U Čakovcu misa i simpozij u Godini Nikole Zrinskog Sigetskog
ČAKOVEC, 23. 9. 2016.
U prigodi obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije hrvatskog bana i vojskovođe Nikole IV. Zrinskog jedan od središnjih sadržaja Godine Nikole Zrinskog Sigetskog, kojom je 2016. proglasio Hrvatski sabor, bio je međunarodni znanstveni skup koji se održao u Čakovcu 23. i 24. rujna.
Uoči otvorenja svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predslavio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. S biskupom su suslavili izaslanik sisačkog biskupa mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije, dekani međimurskih dekanata i još desetak svećenika. Okupljene je pozdravio gvardijan i župnik fra Željko Železnjak koji je istaknuo da su se okupili da bi zahvalili Bogu za sve dobro, lijepo i plemenito u baštini koju danas živimo i čuvamo od naših predaka, a na poseban način od obitelji Zrinski.
Biskup Mrzljak u uvodu mise kazao je kako su se sabrali da bi promišljali o događajima prije 450 godina kada je Nikola Zrinski ustao u obranu "kršćanskog svijeta", dodavši kako se u misi ne spominju samo tog hrvatskog bana i vojskovođe nego i tisuća njegovih vojnika i branitelja koji su također položili živote za kršćansku Europu. U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako kršćani vjeruju u Boga koji želi biti s nama i koji želi dobro za naš život. To je naš kršćanski svjetonazor kroz koji promatramo sve događaje u našem životu, promatramo prolaznost vremenitog života, promatramo sve dobro ali i sve loše i teško što nam se događa. Znamo da je i sam Nikola Zrinski na taj način promatrao svoj život i svoju ulogu u obrani domovine i kršćanske vjere koju je branio. Bio je svjestan domovine, naroda i vjere koje je branio jer je sve temeljio na ljubavi prema Bogu. Stoga nas ne čudi da su totalitarni sustavi nastojali uništiti nacionalni naboj ljubavi prema Bogu i domovini koji je čuvala obitelj Zrinski, a to možemo vidjeti i na primjeru Nikolina rodnog mjesta Zrina koje je uništeno i raseljeno nakon Drugog svjetskog rata, a mnogi drugi dvorci i utvrde Zrinskih doživjeli su sličnu sudbinu u totalitarnom režimu koji je zatirao sve domoljubno i narodno čineći genocid ljudskog duha, rekao je biskup. Ovim svečanostima želimo obilježiti ovu obljetnicu i osvijetliti njihovo značenje i djelovanje ističući da samo čovjek koji ljubi svoju domovinu može poštovati i druge narode i države te izgrađivati svoje društvo i državu na pozitivan način. Želim da nam u tom duhu protječe njegovanje tzv. kulta Zrinskih koji su svojim životnim primjerima bili nadahnuće mnogim naraštajima, pa tako neka budu i današnjima, poručio je biskup Mrzljak te zaželio da im mučenici za kršćansku vjeru budu zagovornici i pomoćnici na putu svakodnevnog kršćanskog života.
Simpozij pod naslovom "Nikola IV. Zrinski i njegovo doba – u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke" u dvorani Muzeja Međimurja organizirala je Zrinska garda Čakovec u suorganizaciji Matice hrvatske, Družbe Braća hrvatskog zmaja, Muzeja Međimurja i Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" Zagreb, a pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Uoči otvorenja svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predslavio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. S biskupom su suslavili izaslanik sisačkog biskupa mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisačke biskupije, dekani međimurskih dekanata i još desetak svećenika. Okupljene je pozdravio gvardijan i župnik fra Željko Železnjak koji je istaknuo da su se okupili da bi zahvalili Bogu za sve dobro, lijepo i plemenito u baštini koju danas živimo i čuvamo od naših predaka, a na poseban način od obitelji Zrinski.
Biskup Mrzljak u uvodu mise kazao je kako su se sabrali da bi promišljali o događajima prije 450 godina kada je Nikola Zrinski ustao u obranu "kršćanskog svijeta", dodavši kako se u misi ne spominju samo tog hrvatskog bana i vojskovođe nego i tisuća njegovih vojnika i branitelja koji su također položili živote za kršćansku Europu. U propovijedi je biskup Mrzljak rekao kako kršćani vjeruju u Boga koji želi biti s nama i koji želi dobro za naš život. To je naš kršćanski svjetonazor kroz koji promatramo sve događaje u našem životu, promatramo prolaznost vremenitog života, promatramo sve dobro ali i sve loše i teško što nam se događa. Znamo da je i sam Nikola Zrinski na taj način promatrao svoj život i svoju ulogu u obrani domovine i kršćanske vjere koju je branio. Bio je svjestan domovine, naroda i vjere koje je branio jer je sve temeljio na ljubavi prema Bogu. Stoga nas ne čudi da su totalitarni sustavi nastojali uništiti nacionalni naboj ljubavi prema Bogu i domovini koji je čuvala obitelj Zrinski, a to možemo vidjeti i na primjeru Nikolina rodnog mjesta Zrina koje je uništeno i raseljeno nakon Drugog svjetskog rata, a mnogi drugi dvorci i utvrde Zrinskih doživjeli su sličnu sudbinu u totalitarnom režimu koji je zatirao sve domoljubno i narodno čineći genocid ljudskog duha, rekao je biskup. Ovim svečanostima želimo obilježiti ovu obljetnicu i osvijetliti njihovo značenje i djelovanje ističući da samo čovjek koji ljubi svoju domovinu može poštovati i druge narode i države te izgrađivati svoje društvo i državu na pozitivan način. Želim da nam u tom duhu protječe njegovanje tzv. kulta Zrinskih koji su svojim životnim primjerima bili nadahnuće mnogim naraštajima, pa tako neka budu i današnjima, poručio je biskup Mrzljak te zaželio da im mučenici za kršćansku vjeru budu zagovornici i pomoćnici na putu svakodnevnog kršćanskog života.
Simpozij pod naslovom "Nikola IV. Zrinski i njegovo doba – u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke" u dvorani Muzeja Međimurja organizirala je Zrinska garda Čakovec u suorganizaciji Matice hrvatske, Družbe Braća hrvatskog zmaja, Muzeja Međimurja i Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" Zagreb, a pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.
Jasminka Bakoš-Kocijan
