Središnje euharistijsko slavlje „Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH“
U samostanskoj i župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskog u naselju Petrićevac u Banjoj Luci na treću korizmenu nedjelju, 7. ožujka slavljeno je središnje euharistijsko slavlje akcije Hrvatskog Caritasa „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“.
Misu je predvodio predsjednik Caritasa biskupije Banja Luka banjolučki biskup Franjo Komarica, a propovijedao je predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš.
U misnom slavlju sudjelovali su i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije vlč. dr. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan don Željko Majić, ravnatelj Caritasa biskupije Banja Luka mons. Miljenko Aničić, predsjednik europskog Caritasa mons. Michael Landau, domaći župnik fra Domagoj Šimić i drugi pristigli svećenici. Na misi su bili djelatnici svih Caritasa u Bosni i Hercegovini.
Pozdrave su na početku izrekli župnik i gvardijan fra Domagoj Šimić te domaćin biskup Komarica.
Banjolučki biskup rekao je kako smo upravo ovih dana svjedoci, zajedno sa članovima cijelog ljudskog roda kako se od predstavnika Katoličke Crkve, Pape daje novi snažni poticaj međusobne solidarnosti i bratstva među svim narodima svijeta, na temelju zajedničkog porijekla svih nas ljudi, misleći time na aktualni pohod Svetoga Oca Iraku.
„Papa nam je ponovno dozvao u pamet da smo svi mi vjerujući ljudi u današnjem svijetu, koji često iskrivljuje sliku o Bogu, pozvani posvjedočiti ljubav, čovjekoljublje i dobrotu i odanost prema Bogu koji se s nama ljudima solidarizirao, osobito utjelovljenjem svoga Sina Isusa Krista“, rekao je mons. Komarica.
„Prije nepunih 18 godina sam i ja na ovom mjestu pred svetim papom Ivanom Pavlom II. i mnoštvom naših suvremenika u najzvjezdanijem trenutku naše biskupije i domovine, trenutku proglašenja blaženim Ivana Merza mogao posvjedočiti i ovo: ‘Za vrijeme nedavne ratne tragedije, u duhu Evanđelja i Vaših Sveti Oče poticaja nismo ovdje kao katolici uzvraćali zlom na zlo. Dapače uporno smo se trudili činiti dobro svima u nevolji bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost pa i onima od kojih smo morali podnositi nepravdu i zlo’“, podsjetio je biskup Komarica. Spomenuo je da je i u nedavnoj akciji solidarnosti sa žrtvama potresa u Sisačkoj biskupiji i na Banovini siromašna Banjolučka biskupija pokazala izuzetno široko srce, zahvalivši svima koji su se odazvali akciji pomoći.
„Kao Kristovim vjernicima trebalo bi nam svima biti dobro poznato da smo pozvani tijekom cijele godine na iskrenu usrdnu molitvu te na djela milosrđa i solidarnosti prema potrebitima, osobito u našoj životnoj sredini“, poručio je u pozdravnim riječima banjolučki biskup.
U propovijedi je biskup Radoš govorio o korizmenom vremenu te o važnosti poštivanja Deset zapovijedi Božjih kako bi se moglo razvijati i graditi solidarnost i zajedništvo među ljudima, u kući, obitelji, među narodima, među onima koje veže ista krv.
Obraćajući se vjernicima u Bosni i Hercegovini, biskup Radoš rekao je „da se s poštovanjem danas zbližavamo s vašim ranama koje su još tako vidljive, a vidljive su i po broju vjernika, posebno u Banjolučkoj biskupiji. Ali vjerujemo da vaša iskušenja, koja strpljivo s vjerom i ljubavlju podnosite pridonose i našem rastu i sazrijevanju. One su tu i za nas, za cijelu Crkvu, one su nama dragocjene. Iznova nam otkrivaju što znači ‘malo stado’, iznova nam otkrivaju snagu otajstva Isusova križa, snagu u nemoći, veličinu u malenosti u kojoj se Bog jedino može proslaviti“.
Rekao je da Crkva u Hrvatskoj ovaj dan želi posvjedočiti svoju blizinu, zajedništvo, solidarnost i ljubav prema Crkvi i ljudima u BiH. Udovi smo istoga tijela Kristova. Krv koja je potekla s križa naša je životna tekućina, ona nam daje život i ona povezuje cijelo tijelo Kristovo, cijelu Crkvu, svakoga od nas, rekao je mons. Radoš.
„Želimo danas biti s vama solidarni. Želimo pokazati simbolično, ali i stvarno blizinu s vama. Danas će Crkva u Hrvatskoj prikupljati i darove za vas. Ti darovi su tek kap u moru. Ali to je kap krvi, doza krvi koja će podržavati ono što je najslabije, što je najpotrebnije u Crkvi i društvu. Bez tog dobrovoljnog darivanja ove doze krvi mnoge institucije u Caritasu u Bosni i Hercegovini ne bi imale život. Ali s ovom dozom krvi one će živjeti kod onih koji su najslabiji, pomoći će starijima, osamljenima, bolesnima. Držat će neke institucije kroz koje teče ljubav. Sretni smo i drago nam je da možemo biti i na taj način dio Kristova krvotoka koji teče kroz one najslabije, najpotrebnije, koji su ovdje među vama“, rekao je predsjednik Hrvatskog Caritasa.
Izrazio je radost što su na misi i predsjednik europskog Caritasa te predstavnici Caritasa Austrije i Caritasa Bečke nadbiskupije koji su u BiH zbog migrantske krize. Biskup Radoš rekao je da je dužnost kršćana poštovati i čuvati ljudsko dostojanstvo izbjeglica i prepoznavati u njima da su slika Božja.
Zaključujući propovijed molio je Gospodina „neka osnaži zajedništvo Crkve u Hrvatskoj s Crkvom, ljudima i institucijama u BiH“.
Prikupljena milostinja i drugi pristigli darovi tijekom ovogodišnje akcije u svim župnim zajednicama u Republici Hrvatskoj ili na drugi način, preko Hrvatskog Caritasa namijenjeni su kao potpora Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini preko projekata Caritasa u BiH: hospiciju za stare, nemoćne i umiruće, za rehabilitaciju djece s posebnim potrebama, za kućnu njegu starih i nemoćnih, pučke kuhinje, katoličke vrtiće, rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama, ali i strukturama i ustanovama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini koje te projekte omogućuju i provode.
I nad/biskupi Biskupske konferencije BiH, na svome 65. redovitom zasjedanju u Sarajevu, od 4. do 5. studenoga 2015. godine odlučili su da Treća korizmena nedjelja bude Nedjelja solidarnosti u Bosni i Hercegovini uz prikupljanje kolekte solidarnosti za siromašne župne zajednice u Bosni i Hercegovini. I na taj način se pokazuje i ostvaruje konkretno karitativno zajedništvo Crkve u Hrvata, kroz dvije odvojene karitativne akcije.