S. Silvana Fužinato održala prvo predavanje u ciklusu biblijskih tribina u Varaždinskoj biskupiji
VARAŽDIN, 19. 2. 2024.
Ciklus biblijskih tribina o nedjeljnim korizmenim evanđeljima počeo je u ponedjeljak, 19. veljače, u Centru za mlade Varaždinke biskupije, a prvo predavanje održala je dr. sc. s. Silvana Fužinato, profesorica biblijske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i članica Družbe Sestara Presvetog Srca Isusova.
Na početku susreta voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin Irena Gotal najavila je i predstavila ciklus biblijskih tribina kroz korizmu. Predstavila je i prvu predavačicu s. Fužinato koja je kroz izlaganje lomila riječ Božju. Prije predavanja uslijedio je molitveni početak, a evanđeoski odlomak pročitao je vlč. Marko Domiter, tajnik varaždinskog biskupa.
„Vrijeme korizme koje smo započeli vrijeme je povratka u pustinju, u najveću pustinju suvremenog svijeta i čovjeka, a to je pustinja čovjekovog srca“, rekla je u uvodnom dijelu predavanja s. Fužinato.
Poželjela je da korizmeni susret, u kojemu se pripremajući za proslavu njegova Uskrsnuća promišlja o Božjoj riječi, bude povratak k samima sebi, k istini o samima sebi koja je prvi i nužni korak na putu susreta s Bogom i na putu spoznaje i prihvaćanja njegova spasenjskog nauma ljubavi.
Potom je tumačila evanđeoski ulomak koji donosi druga korizmena nedjelja, a predavanje je prema (Mk 9, 2-13) nazvala „Preobražena nemoć“. „Potrebno je pogledati u kojem se dijelu Evanđelja nalazi, tj. koji je kontekst u kojemu ga Marko smješta. Da bismo bolje razumjeli ovaj ulomak potrebno je odmah reći da Markovo evanđelje možemo definirati kao 'evanđelje mesijanskog paradoksa'“, poručila je te navela nekoliko paradoksa u odlomku o Isusovom preobraženju.
„Izvješće o preobraženju otvara čitateljev um smislu onoga što se ima dogoditi. U prethodnom dijelu čitatelj je naučio da je put nasljedovanja put križa u pripadnosti Kristu i u daru vlastitog života. Sada spoznaje da Bog ima moć preobraziti put križa u put uskrsnuća i života. Zahvaljujući Božjoj preobražavajućoj snazi križ, znak prokletstva i smrti, postat će znak blagoslova i života. Stoga preobraženje pruža čitatelju interpretacijski ključ onoga što će se dogoditi. Cijeli put trpljenja Sina čovječjega trebat će čitati u tom novom svjetlu. U tom ključu izvješće o preobraženju prije svega govori o snazi Božjega kraljevstva koje se objavljuje u Sinu, trpećem sluzi. Od čitatelja se traži slušanje, tj. poslušnost Božjem spasenjskom naumu ljubavi i sudjelovanje u njegovu paradoksalnom načinu objave i objavljivanja svoje moći i vjernosti“, kazala je s. Fužinato.
Došavši do završetka Markova evanđelja, o nakani evanđelista Marka predavačica je istaknula: „Nakon paradoksa Sina Božjega kojega je kušao đavao, nakon paradoksa skrivenog Mesije, nakon paradoksa raspetog Mesije… posljednji paradoks stavlja pred čitatelje bijeg i šutnju žena pred ukazanjem mladića u praznom grobu kao odgovor na radosnu vijest uskrsnuća (Markovo evanđelje završava strahom, bijegom i šutnjom žena 16,1-8). Marko govori čitatelju da sve sja u ništavilu, u praznini smrti i groba, svjetlo uskrsloga svijetli u tminama raspetoga Nazarećanina. U konačnici, nije li i čovjekov život paradoks? Riječ je dakle o otvorenom završetku jer je u njemu čitatelj pozvan ući u izvještaj i preuzeti određenu ulogu.“
S. Fužinato je naglasila kako je pred ovim paradoksalnim završetkom Evanđelja, čitatelj pozvan donijeti svoju osobnu odluku i na raskrižju dvaju putova izabrati hoće li krenuti prema Galileji kako bi se susreo s Uskrslim koji ide pred njim (poput učenika) ili će zbog straha ili ravnodušnosti pobjeći (poput žena). „Ovo je pragmatički izazov Markova tajanstvenog završetka evanđelja. Izvještaj ostaje otvoren i čitatelj je onaj koji je pozvan zaključiti, zatvoriti ga svojim hodom prema Galileji ili bijegom. U konačnici, Marko je navijestio radosnu vijest Uskrsloga na koju je čitatelj pozvan dati svoj osoban odgovor. Svojim životom ispisati kraj Markovog evanđelja!“, poručila je te predavanje zaključila s nekoliko pitanja koje je uputila sebi i publici. Nakon kratke šutnje susret je završila molitvom.
O evanđeoskim tekstovima svakog ponedjeljka u korizmi razmišljat će gosti predavači - hrvatski bibličari. Tribine su namijenjene svima koji žele bolje upoznati Božju riječ, a posebice onima koji vrše službu čitača u liturgijskim slavljima. Prilika je to da se u vremenu korizme bolje upozna objavljenu Božju riječ, da se u njoj prepozna živu Riječ Isusa Krista, da Mu se povjeruje te da se po Njegovoj riječi događaju obraćenja.
Na sljedećoj tribini u ponedjeljak, 26. veljače, o temi „Izgon trgovaca iz hrama“ govorit će karmelićanin o. Dario Tokić.
