ČAKOVEC, 26. 4. 2014. 

Vojni biskup mons. Juraj Jezerinac predvodio je u subotu 26. travnja misno slavlje u prigodi proslave državnog spomendana Zrinskih i Frankopana u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu.

Na misi su se okupili članovi 20-tak povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske koji su toga dana održali već tradicionalnu smotru u organizaciji Zrinske garde Čakovec u čast Zrinskih i Frankopana i Međimurske županije, koja na ovaj spomendan obilježava i svoj Dan.

Franjevci i Međimurje stoljećima su povezani uz Zrinske, budući da je sigetski junak Nikola Zrinski od bečkog dvora za svoje zasluge u obrani Europe od prodora Osmanlija dobio Međimurje, a njegov unuk Nikola Zrinski Čakovečki, brat mučenika Petra, pozvao je franjevce da dođu u Čakovec gdje im je podigao samostan i crkvu. Slavna hrvatska plemićka obitelj Zrinski dala je nekoliko hrvatskih banova, a Međimurjem je vladala sve do tragična pogubljenja Petra i Frana u Bečkom Novom Mjestu.

Okupljene u župnoj crkvi, zadužbini Zrinskih, pozdravio je čakovečki župnik i gvardijan fra Stanko Belobrajdić. S biskupom su uz franjevce suslavili i policijski kapelan vlč. Ivica Horvat te drugi međimurski svećenici, dok je misno slavlje pjesmama Kristu uskrslom uljepšao župni dječji zbor.

Biskup Jezerinac u homiliji je napomenuo kako vjera dolazi od slušanja Riječi Božje i poslušnosti Božjoj Riječi. Ako se sjetimo koliko nas ohrabruje riječ bližnjih, posvijestimo si tada samo koliku nam snagu daje Riječ Božja. Vjera napose dolazi od susreta s Isusom uskrsnulim i živim koji preobražava nas i naše međusobne odnose, rekao je biskup govoreći o važnosti vjere koja je Božji dar ali i ljudski čin.

Spominjući se Zrinskih i Frankopana ne možemo mimoići njihovu vjeru, istaknuo je biskup Jezerinac. Podsjetio je na uzroke Zrinsko-Frankopanske urote koja je nastala iz njihova nezadovoljstva tadašnjim odnosom bečkog dvora prema hrvatskim krajevima. Obojica hrvatskih velikaša pogubljeni su na opće zaprepaštenje hrvatske i ugarske javnosti i cijele Europe, što je dovelo do sloma dviju najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji. To je svakako jedan od najžalosnijih i najstrašnijih događaja u cijeloj hrvatskoj povijesti koji je imao teške i nesagledive posljedice za narod i za hrvatsku državu, kazao je vojni biskup.

Napomenuo je kako se iz njihovih oproštajnih pisama suprugama vidi njihova živa vjera ali i potpuna predanost u volju Božju. Kada bi narodi Europe imali takve velikane koji su na taj način ispovijedili vjeru u Boga, bili bi već davno proglašeni svetima, istaknuo je biskup Jezerinac dodavši da još nije kasno da se pokrene i taj proces. Podsjetio je da su Zrinski i Frankopan živjeli u vremenu nadiranja Turaka, a u isto vrijeme na naše prostore iz Njemačke i Mađarske širilo se krivovjerje raznih sekti. Borili su se na ovim područjima sačuvati vjeru hrvatskog puka, te su obojica iskreni vjernici i mučenici za hrvatsku domovinu.

Na kraju je biskup podsjetio i na molitvenike koje su pisale dvije Katarine Frankopan s pouzdanjem u Boga i Majku Božju. Upravo u molitveniku 'Raj duše' Katarina je napisala i litanije sa zazivom Sveta Mati slobode, moli za nas. Slaveći spomendan Zrinskih i Frankopana i mi se pomolimo Bogu i Blaženoj Djevici Mariji da i u ovim vremenima za nas izmoli dar vjere da budemo čvrsti i jaki, da znamo što smo povjerovali te da znamo pridonijeti barem malo boljitku našeg naroda i domovine, poručio je biskup Jezerinac u homiliji.

Na misi su sudjelovali predstavnici Zrinske garde, Međimurske županije, Matice hrvatske, Družbe Braća hrvatskog zmaja, Hrvatske vojske, udruga branitelja te mnogobrojni vjernici iz svih krajeva Međimurja, koji su svi zajedno nakon mise s povijesnim postrojbama prošli središtem grada Čakovca u svečanom mimohodu.

U drugom dijelu programa položeni su vijenci poginulim međimurskim braniteljima u Domovinskom ratu, te na spomen-obilježjima Zrinskima i Frankopanima u Starome gradu Zrinskih u Čakovcu. Riječ je o spomen-ploči koju je 1971. godine postavila Matica hrvatska na 300. obljetnicu njihove tragične i mučeničke smrti, te o spomeniku Oproštaj Zrinskog i Frankopana od Katarine koji je postavljen donacijama iz raznih krajeva Međimurja, ostatka Hrvatske i dijaspore.

U nedjelju 27. travnja spomendan Zrinskih i Frankopana obilježava se u Bečkom Novom Mjestu, gdje su 30. travnja 1671. godine pogubljeni Zrinski i Frankopan, a na sam državni spomendan u srijedu 30. travnja misno slavlje u zagrebačkoj katedrali, gdje su njihovi zemni ostaci pronašli svoje posljednje počivalište, u 18 sati predvodit će varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Jasminka Bakoš-Kocijan