Varaždinska biskupija proslavila je svog nebeskog zaštitnika na blagdan sv. Marka Križevčanina u petak 7. rujna. Misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu sa svećenicima Varaždinske biskupije.

U uvodnom pozdravu okupljenima biskup Mrzljak rekao je da se ovom euharistijom proslavlja nebeski zaštitnik Varaždinske biskupije te se želi moliti njegova zaštita za mjesnu Crkvu. Uoči blagdana Male Gospe, zaštitnice Varaždinske županije, pozdravio je predstavnike Županije na čelu sa županom Predragom Štromarom istaknuvši kako u prigodi Dana Županije žele moliti zaštitu i za svoj posao koji vrše u zajednici za opće dobro. Pozdravio je i vjeroučitelje Varaždinske biskupije koji su se okupili na svojem prvom susretu na početku nove školske godine, kako bi svi zajedno molili Božju pomoć i snagu za svoje sveukupno djelovanje u životu i radu.

U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako počinje nova školska i pastoralna godina za sve one koji obavljaju službe koje su im povjerene. U tom novom razdoblju kršćani će se oslanjati na nešto suprotno – na ono staro, i to na one stalne i vječne vrijednosti koje ne podliježu promjenama. Podsjetivši kako su svećenici mjesne Crkve uoči Godine vjere na svojim mjesečnim susretima nazočni predavanjima posvećenima održavanju II. Vatikanskog sabora, važnog događaja u povijesti Crkve i svijeta, biskup je istaknuo kako se na tom Saboru također raspravljalo o tome što bi trebalo promijeniti a što zadržati, na koji način nešto staro predstaviti kao novo, odnosno kao uvijek vrijedno i neprolazno, te na koji način predstaviti Crkvu svijetu u kojem živi.

Kada danas slavimo sv. Marka Križevčanina prisjećamo se da je i on bio među onima koji su svjedočili upravo te neprolazne vrednote, pa i po cijenu vlastitog života, svjesni da su upravo te vrijednosti smisao života, rekao je biskup. Istaknuvši da i danas te vrijednosti nailaze kod nekih na suprotstavljanje, ali nailaze kod mnogih i na prihvaćanje, kazao je da se članovi Crkve trebaju preispitati na koji ih način prenose, odnosno propovijedaju, navješćuju i svjedoče, budući da je svaki kršćanin i čovjek svjedok onih vrednota koje živi. Kršćani su pozvani biti svjedoci kršćanskih vrijednosti i nastojati ih prenijeti kao nešto vrijedno i dobro. U tom duhu gledamo i vjeronauk i župnu katehezu kao knjigu kršćanskog života koju prenosimo novim naraštajima želeći da i oni spremno prihvate Božju Riječ, poput biskupijskog zaštitnika sv. Marka Križevčanina te Male Gospe, koji su prihvatili Božju Riječ i Božju volju. Neka nam te trajne i neprolazne vrijednosti budu temelj u životu i novom razdoblju koje započinjemo, zaželio je biskup Mrzljak.

Prije mise održan je u dvorani Biskupskog ordinarijata redoviti mjesečni susret svećenika mjesne Crkve, na kojem je o temi "Moj doživljaj II. vatikanskoga Koncila" govorio prof. dr. mons. Ivan Golub, počasni kanonik Varaždinsko-čazmanskoga kaptola.

Prof. Golub zahvalio je što je pozvan kao svjedok Koncila koji je započeo prije 50 godina. Drugi vatikanski koncil bio je iznenađenje, a nekima i zaprepaštenje kad ga je navijestio papa Ivan XXIII., koji je jednim uhom poslušao glas Božji u sebi, a drugim uhom ritmove svoga vremena. U tome je možda tajna njegova saziva Koncila, rekao je predavač koji je u to doba boravio na studiju u Rimu. Budući da je nazočio otvorenju Koncila 11. listopada 1962. godine u bazilici sv. Petra, iznio je svoje dojmove o Papinu govoru, u kojem je Sveti Otac istaknuo da Crkva donosi novo doba koje su nazivali proljećem Crkve. Crkva čuva svoj poklad vjere, ali traži nove oblike i nove govore u novom ruhu, naglasio je Papa u govoru kojeg je prof. Golub poslušao, kako je rekao, toga velikog i potresnog dana. U nastavku se prisjetio nekih zgoda i anegdota koje oslikavaju ozračje tog vremena.

Upitavši se na kraju koji su bili plodovi Koncila, rekao je da su to Crkveni dokumenti, poput Konstitucije o svetoj liturgiji koja uvodi narodni jezik u liturgiju. Konstitucija o Crkvi postavlja Crkvu kao misterij, a Konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu istaknula je da je zajednica kršćana povezana s ljudskim rodom i ljudskom poviješću. Konstitucija o božanskoj objavi govori o dva izvora: predaji i Svetom Pismu, koji su međusobno povezani i združeni te sačinjavaju jedan sveti poklad Božje riječi koji je povjeren Crkvi. Od dekreta istaknuo je Dekret o ekumenizmu koji naglašava da se crkvenost proteže dotle dokle ide krštenje. Time je priznata temeljna crkvenost svim kršćanima, a potpuno zajedništvo je tek u euharistiji, rekao je prof. Golub.

Kao plodove Koncila u Hrvatskoj istaknuo je početak izlaženja Glasa s Koncila, uvođenje narodnog jezika u liturgiju, zagrebačku Bibliju, obnovu sjemeništa i drugo. Vatikanski koncil bio je prihvaćen uz manja opiranja, rekao je prof. Golub koji se iz Rima vratio, ne samo s diplomama, nego upravo s oduševljenjem Drugim vatikanskim koncilom. Bilo je to vrijeme crkvenog buđenja i preporoda koje se nastavlja novom evangelizacijom. Može se reći da se II. Vatikanski koncil realizira i danas novom evangelizacijom, zaključio je predavač.

Voditelj susreta kancelar mons. Antun Perčić na susretu je svećenicima iznio obavijesti o proslavi 15. obljetnice Varaždinske biskupije 30. rujna, zahvalnom hodočašću u Rim, biskupijskom kalendaru, te aktivnostima Ureda za crkvenu glazbu.

Jasminka Bakoš-Kocijan