Ciklus biblijskih tribina o nedjeljnim korizmenim evanđeljima počeo je u ponedjeljak, 19. veljače, u Centru za mlade Varaždinke biskupije, a prvo predavanje održala je dr. sc. s. Silvana Fužinato, profesorica biblijske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i članica Družbe Sestara Presvetog Srca Isusova.
Na početku susreta voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin Irena Gotal najavila je i predstavila ciklus biblijskih tribina kroz korizmu. Predstavila je i prvu predavačicu s. Fužinato koja je kroz izlaganje lomila riječ Božju. Prije predavanja uslijedio je molitveni početak, a evanđeoski odlomak pročitao je vlč. Marko Domiter, tajnik varaždinskog biskupa.
„Vrijeme korizme koje smo započeli vrijeme je povratka u pustinju, u najveću pustinju suvremenog svijeta i čovjeka, a to je pustinja čovjekovog srca“, rekla je u uvodnom dijelu predavanja s. Fužinato.
Poželjela je da korizmeni susret, u kojemu se pripremajući za proslavu njegova Uskrsnuća promišlja o Božjoj riječi, bude povratak k samima sebi, k istini o samima sebi koja je prvi i nužni korak na putu susreta s Bogom i na putu spoznaje i prihvaćanja njegova spasenjskog nauma ljubavi.
Potom je tumačila evanđeoski ulomak koji donosi druga korizmena nedjelja, a predavanje je prema (Mk 9, 2-13) nazvala „Preobražena nemoć“. „Potrebno je pogledati u kojem se dijelu Evanđelja nalazi, tj. koji je kontekst u kojemu ga Marko smješta. Da bismo bolje razumjeli ovaj ulomak potrebno je odmah reći da Markovo evanđelje možemo definirati kao 'evanđelje mesijanskog paradoksa'“, poručila je te navela nekoliko paradoksa u odlomku o Isusovom preobraženju.
„Izvješće o preobraženju otvara čitateljev um smislu onoga što se ima dogoditi. U prethodnom dijelu čitatelj je naučio da je put nasljedovanja put križa u pripadnosti Kristu i u daru vlastitog života. Sada spoznaje da Bog ima moć preobraziti put križa u put uskrsnuća i života. Zahvaljujući Božjoj preobražavajućoj snazi križ, znak prokletstva i smrti, postat će znak blagoslova i života. Stoga preobraženje pruža čitatelju interpretacijski ključ onoga što će se dogoditi. Cijeli put trpljenja Sina čovječjega trebat će čitati u tom novom svjetlu. U tom ključu izvješće o preobraženju prije svega govori o snazi Božjega kraljevstva koje se objavljuje u Sinu, trpećem sluzi. Od čitatelja se traži slušanje, tj. poslušnost Božjem spasenjskom naumu ljubavi i sudjelovanje u njegovu paradoksalnom načinu objave i objavljivanja svoje moći i vjernosti“, kazala je s. Fužinato.
Došavši do završetka Markova evanđelja, o nakani evanđelista Marka predavačica je istaknula: „Nakon paradoksa Sina Božjega kojega je kušao đavao, nakon paradoksa skrivenog Mesije, nakon paradoksa raspetog Mesije… posljednji paradoks stavlja pred čitatelje bijeg i šutnju žena pred ukazanjem mladića u praznom grobu kao odgovor na radosnu vijest uskrsnuća (Markovo evanđelje završava strahom, bijegom i šutnjom žena 16,1-8). Marko govori čitatelju da sve sja u ništavilu, u praznini smrti i groba, svjetlo uskrsloga svijetli u tminama raspetoga Nazarećanina. U konačnici, nije li i čovjekov život paradoks? Riječ je dakle o otvorenom završetku jer je u njemu čitatelj pozvan ući u izvještaj i preuzeti određenu ulogu.“
S. Fužinato je naglasila kako je pred ovim paradoksalnim završetkom Evanđelja, čitatelj pozvan donijeti svoju osobnu odluku i na raskrižju dvaju putova izabrati hoće li krenuti prema Galileji kako bi se susreo s Uskrslim koji ide pred njim (poput učenika) ili će zbog straha ili ravnodušnosti pobjeći (poput žena). „Ovo je pragmatički izazov Markova tajanstvenog završetka evanđelja. Izvještaj ostaje otvoren i čitatelj je onaj koji je pozvan zaključiti, zatvoriti ga svojim hodom prema Galileji ili bijegom. U konačnici, Marko je navijestio radosnu vijest Uskrsloga na koju je čitatelj pozvan dati svoj osoban odgovor. Svojim životom ispisati kraj Markovog evanđelja!“, poručila je te predavanje zaključila s nekoliko pitanja koje je uputila sebi i publici. Nakon kratke šutnje susret je završila molitvom.
O evanđeoskim tekstovima svakog ponedjeljka u korizmi razmišljat će gosti predavači - hrvatski bibličari. Tribine su namijenjene svima koji žele bolje upoznati Božju riječ, a posebice onima koji vrše službu čitača u liturgijskim slavljima. Prilika je to da se u vremenu korizme bolje upozna objavljenu Božju riječ, da se u njoj prepozna živu Riječ Isusa Krista, da Mu se povjeruje te da se po Njegovoj riječi događaju obraćenja.
Na sljedećoj tribini u ponedjeljak, 26. veljače, o temi „Izgon trgovaca iz hrama“ govorit će karmelićanin o. Dario Tokić.
Branimir Gubić