DONJA DUBRAVA, 13. 7. 2014. 

Dvostruka zlatna misa dvojice domaćih sinova proslavljena je u nedjelju 13. srpnja u donjomeđimurskoj župi Donja Dubrava. Zlatni jubilej misništva proslavili su mons. Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale i isusovac prof. dr. sc. Vladimir Horvat.

U slavlju se spomenulo i 225. obljetnice osnutka župe sv. Margarete dj. i mč. u Donjoj Dubravi, dok je domaći župnik vlč. Mirko Pilaj proslavio 25 godina upravljanja tom župom. Među suslaviteljima bilo je još jubilaraca: uz ostale, 40. obljetnicu misništva proslavio je domaći sin vlč. Nikola Benko, župnik u Novigradu Podravskom. Slaveći glavno godišnje proštenje, župni blagdan sv. Margarete, u crkvi posvećenoj ovoj djevici i mučenici, zlatomisnici su se uvodno obratili okupljenima. Predvoditelj slavlja mons. Horvat rekao je kako su se okupili na višestrukom slavlju župne zajednice koja se raduje svim ovim jubilejima koje proslavlja na župni blagdan sv. Margarete i na spomendan Majke Božje Bistričke kojoj su župljani kroz stoljeća rado hodočastili. Zahvalio je svima koji su ga pratili na svećeničkom putu, a zahvali se pridružio i drugi zlatomisnik, koji se osobito prisjetio svojih radosnih susreta sa svetim papom Ivanom Pavlom II. Jubilarci su suslavili s desetak subraće - svećenika koji su na službi ili su rodom iz župa donjeg Međimurja. Homiliju je uputio o. Tonči Trstenjak, sin susjedne kotoripske župe, koji je napomenuo kako ovi jubileji potvrđuju da je donjodubravska župa plodno tlo koje je dalo obilat rod kroz plodove koji su služili Bogu i Crkvi u gradnji novog Božjeg kraljevstva.

Župnik Pilaj na kraju slavlja čestitao je slavljenicima te podsjetio kako je prije četvrt stoljeća proslavu 200. obljetnice župe predvodio zagrebački nadbiskup i kardinal sluga Božji Franjo Kuharić, a suslavili su i dvojica Horvata, tadašnjih srebrnomisnika. Ukratko je prikazao životni i svećenički put slavljenika te oslikao jedinstvenu vrijednost i važnost svećeničkog poslanja.

Mons. Blaž Horvat rođen je 31. siječnja 1939. g. u Donjoj Dubravi, gdje završava i pučku školu. Godine 1957. maturirao je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, te iste godine započeo Bogosloviju i Bogoslovski fakultet, s prekidom radi vojske 1959.-1961. Zaređen je za svećenika na Petrovo 1964. godine po rukama zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. U svećeničkom poslanju djelovao je u župi sv. Nikole biskupa u Varaždinu, u župi Belec, župi Sveti Juraj u Trnju, župi Kotoriba i župi sv. Nikole biskupa u Koprivnici, a od 2008. godine je na službi rektora varaždinske katedrale. U svim župama uz redovnu svećeničku službu posebnu je pozornost posvećivao crkvenoj glazbi i liturgijskom pjevanju te je i sam bio član župnih zborova.

Isusovac Vladimir Horvat rođen je 21. ožujka 1935. godine u Donjoj Dubravi, gdje mu je otac bio orguljaš, pa su Mađari 1941. g. prognali obitelj preko Drave u Koprivnicu. Oca, koji je bio orguljaš kod franjevaca, komunisti su ubili 1945. godine. S pobuđenim pozivom za svećeništvom, upisuje godine 1946. sjemenište na Šalati, a u isusovački novicijat ulazi 1952. godine. Studirao je filozofiju i teologiju te je zaređen za svećenika u Zagrebu 1964. godine. Službovao je u župi sv. Petra u Beogradu gdje je i studirao na Filološkom fakultetu. Od 1966. do 1968. u Sarajevu je bio kateheta studenata, a potom u Zagrebu predavač hrvatskog jezika i kateheta studenata. Godine 1973. odlazi u Dubrovnik gdje je djelovao kao profesor i magistrirao. Od 1975. vodio je Hrvatsku katoličku misiju u Parizu gdje je na Sorboni pomogao osnutak Hrvatskih studija. Godine 1981. objavio je na francuskom jeziku knjigu 'Kardinal Stepinac – mučenik za ljudska prava', koja je objavljena i na hrvatskom 1989. godine. Također je objavio knjigu 'Crkva u Hrvatskom narodnom preporodu'. Od 1986. ponovno je u Beogradu, gdje je vodio župu sv. Petra i organizirao ekumenske tribine, te objavio izdanje 'Načela jezuita' ('Načela duhovnosti'). U Rimu je bio na studijskom boravku 1991.-1992. te je proučavao građu o p. Bartolu Kašiću. U Zagrebu je 1996. g. obranio doktorat 'Bartol Kašić – otac hrvatskoga jezikoslovlja', a na njegov je prijedlog Hrvatski sabor proglasio 'Godinu Bartola Kašića', koja je zaključena u Rimu susretom s papom Ivanom Pavlom II. Istraživao je hrvatsku povijest i jezikoslovlje, te je djelovao kao duhovnik, kateheta, znanstvenik, predavač i angažirani rodoljub.

Jasminka Bakoš-Kocijan