnivača "Academiae Cravaticae".
Autor je sedamdesetak knjiga za djecu i odrasle. Danas je jedno od najznačajnijih imena u hrvatskoj književnosti svojega naraštaja. Djela su mu uvrštena u školsku lektiru i školske udžbenike. Njegov roman Divlji konj ubraja se u klasike književnosti i doživio je 25 izdanja u Hrvatskoj, a zbirka priča Sijač sreće 17 izdanja. Prevođen je na strane jezike.
Dobitnik je uglednih nagrada za književnost, među kojima su "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez".
Na susretu u Centru za mlade Varaždinske biskupije, koji je moderirala voditeljica biskupijske knjižnice Varaždin Irena Gotal, Prosenjak se prisjetio kada je i na koji način uopće poželio postati piscem te kako je tekao taj njegov književni životni put. Najviše se zadržao na važnosti i utjecaju vjere na njegovo stvaralaštvo te s okupljenima podijelio više osobnih crtica i trenutaka iz života koji su ga oblikovali kao pisca, čovjeka, vjernika.
Kako je posvjedočio, vjera je za njega dosta ozbiljno pitanje s obzirom da je on više od 20 godina bio u slobodnoj profesiji. To znači, objasnio je Prosenjak, živjeti bez osobnog dohotka, bez plaće, a u isto vrijeme ni supruga, zbog zdravstvenog stanja djeteta, nije radila. Tako su se našli u situaciji da je on sa svojom profesijom književnika morao uzdržavati obitelj.
"Vjera mi je bila presudna u tom smislu što sam osjetio da ono u što sam uspio povjerovati, ali istinski povjerovati, to nije šala … ono u što sam uspio povjerovati, tome sam ulazio u posjed. U tom smislu to je vjera koja je djelatna. To nije samo pitanje vjere u religioznom smislu i u smislu duboke intimnosti odnosa s dragim Bogom, nego to je vjera bez koje ja nisam mogao funkcionirati. Ako nisam imao vjere da ću uspjeti zaraditi novac, bili bi gladni", rekao je Prosenjak.
Knjiga Divlji konj, zasigurno je ona koja je ostavila najviše traga u životu i stvaralaštvu Božidara Prosenjaka, a pišući je, njegov život se potpuno promijenio.
Naime, kako je rekao, prije toga želja mu je bila da živi dobro, fino, ugodno, da mu bude lijepo. Da čini sve kako bi si ugađao i samom sebi bi govorio 'Samo si ugađaj, što te briga za druge.' No, dogodilo se, kako je rekao, da mu se život raspao u tisuće komada. A onda, naravno, pojavilo se pitanje kako da ga ponovno “slijepi“, kako da se sastavi.
"Pišući Divljega konja, ja sam zapravo došao do rješenja kako živjeti. Tako da mi se život promijenio u tolikoj mjeri da sam potom pomislio: 'pa dobro, ako je toliko pomoglo meni, pa možda može još nekome.' I to mi se tisuću puta potvrdilo kroz ljude koji su čitali knjigu, pa su zapravo doživjeli nešto slično. Kad sam pisao tu knjigu, ja sam želio da čitatelj na svakoj stranici, u svakom retku, u svakom slovu, osjeti da ga ja volim. Nisam razmišljao o novcima, o uspjehu, o medijima, ne znam čemu. Ja sam htio da mi čitatelj osjeti da ga ja volim. I mislim da je to prošlo", poručio je između ostalog književnik Božidar Prosenjak na susretu koji se održao pod naslovom "Pripovijedati s ljubavlju".
U mjesecu hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenog, Biskupijska knjižnica Varaždin organizirat će susrete i iduća dva ponedjeljka, 28. listopada i 4. studenog. Tako će za tjedan dana članice Hrvatskog društva za pripovijedanje „Logos“ održati Radionicu pripovijedanja za odrasle "Važnost usmenoga pripovijedanja i terapeutski učinak“ također u Centru za mlade Varaždinske biskupije s početkom u 18.30.
Gotal je stoga pozvala roditelje, bake i djedove da se odazovu i sa sobom povedu i svoje mališane za koje će biti organizirana prigodna radionica u Knjižnici koju će pripremiti vjeroučiteljica Rahela Mikec, odnosno domaća radinost Asterart.
Poznati hrvatski pisac Božidar Prosenjak bio je gost susreta s književnikom koji je organizirala Biskupijska knjižnica Varaždin, u ponedjeljak, 21. listopada 2024. u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige.
