Sprovodna misa i pokop pape Franje
VATIKAN,
uz suslavlje brojnih kardinala, patrijarha, nadbiskupa, biskupa i svećenika, a misi su prisustvovale tisuće ljudi kako bi se oprostile od pape Franje. Među prisutnima bilo je i 55 predsjednika, 12 vladajućih monarha i 130 službenih delegacija. Među njima, bili su i predsjednik SAD-a Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ali i hrvatski predsjednik Zoran Milanović te premijer Andrej Plenković.
Kardinal Re u homiliji je podsjetio na mnoge ključne trenutke pontifikata pape Franje, koji je unatoč svojim fizičkim poteškoćama, ostao blizak ljudima do posljednjeg trenutka svog života. „Ljudska egzistencija ne završava u grobu, već se nastavlja u Očevoj kući - u životu sreće koji ne poznaje zalaz. Ta vjera daje utjehu i nadu, uvjerenje da smrt nije kraj, već ulazak u vječni život u Božjoj prisutnosti“, rekao je kardinal Re.
Posebno je naglasio Papinu bliskost prema najpotrebnijima, osobito prema onima koji su odbačeni i marginalizirani. „Papa Franjo je želio biti blizak svima, s izraženom pažnjom prema onima u poteškoćama, nesebično se darujući osobito za posljednje, odbačene i marginalizirane. Njegovo je pastoralno vodstvo uvijek bilo obilježeno dubljim suosjećanjem i razumijevanjem za svakog čovjeka, neovisno o njegovoj situaciji ili pozadini“, istaknuo je kardinal.
Kardinal Re također je podsjetio na ključne riječi koje su obilježile njegov pontifikat: milosrđe i radost Evanđelja. „Milosrđe i radost Evanđelja dvije su ključne riječi pontifikata pape Franje. Svaki trenutak njegovog života bio je svjedočanstvo te radosti, jer je vjerovao da milosrđe Božje ima moć izliječiti najdublje rane svijeta“, kazao je dekan Kardinalskog zbora.
Propovjednik je također izdvojio napore pape Franje u promicanju mira i dijaloga u svijetu. „Graditi mostove, a ne zidove - bio je to njegov često ponavljani poziv. Ova riječ poziva na otvorenost, dijalog i suradnju među ljudima, bez obzira na razlike, te na stvaranje zajednice koja se temelji na solidarnosti, ljubavi i poštovanju“, rekao je talijanski kardinal
Na kraju homilije, kardinal Re je pozvao sve prisutne da nastave moliti za Papu Franju, tražeći od njega da sada s neba moli za nas, putujuću Crkvu. „Dragi Franjo, sada te molimo da se moliš za nas. Neka blagosloviš Crkvu, Rim i cijeli svijet s neba, kao što si to učinio prošle nedjelje s balkona ove bazilike, u posljednjem zagrljaju sa svim Božjim narodom“, zaključio je kardinal Re, a okupljeni su odgovorili pljeskom.
Na Trgu sv. Petra, ispunjenom molitvom i tihom prisutnošću, održan je posljednji ispraćaj pape Franje. Iako je napustio ovaj svijet, njegov rad i nasljedovanje Krista ostaju duboko utisnuti u mnogim ljudskim srcima. Kroz brojna putovanja, svoje pozive na milosrđe i pomirenje, Papa Franjo pokazao je svijetu snagu zajedništva i solidarnosti. Njegovo pastirsko vodstvo, usmjereno prema najslabijima, trajno će utjecati na Crkvu i svijet. Ovaj trenutak oproštaja simbolizira završetak njegovog fizičkog prisustva, ali također označava početak duhovnog naslijeđa koje će nastaviti živjeti u Crkvi i društvu.
Nakon mise, uslijedili su Ultima commendatio i Valedictio, završni obredi oproštaja, nakon čega je tijelo pape Franje u procesiji ulicama grada Rima bilo preneseno u baziliku sv. Marije Velike, gdje je pokopano.
Naime, njegova oporučna želja je bila da ne bude ukopan u Vatikanskim grotama, podzemnim grobnicama ispod bazilike sv. Petra, gdje počivaju brojni njegovi slavni prethodnici.
Bazilika svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), koja svoje korijene vuče iz 5. stoljeća, jedno je od najvažnijih marijanskih svetišta Katoličke Crkve. Papa Franjo bio je osobito vezan uz ovo svetište, gdje se redovito molio pred čudotvornom ikonom Salus Populi Romani, osobito prije i nakon svojih međunarodnih putovanja.
Policija je procijenila da je procesiju pratilo oko 150.000 ljudi, na unaprijed najavljenoj ruti kroz središte Rima dugoj približno 5,5 kilometara, od Trga svetoga Petra do Bazilike svete Marije Velike. Pred bazilikom su ga dočekali pripadnici marginaliziranih skupina - migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe - koji su mu odali posljednju počast.
Papa Franjo pokopan je bez prisutnosti javnosti, u jednostavnu grobnicu u podu bazilike. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo jedno ime: Franciscus.
Svečanu misu zadušnicu za blagopokojnog Papu u Bazilici svete Marije Velike predvodio je kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora.
Pokop pape Franje obavljen je u bočnoj lađi bazilike, između kapele Pauline i kapele Sforza. Prije samog spuštanja lijesa otpjevana su četiri psalma, uz pet zaziva. Nakon toga uslijedila je molitva Očenaš. Na kraju, kardinal kamerlengo Kevin Joseph Farrell, predstavnici Papinskog doma i Ureda za liturgijska slavlja, stavili su službene pečate na lijes. Tijelo je potom položeno u grobnicu i poškropljeno svetom vodom, dok su okupljeni pjevali marijansku antifonu Regina caeli.
Papa Franjo je tako postao osmi papa ukopan u toj znamenitoj bazilici.
Inače, prema posljednjim podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, oko 250.000 vjernika okupilo se u subotu 26. travnja u Rimu kako bi odalo posljednju počast preminulom Svetom Ocu Franji, javlja Vatican News.
Izvor: Informativna katolička agencija
