U Čakovcu je 6. i 7. listopada održan međunarodni znanstveni skup o djelatnosti Zrinskih i Frankopana u organizaciji udruge Zrinska garda Čakovec te uz suorganizaciju čakovečkog ogranka Matice hrvatske, Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", Muzeja Međimurja iz Čakovca i Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski" iz Zagreba.

Simpozij pod nazivom "Politička, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj" priređen je u palači Zrinskih u Starom gradu u kojem je prije godinu dana na Dan neovisnosti Zrinska garda Čakovec podigla spomenik 'Oproštaj' posvećen Petru i Katarini Zrinski i Franu Krsti Frankopanu.

Skup je održan pod pokroviteljstvom predsjednice Hrvatske vlade Jadranke Kosor, te uz supokroviteljstvo Međimurske županije i Grada Čakovca. Zrinska garda priredila ga je i kao dio programa proslave 10. obljetnice svog osnutka i djelovanja (2001.-2011.). Organizacijski odbor, na čelu s mons. prof. dr. sc. Jurjem Kolarićem, priredio ga je sa željom da se prodube postojeće i iznesu nove spoznaje o zbivanjima vezanim uz Zrinske i Frankopane, njihovom značenju za Hrvatsku i njihovom doprinosu u raznim područjima. Na skupu je izlagalo 16 predavača iz Hrvatske i Mađarske koji su pripremili 17 radova.

U raspravi su sudionici skupa spomenuli potrebu istraživanja uloge i značaja žena iz obitelji Zrinskih i Frankopana, potrebu daljnjih istraživanja i izdavanja prijevoda knjiga i druge literature s hrvatskog na mađarski i druge jezike i obrnuto, zatim potrebu promjene naziva 'Ozaljskoga književnoga kruga' u 'Zrinsko-Frankopanski književno-jezični krug 17. stoljeća' jer se on stvarao i izvan Ozlja, kao i promjene termina 'urota' u Zrinsko-Frankopanski 'otpor' jer je to bio legitiman otpor Habsburgovcima, te potrebu vrlo važne i hitne revitalizacije preostale graditeljske baštine Zrinskih u Međimurju te potrebu govora o vrijednosnom duhu Zrinskih i Frankopana koji je opstao unatoč zabrani i zatiranju spomena na Zrinske i Frankopane kroz dugo razdoblje hrvatske povijesti.

Svi predavači okupljeni na znanstvenom skupu nakon iznesenih izlaganja i rasprave prihvatili su određene zaključke: da se svake druge godine održi međunarodni znanstveni skup o Zrinskima i Frankopanima na kojem će se tematski razrađivati nedovoljno istraženo djelovanje i značenje Zrinskih i Frankopana; da se iduće godine objelodani zbornik radova s ovog znanstvenog skupa kao poticaj i podloga daljnjem istraživanju tematike vezane uz Zrinske i Frankopane; te da se hrvatska javnost upozna s inicijativama proizašlima iz toga skupa. Naime, budući da je rijeka Mura od doseljenja Hrvata na njihovo etničko i državno područje bila i ostala najsjevernija granica Hrvatske, o čemu svjedoči i neprekidna pripadnost Međimurja Zagrebačkoj (nad)biskupiji i činjenica da je u razdoblju djelovanja Zrinskih rijeka Mura bila najsjevernija granica Hrvatske, a to je ostala do danas, unatoč povremenog stranog administrativnog otcjepljenja Međimurja od hrvatskog nacionalnog korpusa, sudionici skupa smatraju opravdanim predložiti da se u hrvatsku himnu "Lijepa naša" uvrsti stih "Muro, Savo, Dravo teci..." umjesto stiha "Teci Savo, Dravo teci ...". Budući da je u izvorni tekst hrvatske himne naknadno, posve legitimno, uvršten stih "Sinje more...", smatraju posve uputnim da se i rijeka Mura uvrsti u tekst himne, tim više jer se u novije vrijeme kako u literaturi, tako i u medijima katkada ponavlja sintagma da se "Hrvatska prostire od Drave do mora". Ujedno je donesen zaključak da se graditeljska baština Zrinskih u Međimurju revitalizira, da se Stari grad Zrinskih u Čakovcu pretvori u nacionalno memorijalno središte Zrinskih i Frankopana, te da Republika Hrvatska, Međimurska županija i Grad Čakovec dadnu potporu tom cilju.