Rođen 1948. godine u Koprivnici, Prosenjak je djetinjstvo proveo u malom podravskom mjestu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, a nastavio ga je u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet na odsjeku za romanistiku.
Profesionalni je književnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Utemeljitelj je biblioteke i književne nagrade "Albatros" i jedan je od osnivača "Academiae Cravaticae".
Autor je sedamdesetak knjiga za djecu i odrasle. Danas je jedno od najznačajnijih imena u hrvatskoj književnosti svojega naraštaja. Djela su mu uvrštena u školsku lektiru i školske udžbenike. Njegov roman Divlji konj ubraja se u klasike književnosti i doživio je 25 izdanja u Hrvatskoj, a zbirka priča Sijač sreće 17 izdanja. Prevođen je na strane jezike.
Dobitnik je uglednih nagrada za književnost, među kojima su "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez".
Na susretu u Centru za mlade Varaždinske biskupije, koji je moderirala voditeljica biskupijske knjižnice Varaždin Irena Gotal, Prosenjak se prisjetio kada je i na koji način uopće poželio postati piscem te kako je tekao taj njegov književni životni put. Najviše se zadržao na važnosti i utjecaju vjere na njegovo stvaralaštvo te s okupljenima podijelio više osobnih crtica i trenutaka iz života koji su ga oblikovali kao pisca, čovjeka, vjernika.
Kako je posvjedočio, vjera je za njega dosta ozbiljno pitanje s obzirom da je on više od 20 godina bio u slobodnoj profesiji. To znači, objasnio je Prosenjak, živjeti bez osobnog dohotka, bez plaće, a u isto vrijeme ni supruga, zbog zdravstvenog stanja djeteta, nije radila. Tako su se našli u situaciji da je on sa svojom profesijom književnika morao uzdržavati obitelj.
"Vjera mi je bila presudna u tom smislu što sam osjetio da ono u što sam uspio povjerovati, ali istinski povjerovati, to nije šala … ono u što sam uspio povjerovati, tome sam ulazio u posjed. U tom smislu to je vjera koja je djelatna. To nije samo pitanje vjere u religioznom smislu i u smislu duboke intimnosti odnosa s dragim Bogom, nego to je vjera bez koje ja nisam mogao funkcionirati. Ako nisam imao vjere da ću uspjeti zaraditi novac, bili bi gladni", rekao je Prosenjak.
Knjiga Divlji konj, zasigurno je ona koja je ostavila najviše traga u životu i stvaralaštvu Božidara Prosenjaka, a pišući je, njegov život se potpuno promijenio.
Naime, kako je rekao, prije toga želja mu je bila da živi dobro, fino, ugodno, da mu bude lijepo. Da čini sve kako bi si ugađao i samom sebi bi govorio 'Samo si ugađaj, što te briga za druge.' No, dogodilo se, kako je rekao, da mu se život raspao u tisuće komada. A onda, naravno, pojavilo se pitanje kako da ga ponovno “slijepi“, kako da se sastavi.
"Pišući Divljega konja, ja sam zapravo došao do rješenja kako živjeti. Tako da mi se život promijenio u tolikoj mjeri da sam potom pomislio: 'pa dobro, ako je toliko pomoglo meni, pa možda može još nekome.' I to mi se tisuću puta potvrdilo kroz ljude koji su čitali knjigu, pa su zapravo doživjeli nešto slično. Kad sam pisao tu knjigu, ja sam želio da čitatelj na svakoj stranici, u svakom retku, u svakom slovu, osjeti da ga ja volim. Nisam razmišljao o novcima, o uspjehu, o medijima, ne znam čemu. Ja sam htio da mi čitatelj osjeti da ga ja volim. I mislim da je to prošlo", poručio je između ostalog književnik Božidar Prosenjak na susretu koji se održao pod naslovom "Pripovijedati s ljubavlju".
U mjesecu hrvatske knjige, koji traje od 15. listopada do 15. studenog, Biskupijska knjižnica Varaždin organizirat će susrete i iduća dva ponedjeljka, 28. listopada i 4. studenog. Tako će za tjedan dana članice Hrvatskog društva za pripovijedanje „Logos“ održati Radionicu pripovijedanja za odrasle "Važnost usmenoga pripovijedanja i terapeutski učinak“ također u Centru za mlade Varaždinske biskupije s početkom u 18.30.
Gotal je stoga pozvala roditelje, bake i djedove da se odazovu i sa sobom povedu i svoje mališane za koje će biti organizirana prigodna radionica u Knjižnici koju će pripremiti vjeroučiteljica Rahela Mikec, odnosno domaća radinost Asterart.
Iva Kuzmić