VARAŽDIN, 10. 2. 2014. 

U prigodi proslave svetkovine blaženog Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je u ponedjeljak 10. veljače misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu.

Uoči mise biskup Mrzljak blagoslovio je dva nova kipa postavljena na pročelju katedrale. Uz već ranije postavljene kipove biskupijskih zaštitnika, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca, blagoslovljeni su kipovi hrvatskih blaženika laika Ivana Merza i s. Marije od Propetog Isusa Petković. Svi kipovi rad su akademskog kipara Nikole Šanjeka iz Varaždina.

Na početku slavlja generalni vikar mons. Ivan Godina u ime Varaždinske biskupije čestitao je biskupu Mrzljaku 15. obljetnicu biskupskog ređenja te mu na dar predao novu misnicu. Biskup Mrzljak, koji je 19. siječnja navršio 70 godina, za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. godine u zagrebačkoj katedrali gdje je zaređen i za svećenika prije 45 godina, 1969. godine.

Prije mise održan je u dvorani Biskupskog ordinarijata redovit mjesečni svećenički susret. Gost susreta bio je mons. prof. dr. Juraj Kolarić koji je govorio o temi “Svjedoci svjetlosti. Svećenici s područja Varaždinske biskupije koji su djelovali za vrijeme komunističke vladavine (1945. - 1960.)“. Prof. Kolarić naglasio je da je tema izlaganja usko povezana s njegovim najnovijim djelom koje nosi naslov “Svjedoci svjetlosti. Katolički kler na području Varaždinske biskupije u borbi za vjersku slobodu i nacionalni identitet u razdoblju komunističke vladavine i zatočeništva bl. Alojzija Stepinca (1945. - 1960.)“. To je djelo prvi od tri sveska u kojima će se obraditi stradanje katoličkog klera, a želja je da sve biskupije u Hrvatskoj tu tematiku obrade ovakvim studijama u tri sveska. Prvi svezak obuhvaća stradanje klera do Stepinčeve smrti 1960. godine, a drugi svezak do nastanka moderne hrvatske države 1991. godine. Treći bi obuhvaćao razdoblje Domovinskog rata od ‘91. do 1996. godine. Na taj način odgovorilo bi se i želji Svete Stolice koja neprestano upozorava da se kolektivna memorija o totalitarnim političkim sustavima koji su toliko zla donijeli određenim narodima nikad ne smije zaboraviti. Posebice mlađi kler treba biti upoznat s onim što je prije njih bilo na tim područjima, koliko je suza i krvi proliveno, koliko je života uništeno samo zato jer su u tami željeli biti svjedoci svjetlosti, naglasio je prof. Kolarić. Pojasnio je kako pod pojmom klera misli na svećenike, časne sestre i bogoslove, dok za obradu ostaje još vrlo važno pitanje stradavanja laika, važnog dijela Kristove Crkve. Napomenuo je kako se u istraživanjima osobno zaprepastio koliko je na ovom području bilo laika mučenika. Govoreći o prvom svesku studije, naglasio je da su njegova istraživanja još uvijek nepotpuna, djelomična i nedovršena, te je svećenike potaknuo da dostave za objavu one izvore koji su im dostupni, kao što su npr. zapisi u župnim spomenicama.

Tijekom tog razdoblja zbog vjere su mučene i ubijene 123 osobe katoličkog klera koje su rođene ili su djelovale na području današnje Varaždinske biskupije. Njih bi se odmah moglo uvrstiti u popis slugu i službenica Božjih, istaknuo je prof. Kolarić. Prvi svezak obuhvaća 55 ubijenih, i to čak 49 svećenika i šest bogoslova, na području tada 81 župe današnje Varaždinske biskupije. U nastavku predavanja govorio je o temama koje su obrađene u prvom svesku, a obuhvaćaju, između ostalog, položaj Katoličke Crkve u navedenom razdoblju, poteškoće s kojima je bila suočena, te popis mučenih i ubijenih članova klera.

Nakon predavanja stotinjak svećenika na čelu s biskupom Mrzljakom sudjelovalo je u svečanoj procesiji i blagoslovu kipova na pročelju katedrale. Uoči mise generalni vikar mons Ivan Godina uputio je biskupu Mrzljaku čestitku na 15. obljetnici biskupskog ređenja kazavši:

“Danas se radujemo zajedno s Vama spominjući se 70 minulih ljeta Vašeg života i 15 godina Vašeg biskupskog služenja. Ujedno zahvaljujemo Bogu na životu kojim Vas je obdario svojom ljubavlju i milošću svjesni da su ove riječi i naš dar Vama samo skromno priznanje i zahvalnost na svom dobru koje ste činili i želite još činiti kao pastir Varaždinske biskupije, vođeni geslom ‘Činiti dobro’. Mnogima ste kroz svoje životno putovanje i biskupsko služenje pokazali kako se čini dobro. Služeći Bogu i ljudima, darujući svoj život i obećavajući Bogu vjernost, ljubav i odanost sigurno ste osjetili istinsku radost za koju Vam želimo da i nadalje ispunja dane Vašeg biskupskog služenja, te da Vas u životu i službi prate Božji blagoslov i zagovor naših zaštitnika, sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca”, rekao je, između ostalog, generalni vikar.

U uvodu mise biskup Mrzljak zahvalio je na čestitki i upućenim riječima te je zaželio da ih sve na putu života prate Božja milost i snaga, jakost koju dobivaju upravo u euharistiji.

U homiliji se biskup Mrzljak upitao jesu li ovdje okupljeni samo radi sjećanja na jednog čovjeka i jedan dio naše povijesti ili nam i danas progovara taj sveti čovjek, čije se 54. obljetnice smrti spominjemo. Blaženi Alojzije Stepinac nije imao veliko materijalno bogatstvo, nego bogatstvo duha te nam je ostavio veliku duhovnu oporuku u svojim porukama i riječima. Izvršitelji njegove oporuke smo svi mi, svatko od nas, jer nam je bio duhovni pastir. Njegova duhovna oporuka stoga nam je uvijek izvrsna prilika za ispit savjesti, upozorio je biskup. U nastavku je biskup Mrzljak podsjetio na duhovne misli iz Stepinčeve oporuke koje ponajprije potiču da se sačuva čvrstoća vjere iz koje treba živjeti, a potom da se ostane vjeran Crkvi. Također je podsjetio na nekoliko misli iz Stepinčeva pisma svećenicima koji za svoj narod najviše čine kroz duhovno služenje unutar Crkve. Danas se sjećamo njegove mučeničke smrti, ali i njegove proslave u Nebu. Sve nas je pozvao na molitvu, zato smo sjedinjeni s njime u molitvi želeći po njegovu primjeru ustrajati na putu kršćanskog i svećeničkog života. Neka nam i u Nebu bude naš zaštitnik, pomoćnik na našem zemaljskom životnom putovanju, poručio je biskup Mrzljak.

Jasminka Bakoš-Kocijan