Redoviti mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 7. svibnja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra.

Gost susreta bio je fra Bono Zvonimir Šagi, OFM cap., koji je govorio o temi "Pastoralna iskustva i izazovi 50 godina od početka II. vatikanskog koncila". Uvodno je istaknuo kako je riječ o zahtjevnoj temi koja traži retrospektivno analitičko istraživanje. Zatim je izložio okolnosti i prilike u kojima su u vrijeme sazivanja Koncila živjeli Europa i svijet, a to su podjela svijeta, ali i potreba za njegovim ujedinjenjem. Osvrnuo se na inicijative dvojice papa na području liturgijske obnove, pape Pia XII. te pape Ivana XXIII. koji je 1959. godine rimskim kardinalima iznio svoju nakanu da želi izaći ususret sadašnjim potrebama kršćanskoga naroda održavajući, između ostalog, ekumenski koncil cijele Crkve, za što se još 1922. g. zalagao i papa Pio XI. Papa Ivan XXIII. sazvao je Koncil 25. prosinca 1961. godine naznačivši da će to biti 'Koncil velikog otvaranja', što se i potvrdilo njegovim trajanjem od gotovo pet godina. Predavač je podsjetio na riječi brazilskog kardinala kako su ključni termini za razumijevanje Koncila: posuvremenjenje, dijalog, suodgovornost i participacija, koje su se javile u koncilskim raspravama, te istaknuo kako bi dodao još jednu vrlo važnu riječ, a to je: zajedništvo – zajednica.

Liturgijska obnova, započeta potkraj 1950-tih godina, donijela je promjene i novosti i kod nas, pa je 1960. godine pokrenut Teološko-pastoralni tjedan, a s izlaženjem je 1962. godine počeo 'Glas s Koncila'. Po završetku Koncila liturgijska obnova krenula je još jače, donijela je novi zanos, ali i poteškoće, budući da je od mlađih krenula s oduševljenjem, a od starijih s dosta otpora. Najviše odjeka u pastoralu imala je 'Konstitucija o liturgijskoj obnovi', iz koje se počeo rađati novi tip pastorala. Predavač je naglasio da se upravo kroz liturgijsku obnovu može i treba promatrati pravce i oblike svekolike crkvene obnove što ju je započeo II. vatikanski koncil. Ta liturgijska obnova, koja je na neki način bila početak Koncila i dalje se iz Koncila razvijala, stimulirala je i budila mnoge procese u Crkvi. Time je Crkva počela i svoju obnovu, koja se kretala u dva pravca: ad intra – prema unutra, te ad extra – prema van (položaj Crkve u svijetu). Liturgijska obnova dovela je do samospoznaje Crkve, te je istaknuto da Crkva slavi Euharistiju, ali Euharistija čini Crkvu. Liturgija je uistinu bila početak praktične obnove po kojoj je sve zaživjelo. Glavno obilježje koncilskih rasprava bila je pastoralnost, što su potvrdile i konstitucija 'Svjetlo naroda' – uredba koja tumači sam smisao i značenje Crkve, a zatim i konstitucija 'Radost i nada' – uredba o Crkvi u suvremenom svijetu.

U nastavku se fra Šagi osvrnuo na tri etape pokoncilske obnove. Prva etapa počela je 1963. prvom uredbom i trajala je do 1973. godine. U tom razdoblju pripremala se liturgijska obnova, koja se sastojala od obnove obrednih knjiga te uvođenja oltara prema narodu. U drugoj etapi do 1984. godine javila se nostalgija za prijašnjim stanjem i starim tradicijama što je dovelo do poteškoća, kritika i kriza. O prvim dvjema etapama fra Šagi govorio je kroz vlastito iskustvo budući da je s početkom Koncila 1961. godine u Varaždinu osnovana župa sv. Vida i predana kapucinima na upravljanje. Župa je nastala i stasala s održavanjem Koncila i liturgijskom obnovom, pa je, između ostalog, bila izrazito zauzeta na području katehizacije mladih i odraslih. Treća etapa počela je sredinom osamdesetih i još uvijek traje, rekao je predavač dodavši da se u njoj gotovo prestalo govoriti o liturgijskoj obnovi i nastala je rutina.

Kao današnje probleme naveo je pomanjkanje aktivnijeg sudjelovanja naroda u liturgiji, osobito u pjevanju, ali i opasnost da se zbog zagledanosti u lijepo pjevanje ne čuje smisao Riječi Božje. Stoga je zaželio da se u liturgiji ne izgubi duhovnost, podsjetivši na riječi sadašnjeg pape da je 'za život Crkve od presudne važnosti nanovo oživjeti liturgijsku svijest'. To znači posvijestiti si da je liturgija živi znak Božjeg djelovanja, gdje se dolazi slušati i susresti Boga, a ne 'nekoga drugoga'. Na kraju je predavač istaknuo da je liturgija ponovno aktualna uz Godinu vjere i najavljenu Sinodu biskupa o temi nove evangelizacije koja mora pobuditi u cijeloj Crkvi, svećenicima i vjernicima, novi pastoralni žar. Iznio je najvažnija pitanja o kojima će raspravljati Sinoda biskupa, poput duhovnosti, kateheze i vjeronauka te plodova vjere u praksi. Budući da je pred svima pitanje kako dalje, fra Šagi naglasio je da dalje ponajprije treba duhovno, odnosno potrebno je susretati Boga u euharistiji, primati Isusa, povezivati se s Duhom Svetim i napajati se na tom najboljem izvoru žive Riječi. Nakon izlaganja razmijenjena su mišljenja i iskustva iz pastoralnog rada.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak na kraju susreta istaknuo je kako je tema izlaganja bila nadahnuta predstojećom Godinom vjere kojoj će biti posvećeni i prigodni programi i događanja na razini mjesne Crkve. Predstojnik Ureda za pastoral mladih i Katehetskog ureda vlč. Damjan Koren iznio je nekoliko aktualnosti iz svog djelokruga te potaknuo svećenike da sa svojim zajednicama vjernika koriste Duhovni centar Varaždinske biskupije na Veternici.

Jasminka Bakoš-Kocijan