U Draškovcu je u utorak 3. srpnja otkriveno spomen-obilježje stradalim Romima Bajašima koji su u tom donjomeđimurskom mjestu ubijeni 1945. godine.

Spomen-obilježje na mjesnom groblju blagoslovio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak koji je zatim predvodio svetu misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Roka u Draškovcu.

Riječ je o desetero poginulih Roma, među kojima je bilo troje djece, koji su, po pričanju svjedoka, stradali u bombardiranju 30. ožujka potkraj Drugog svjetskog rata. Naime, skupina Roma je pod pratnjom vojske dotjerana iz Mađarske, a nakon što je skelom prešla rijeku Muru kod Kotoribe, produžila je do Draškovca gdje ju je zadesilo bombardiranje. Poginuli su idući dan pokopani na groblju uz obred koji jee vodio župnik, te su upisani u maticu umrlih župe Draškovec. Smrtno je stradalo deset osoba, među kojima troje djece od pet, osam i deset godina, žena od 66 godina, a preostali su bili u dobi od 18 do 39 godina.

Otkrivanju spomen-obilježja nazočili su predstavnici civilne i crkvene vlasti, domaći župljani te veća skupina pripadnika romske nacionalne manjine, budući da na području Varaždinske biskupije živi najveći broj Roma u Hrvatskoj. Okupljenima su se obratili predsjednik romske udruge 'Za bolje sutra' iz Kotoribe Damir Ignac, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Željko Balog, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina Franjo Talan, Luka Mađarić iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i zamjenik gradonačelnika Preloga Ljubomir Kolarek.

Biskup Mrzljak rekao je prigodom blagoslova da su se okupili da bi se spomenuli žrtava koje su stradale u Draškovcu, te je pozvao da se u molitvi prisjete svih žrtava rata i poraća koje su ubijene na mnogim mjestima, danas obilježenim grobištima, ali i onim još neznanim i neobilježenim stratištima, dodavši kako je svima njima zajedničko to što im je oduzeto pravo na život, kao i na dostojanstven grob. Crkva se s poštovanjem spominje svake žrtve smatrajući da čovjek ne može nestati u ništavilo, rekao je biskup napomenuvši da je tadašnji draškovečki župnik stoga i zapisao imena i dob sviju romskih žrtava. Zaželio je da i ovaj primjer potakne na rast dobrote, ljubavi i poštovanja među ljudima bez obzira na bilo kakvu pripadnost i uvjerenje, s kršćanskom mišlju da smo svi djeca Božja. Na kraju je domaći župnik vlč. Matija Vonić pročitao imena i dob desetero stradalnika, te su položeni vijenci i svijeće kod spomen-križa poginulim Romima koji nosi nadnevak 30. ožujka 1945. godine. Komemoraciji su nazočili i župnici iz Preloga i Kotoribe, dekan preč. Antun Hoblaj i vlč. Marijan Horvat.

Župnici u Varaždinskoj biskupiji na poticaj biskupa Mrzljaka posljednjih godina nastoje popisati žrtve II. svjetskog rata i poraća, budući da mnoge od njih do danas nisu dostojanstveno pokopane, niti im se zna grobno mjesto, a mnogima od njih ni sudbina i mjesto stradavanja. Na području Varaždinske biskupije dosad je evidentirano više tisuća stradalih, te stotinjak grobišta i stratišta iz Drugog svjetskog rata i poraća.

Jasminka Bakoš-Kocijan

fotografije: Studio Vipro