“Brak i obitelj u Stepinčevim mislima“ bila je tema ovogodišnje devetodnevne duhovne priprave za proslavu blagdana nebeskog zaštitnika župe bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici.

Razmatralo se o roditeljskoj ljubavi i odgoju djece, kršćanskoj obitelji pred izazovima ovoga vremena, stvarnim mogućnostima obiteljske molitve, predbračnoj suzdržljivosti kao jamstvu bračne vjernosti i nesuzdržljivosti koja truje budući brak. Također, govorilo se i o bračnom životu i obitelji u perspektivi duhovnog zvanja, idealnim i realnim brakovima, bračnoj ljubavi bez fizičkog potomstva, kao i o gorčinama obiteljskog života i njihovom liječenju te o svetosti kršćanske bračne ljubavi.

Na sam blagdan blaženog Alojzija Stepinca u petak 10. veljače svečanu misu u 11 predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u zajedništvu s koprivničkim dekanom mons. Leonardom Markačem, domaćim župnikom vlč. Krunoslavom Pačalatom i još petnaestak svećenika iz Koprivničkog te susjednih dekanata.

U propovijedi biskup Mrzljak rekao je da spomendan nekog blaženika možemo promatrati na dvije razine. Prva je onaj zemaljski život, u kojem je živio, dok je druga ona u kojoj se pitamo što nam, konkretno Stepinac, danas poručuje. “Sveci su sigurno i naši zagovornici, naši pomoćnici i naši zaštitnici. Za njih vjerujemo da su u vječnosti proslavljeni u Nebu, ali da nas nisu zaboravili nego nas potiču da idemo njihovim putem, da bismo stigli do onoga cilja kamo su oni došli i da nas oni na našem zemaljskom životu prate. Zato se pitamo na koji način mi možemo slijediti blaženog Alojzija“, istaknuo je biskup. Iako ga u mnogočemu ne možemo slijediti, biskup Mrzljak naglasio je da se ovog blaženika može slijediti u vjeri. Pritom je napomenuo kako je papa Benedikt XVI već navijestio Godinu vjere koja će započeti 11. listopada ove godine.

No, postavlja se pitanje što je Godina vjere? Ako smo mi vjernici što se tu ima novoga za reći? Uostalom, zar nije svaka godina i godina vjere?, upitao se biskup te podsjetio da je i papa Pavao VI., nakon završetka II. Vatikanskog koncila, također proglasio Godinu vjere. To je bilo vrijeme nakon Drugog svjetskog rata kada su se neki prestrašili i rekli da se ruši vjera, jer se Crkva željela obnoviti. Prilikom promjena mnogi su mislili da se nešto ruši, a zapravo se nije rušilo nego se nešto željelo obnoviti, Crkva je željela biti prepoznata u svome vremenu. Ti isti motivi vode i sadašnjeg papu Benedikta XVI. koji je proglasio Godinu vjere, ali danas možda više okrenutu Crkvi samoj sebi. “Prije smo možda više razmišljali kako vjeru obraniti od nekoga tko je napada, tko je ne razumije, kako dokazati i pokazati razložnost vjere. Danas se pitamo na koji način obnoviti vjeru u sebi kao pojedincu, u Crkvi, u zajednici, jer moramo nekako shvatiti da vjera nije samo prihvaćanje nekih istina. Upravo u tome nam je primjer blaženi Alojzije. “Njegov život i vjera bili su jedno, to se nije moglo razdvajati. Posebno se to vidjelo onda kada je ta vjera došla na kušnju i kada je trebalo pokazati da je ona čvrsta, kada mu se prijetilo i kada ga se htjelo nekako udaljiti od njegove zajednice. Upravo zato je Stepinac bio stavljen u samicu, ne bi li se pokolebalo njegovu vjeru. Ne bi li pristao na neke zahtjeve koji su stavljeni pred njega kada mu se prijetilo oduzimanjem, naprije slobode, a onda i samoga života. Dakle, vjera nije samo neka etiketa koju ćemo na sebe prilijepiti, to nije samo neka uspomena, to nije samo neka tradicija, nego je ona život“, naglasio je biskup Mrzljak.

Domaći župnik zahvalio je biskupu Mrzljaku, koji je za života osobno bio blizak s blaženikom, što je mogao doći uputiti svoju riječ. “Zadivljuje nas Vaša jednostavnost, ljubav i bliskost sa svima nama. Vi u svojoj pastirskoj službi samozatajno, tiho i nenametljivo vodite našu Crkvu varaždinsku i na taj način ste ohrabrenje, poticaj, ali i sigurnost svim našim životnim nesigurnostima i putovima kojima hodamo. Zato se oslanjamo na Vaše molitve i na Vašu riječ. Vi zaista volite biti među narodom, nosi Vas taj žar ljubavi prema narodu i prema  Bogu te Vam od srca na tome zahvaljujemo“, poručio je vlč. Pačalat. Također je zahvalio i svim prisutnim svećenicima, stalnom đakonu Varaždinske biskupije Miljenku Flajsu, a na poseban način svim svojim župljanima za koje je rekao da su u ovo doba recesije, kada nije bilo nikakvih sponzora, oni bili ti koji su na svojim leđima iznijeli ove Stepinčeve dane: “Učinili su to s puno ljubavi, pažnje, žrtve, odricanja i darova te pridonijeli da se zaista svaki gost u župi osjećao dobro, lijepo i da nije otišao gladan.“

Kroz devet dana duhovne priprave svakodnevno su, sat vremena prije euharistijskog slavlja u 18 sati, pojedine župne zajednice upriličile duhovni program, dok su svete mise predvodili gostujući svećenici iz Varaždinske i Sisačke biskupije te Zagrebačke nadbiskupije. Pastoralni centar bio je svaki dan ispunjen, a samo sudionika ovogodišnjeg festivala Stepinčevih nota bilo je više od 600.

“Stepinčevi dani iz godine u godinu rastu i po broju sudionika, ali isto tako vjerujem i po milostima. Vjerujem da svi duboko u srcu osjećamo veliku zahvalnost Bogu za nevidljive milosti koje već sada primamo ovih trenutaka, a čiji će se plodovi, vjerujem, itekako razvijati nakon ove svetkovine“, poručio je na kraju župnik vlč. Krunoslav Pačalat.

Iva Kuzmić