Na skupu je zaključeno da otpor Zrinskih i Frankopana neprijateljima Hrvatske predstavlja jedan od najznačajnijih hrvatskih povijesnih, državotvornih i nacionalnih fenomena. Zbog toga je 'kult' Zrinskih i Frankopana u hrvatskom narodu, unatoč potiskivanju, snažno djelovao, stvarajući nove branitelje za slobodu i neovisnost hrvatske države odigravši tako u hrvatskoj povijesti prvorazrednu društvenu ulogu. Zato je skup pružio znanstvenu podršku inicijativi Zrinske garde Čakovec da se 2011., kada Hrvatska bude na pragu ulaska u Europsku uniju, i kada se obilježava 340. obljetnica pogubljenja hrvatskih velikana i mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, od Hrvatskog sabora 30. travnja proglasi 'Spomendanom na žrtvu Zrinskih i Frankopana u Republici Hrvatskoj'.

Na simpoziju su izneseni radovi doc. dr. sc. Nataše Štefanec "Struktura posjeda u Međimurju i okolici u 16. stoljeću", doc. dr. sc. Hrvoja Petrića "O utjecaju obitelji Zrinski na naseljenost Međimurja od sredine 16. do početka 18. stoljeća", Vladimira Kapuna "Zrinski i franjevci",  Alekseja Milinovića, prof. "Crkvena desetina - desetinske daće na međimurskom i ostalim bivšim Zrinsko-Frankopanskim vlastelinstvima u 17. stoljeću", prof. dr. sc. Geze Palffya "Hrvatsko-mađarska obitelj Zrinski u aristokraciji Ugarsko-Hrvatskog kraljevstva i Habsburške monarhije", prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca "Zrinski i Frankopani kao književna tema", prof. dr. sc. Alojza Jembriha "Doprinos Zrinsko-Frankopanskoga književno-jezičnoga kruga hrvatskoj književnosti i leksikografiji 17. stoljeća", prof. dr. sc. Mije Koradea "Ban Nikola Zrinski (1620.-1664.) u djelu Jurja Rattkaya", Vojka Senkera "Potomci grofova Šubića Zrinskih žive i danas u Grčkoj", prof. mr. Genea Whitinga "Uloga obitelji Zrinski u širenju protestantizma u Međimurju", dr. sc. Mirka Šundova "Uloga Zrinskih i Frankopana u borbi protiv Turaka – vojni aspekti", prof. dr. sc. Dragutina Feletara "Uloga Legradske kapetanije u obrani od Osmanlija u doba Zrinskih", prof. dr. sc. mons. Jurja Kolarića "Zrinsko-Frankopanski otpor Habsburgovcima u kontekstu europske politike" i "Uloga Družbe 'Braća Hrvatskoga Zmaja' u stvaranju kulta Zrinskih i Frankopana", Ivana Filipovića "Istražni i sudski spis Petra grofa Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Austrijskom državnom arhivu", mr. sc. Vladimira Kalšana "Graditeljska ostavština Zrinskih u Međimurju i njezino značenje danas" i prof. dr. sc. Josipa Jurčevića "Vrijednosni duh Zrinskih i Frankopana u hrvatskom Domovinskom ratu".

Nakon zaključenja simpozija, u četvrtak 7. listopada zahvalno misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu predvodio je gvardijan Franjevačkog samostana, župnik i dekan Čakovečkog dekanata fra Stanko Belobrajdić. Uz pojedine predavače i sudionike skupa, misnom slavlju nazočili su i članovi i podupiratelji Zrinske garde Čakovec predvođeni predsjednikom Alojzijem Sobočancem, glavnim tajnikom Bojanom Kocijanom i zapovjednikom Ratimirom Hreščom.

U propovijedi je o. Belobrajdić istaknuo kako bi se, kao i u doba Zrinskih i Frankopana, kada se tadašnjim europskim zemljama počeo širiti utjecaj reformacije, i današnje generacije, koje su pod utjecajem novih načina omalovažavanja i zatiranja svega kršćanskoga, trebale povesti primjerom upravo Zrinskih koji su ostali uz Boga i nauk Katoličke Crkve. Kao što su Zrinski posvjedočili svoju vjeru i više puta izložili svoj život za dom i domovinu, zbog čega nikada unatoč zatiranju njihov vrijednosni duh nije izbrisan iz nacionalne svijesti hrvatskoga naroda, tako bi i u ovom vremenu kršćani trebali slijediti Božju objavu i svakodnevno je živjeti. Predvoditelj slavlja pozvao je na molitvu za te vrijednosti, te da istraživači povijesti svojim radovima pridonesu daljnjoj afirmaciji materijalne i duhovne ostavštine Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj.

U sklopu simpozija otvorena je u srijedu 6. listopada u palači Zrinskih u Čakovcu prigodna izložba o 10-godišnjem djelovanju Zrinske garde Čakovec, koja je u samo jednom desetljeću učinila mnogo u očuvanju i promociji hrvatske povijesti i kulture, baštine Zrinskih i ugradbe njihovih načela vjere, žrtve, nade i ljubavi u svehrvatski identitet i napredak.

Jasminka Bakoš-Kocijan