Središnje misno slavlje na Nedjelju Caritasa u Vukovaru je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak
VUKOVAR, 16. 12. 2018.
Svečano misno slavlje na Nedjelju Caritasa, koja se tradicionalno obilježava na treću nedjelju došašća, ove je godine 16. prosinca, u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodio predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Uz đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića misu su suslavili i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, te domaći župnik i gvardijan fra Ivica Jagodić. Na početku mise okupljene je pozdravio nadbiskup Hranić koji je podsjetio da je po odluci hrvatskih biskupa ova adventska nedjelja postala posvećena djelotvornoj ljubavi – Caritasu. Predsjedniku Hrvatskog Caritasa biskupu Mrzljaku zahvalio je što će iz Vukovara, koji je ne samo simbol ratnih stradanja nego i osiromašenih ljudi, pozvati na solidarnost koja proizlazi iz euharistijskog zajedništva te da zajedno s Ivanom Krstiteljem – „Podijeli s onim koji nema”.
- Te Ivanove riječi su i naslov vaše ovogodišnje poruke koju ste nam svima kao predsjednik Hrvatskoga Caritasa uputili uz današnju Nedjelju Caritasa i u kojoj ste nam posvijestili da je Bog ljubav koja nas sve poziva na ponizno i skromno srce, otvoreno za naše bližnje - rekao je nadbiskup Hranić.
Izrazio je pritom zadovoljstvo što je zajedno s biskupom došao i ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina te im je obojici čestitao nedavno obilježenu 25. obljetnicu od kako Caritas kao pastoralno tijelo Hrvatske biskupske konferencije svoj organiziran i sustavan dobrotvorni rad ostvaruje pod imenom Hrvatski Caritas. U ime Vukovaraca, ali i stanovnika drugih hrvatskih biskupija i nadbiskupija, nadbiskup Hranić Hrvatskom je Caritasu zahvalio na solidarnosti kojom prati sve nepogode, krize, siromaštvo i potrebe naših hrvatskih građana, migranata, ali sve više i druge ljude po svijetu bez obzira na njihov vjerski ili nacionalni identitet.
Podsjećajući kako očekujemo blagdan Rođenja Gospodnjega, u propovijedi biskup Mrzljak pitao se kako ga to danas slavimo.
- Je li to samo prisjećanje na onaj događaj od prije 2018 godina u Betlehemu kada se Božja riječ utjelovila u osobi Isusa Krista, kada je Marija rodila Isusa. Je li to samo sjećanje na taj događaj ili se to i danas događa? Mi bismo rekli da je to i današnji događaj. Bog i danas ulazi u našu ljudsku povijest Bog se želi i danas roditi – u nama, u našem društvu, u ljudima. On želi danas biti s nama. I zato mi s vjerom očekujemo taj blagdan. Ne samo uz neka prisjećanja, ne samo uz neke običaje, neku tradiciju – nego želimo upravo probuditi tu vjeru u sebi da vidimo na koji način mi to danas čekamo Onoga koji dolazi, Onoga koji želi biti s nama. Božja riječ je živa i upućuje nam se danas. Bog će sigurno ispuniti ono što je obećao – on će doći. Treba biti strpljiv, treba čekati, ali treba ga i prepoznati. Vidjeli smo kako se upravo to dogodilo da ga mnogi nisu prepoznali. Nisu ga prepoznali ni onda, a ne prepoznaju ga ni danas kao onoga koji dolazi k nama kao dar, koji želi biti s nama, koji nam želi pokazati put kako treba živjeti ovim zemaljskim životom. Zato On dolazi, zato ga valja prepoznati. Tu je uloga Ivana Krstitelja – onda, ali i u našem vremenu – kada si mi postavljamo pitanje ‘što nam je činiti?’. Ono prvo što je Ivan rekao učenicima koji su dolazili pitati jest: ‘ako imaš dvije haljine, a onaj pokraj tebe nema – podaj mu, ako imaš hrane a onaj kraj tebe nema – daj mu. Tu možemo vidjeti i početak Caritasa, karitativnog djelovanja - istaknuo je biskup Mrzljak.
Podsjetio je kako je ulazak Boga u ljudsku povijest – zapravo ulazak na jedan vidljiviji način, način Božje ljubavi – caritasa.
- Caritas je ljubav. I tu je djelovanje Caritasa i u ovom našem vremenu. Bog upravo na taj način želi ući među nas, doći k nama pojedincima, u naše obitelji, u naše zajednice u kojima živimo. (…) I mi u Crkvi bismo danas trebali doći i pitati ‘Gospodine, a što je nama u Crkvi činiti da više upoznamo tebe, da možemo više biti svjedoci tvoje ljubavi ovdje u svijetu’? Svjesni smo da nismo uvijek učinili dosta i da trebamo činiti više. Svjesni smo također i svoje nedostatnosti, svoje grešnosti, svoje slabosti – i zato molimo Boga da bude s nama, da nam pomogne u svemu tome - rekao je biskup Mrzljak.
Podsjećajući kako sv. Ivanu po savjet dolaze i predstavnici civilnih vlasti, usporedivši to s prilikama u kojima živimo danas.
- U našoj domovini, u našoj takozvanoj kršćanskoj Europi, u ovome svijetu u kojem živimo – vidimo velike razdore među ljudima. Vidimo i veliki strah među ljudima, vidimo mržnju, vidimo ratove, vidimo zlo koje se događa i onda dolazimo i pitamo ‘a što nam je činiti da se svega toga oslobodimo?’. Što trebamo učiniti, kakvi moramo biti. I upravo tu je tajna utjelovljene Božje riječ koju kada promatramo možemo naći upravo odgovor na ta prevažna pitanja. Što nam je činiti i kao pojedincima i u obitelji a isto tako i u društvu. I u našoj domovini Hrvatskoj oni koje smo izabrali, koji su na vlasti, trebaju se pitati ‘a što je nama činiti?’. A mi bismo upravo, u svijetlu Božje riječi rekli – donosite zakone koji su u biti isti s onim zakonima koje Isus donosi. To su zakoni ljubavi i poštovanja prema svakom čovjeku, poštivanje svetosti života, poštivanje svetosti obitelji – donosite takve zakone. Nemojte biti pristrani onda kada trebate nekoga primati u službu, učinite nešto da mnogi naši ne odlaze iz ove naše domovine, da im se ovdje nađe posla da mogu ostati ovdje. To činite. To je ono što vi trebate učiniti to su ti odgovori ali pitanja su neprestana. I sigurno da će biti uvijek takvih pitanja koja su postavili pred Ivanom Krstiteljem, ali i koje mi danas postavljamo pred Onim čije rođenje slavimo - istaknuo je u propovijedi biskup Mrzljak.
